Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
The Culture of the Western Genre
No full textU radu se bavim analizom vesterna i elementima koji ga čine bezvremenskim oblikom izražavanja. Iako se vestern javljao i prije pojave filmske tehnologije, glavni fokus moje razrade toga umjetničkoga pravca jest uvid u njegovu filmsku narav. Stoga u radu naglasak stavljam na ključne sastavnice filmske ekspresije i nastojim odgonetnuti srž tematike vesterna kao filmskoga žanra – njegov mit. U tome mi najviše pomažu monografije Povijest filma (2009.) Ante Peterlića i Što je film? (2022.) Andréa Bazina, koje jasno dočaravaju razvoj vesterna. Na početku rada dajem definiciju filmskoga žanra, što mi služi kao podloga za analizu vesterna kao filmskoga pravca, a dalje nastavljam s opisom povijesti vesterna u kontekstu američke kolonizacije Zapada, također se osvrćući na ideju mita i što čini protagonista vesterna. Vezano uz to, dijelim vestern na podžanrove i dajem primjere filmskih ostvarenja koja su obilježavala vestern kroz njegovu povijest.In this paper, I analyze the Western genre and what makes it such a timeless form of expression. Although the Western genre appeared even before the advent of film technology, the main focus of my analysis is providing an insight into its cinematic nature. Therefore, in my paper, I focus on the key components of this genre, one mostly conveyed through film, and I try to unravel the core of the theme of a Western as a film genre – its myth. The monographs History of Film (2009) by Ante Peterlić and What is a Film? by André Bazin were the most useful titles in my analysis of the subject as they were the most precise in their depiction of the development of Westerns. At the beginning of the paper, I define a film genre, which serves as the basis for my analysis of the Western genre, after which I continue with a description of the history of Westerns in the context of the American colonization of the West while providing more insight into the concept of a myth and what constitutes the protagonist of a Western. I also divide Western genre into their subgenres and give examples of Western films that marked the genre throughout its history
Goli otok as Goffman's Total Institution
No full textU ovom se radu raščlanjuje fenomen Golog otoka u kontekstu sociologijske teorije totalne institucije Ervinga Goffmana. Analiziran je Goli otok kao politički logor, postupci preodgoja ibeovaca i značaj Golog otoka kao simbola represije tadašnjeg režima. Za Goffmanovu totalnu instituciju važno je navesti da se život u njoj odvija u društvu svih ostalih članova, na jednom mjestu, s definiranim pravilima i zadacima koje obavlja veća grupa, a koju nadgleda i kojom upravlja manja grupa. Analizom se u ovom radu pokazalo da je Goli otok jedna vrsta totalne institucije. Elementi koji su posebno analizirani su: razlozi osnutka Golog otoka, početno razdoblje rada, dolazak Bosanaca na Goli otok, špalir, život na Golom otoku, ponižavanje i oduzimanje identiteta, politički preodgoj, politička konferencija, bojkot te Goli otok kao mentalna institucija/zatvor. Stavljanjem ovih fenomena u relaciju s Goffmanovom konceptualizacijom može se zaključiti da Goli otok ima karakteristike totalne institucije, no ističe se po svojoj specifičnosti i jedinstvenosti od sličnih institucija, s obzirom na ustroj, brutalnost, kažnjeničku samoupravu, politički diskurs i kontroverze koje fenomen Golog otoka prate sve do današnjih dana
Aesthetical value of terror
No full textKroz povijest umjetnosti i filozofije, a kasnije i estetike vodile su se polemike oko karakterizacije ljepote i uloge umjetnosti kao odgojnog alata koji pomaže (ili bi trebao pomoći) usaditi moralne vrijednosti. Među ostalima razvijene su ideje i teorije koje su osporavale mogućnost doživljaja ljepote kroz djela koja u čovjeku potiču osjećaje straha, tjeskobe i užasa. Prema osnovnim definicijama koje su nudili mislioci proučavajući ljepotu, ona se često izjednačavala s vrlinom, harmonijskim skladom prirode, simetrijom ili blagostanjem, međutim pitanja koja su fokus ovog rada su: može li se pronaći užitak ljepote u umjetničkom oponašanju situacija koje inače izbjegavamo pod svaku cijenu? Ako nešto u nama izaziva iskonski osjećaj brige za vlastitu opstojnost kako je moguće da nas isto privlači gotovo sramotnim nagonom? Postoji li estetska vrijednost u “užasnim” umjetničkim izričajima i ako da, koja je svrha izazivanja takvih osjećaja? Ovaj rad će pružiti pregled mogućih estetskih aspekata umjetničkih izričaja stvorenih s namjerom da izazovu osjećaj užasa kod konzumenta, pri čemu će se izložiti problematika klasifikacije užasnog unutar okvira estetskog.Throughout the history of art and philosophy, and later aesthetics, there have been polemics about the characterization of beauty and the role of art as an educational tool that helps (or should help) instill moral values. Among others, ideas and theories were developed that disputed the possibility of experiencing beauty through works that stimulate feelings of fear, anxiety and horror in humans. According to the basic definitions offered by thinkers studying beauty, it was often equated with virtue, harmony of nature, symmetry or bliss, however the questions that are the focus of this paper are: can the pleasure of beauty be found in the artistic imitation of situations that we normally avoid at all costs? If something evokes in us a primal sense of concern for our own survival, how is it possible that we are drawn to it with an almost shameful urge? Is there an aesthetic value in "horrible" artistic expressions and if so, what is the purpose of evoking such feelings? This paper will provide an overview of the possible aesthetic aspects of artistic expressions created with the intention of evoking a sense of horror in the consumer, where the problem of classifying the horrific within the aesthetic framework will be presented
Jungs cognitive functions as logical system for construction of fictional characters
No full textRad ne sadrži sažetak
Bošković's Theory of Natural Philosophy and the Problem of Cognition
No full textRuđer Bošković demonstrirao je svoje znanje u brojnim poljima znanosti. Ovaj rad, pak,
stavlja naglasak na odnos njegove teorije prirodne filozofije odnosno fizičke teorije i njegovih
misli o problemu spoznaje. Pritom se uglavnom upućuje na njegovo glavno djelo Teorija
prirodne filozofije. U tom djelu Bošković oblikuje svoju teoriju, zajedno s njenim osnovnim
pojmovima i metodološkim načelima. Ona uključuje teoriju tvari i teoriju sila, s originalnim
shvaćanjem neprotežnih elementarnih čestica – „točaka tvari“ – umjesto klasičnog pojma
atoma, i s pretpostavkom o djelovanju privlačnih i odbojnih sila u prirodi. Na temelju toga,
velik dio rada posvećen je njegovoj teoriji spoznaje, u kojoj objašnjava svoje shvaćanje
spoznajnih procesa postavljajući brojna filozofska pitanja, a posebno s obzirom na vrste i
nastanak ideja
Female Characters in Roman Theater
No full textOvaj rad istražuje kako je grčka književnost utjecala na razvoj rimske književnosti, fokusirajući se na književne forme, stilove i kazališne prikaze. Analizira kako je grčka književnost oblikovala rimske pisce i njihova djela, uključujući dramske komedije i arhitekturu rimskog kazališta. Također se ispituje način na koji su rimski pisci prilagodili i transformirali grčke književne forme.
Posebna pažnja posvećena je prikazu ženskih likova u rimskoj komediji autora Plauta i Terencija, istražujući njihove uloge i simboliku unutar književnih djela. Rad analizira utjecaj žena u Rimskoj Republici i Carstvu i kako su žene prikazivane kroz mušku perspektivu i norme te kako su kulturni i društveni konteksti oblikovali te prikaze.This paper explores how Greek literature influenced the development of Roman literature, focusing on literary forms, styles and theatrical representations. It analyzes how Greek literature shaped Roman writers and their works, including dramatic comedies and Roman theater architecture. It also examines the way Roman writers adapted and transformed Greek literary forms. Special attention is paid to the portrayal of female characters in the Roman comedy by Plautus and Terence, exploring their roles and symbolism within literary works. The paper analyzes the influence of women in the Roman Republic and Empire and how women were portrayed through a male perspective and norms, and how cultural and social contexts shaped these portrayals
Utjecaj programa Montessori na socijalizaciju djece
No full text„Pomozi mi da to učinim sam“, uzrečica je M. Montessori, osnivačice Montessori pedagogije, kojom se na jedinstven način uči djecu kako sama pristupiti izazovu i razviti se u socijalno kompetentnu osobu. Rad se bavi analizom Montessori pedagogije u kontekstu socijalizacije djece, istražujući ključne aspekte i elemente koji pridonose razvoju socijalne kompetencije. Procesom socijalizacije, dijete postaje socijalno kompetentno, a to se očituje u njezinim sastavnicama: regulaciji emocija, socijalnim znanjima, socijalnim umijećima te socijalnim dispozicijama. Montessori program sadrži temeljne elemente koji stvaraju pozitivan utjecaj na socijalizaciju djece, poput pripremljene okoline, specifičnih metoda i aktivnosti te individualnog pristupa odgajateljica. Samim time, izbjegavaju se najčešći problemi socijalizacije s kojima se djeca susreću tijekom odrastanja: agresivnost, stidljivost, niska razina interakcije te usamljenost. Kroz cijeli rad, naglašava učinkovitost Montessori metoda, koje svojim odgojno-obrazovnom pristupom, značajno doprinose razvoju socijalno kompetentnih i emocionalno zrelih pojedinaca, pripremajući ih za uspješno funkcioniranje u društvu."Help me to do it myself", is the saying of M. Montessori, the founder of Montessori pedagogy,
which teaches children in a unique way how to approach the challenge on their own and develop
into a socially competent person. The paper deals with the analysis of Montessori pedagogy in
the context of children's socialization, exploring key aspects and elements that contribute to the
development of social competence. Through the process of socialization, the child becomes
socially competent, and this is reflected in its components: regulation of emotions, social
knowledge, social skills and social dispositions. The Montessori program contains fundamental
elements that create a positive impact on children's socialization, such as a prepared
environment, specific methods and activities, and the individual approach of educators. By
doing so, the most common socialization problems that children face during growing up are
avoided: aggressiveness, shyness, low level of interaction and loneliness. Throughout the work,
it is emphasized the effectiveness of Montessori methods, which, with their educational
approach, significantly contribute to the development of socially competent and emotionally
mature individuals, preparing them for successful functioning in society
Eponim, eponimski izraz i eponimija
No full textRad je rezultat istraživanja uporabe izraza eponim u hrvatskom, odnosno eponym u engleskom jeziku. Istraživanje je potaknula “nova” uporaba izraza eponim u značenju “izraz koji sadržava ime”, koje nije u skladu s izvornom akademskom uporabom u kojoj eponim znači “osoba po kojoj je što nazvano”. U radu je preispitana uporaba u hrvatskim filološkim, historiografskim i arheološkim tekstovima, potom su proučene okolnosti nastanka dvije hrvatske monografije koje za eponim promoviraju značenje “izraz koji sadržava ime”. Analizirana je uporaba u engleskim općim leksikonima te u općim leksikonima eponimskih izraza i specijaliziranim leksikonima eponimskih naziva. Konačno, proučena je uporaba u medicini, koja je više od stoljeća glavni “proizvođač” eponimskih termina i koja još od sredine 20. stoljeća o njima promišlja s etičkoga vidika te pokušava regulirati njihovu uporabu
Individual and Institution in Kafka's and Krleža's Works
No full textKnjiževnici Miroslav Krleža i Franz Kafka bavili su se problemom snalaženja pojedinaca unutar društva i institucija. Cilj diplomskoga rada jest razumjeti kako su navedena dva autora prikazala složeni odnos između pojedinca i institucije te kako su se kroz njihove priče bavili pitanjima identiteta, moći i slobode. U analizi Kafkina djela rad se usredotočuje na romane Proces i Preobrazba u kojima Kafka prikazuje pojedinca koji se bori protiv nepoznatih i dehumanizirajućih institucija. Naglasak je stavljen na Kafkinu upotrebu apsurdnih situacija, birokracije i nadzora kako bi ilustrirao bespomoćnost pojedinca u suvremenom društvu. S druge strane Krležina djela kao što su Vražji otok i Na rubu pameti proučavaju odnos pojedinca i institucije u kontekstu društvene klase, politike i umjetnosti. Krleža se bavi temama poput korupcije, moralnog propadanja i tlačenja pojedinca od strane moćnih institucija. Teorijska podloga bit će oslonjena na autora Michela Foucaulta koji se bavio navedenom temom. U zaključku rad donosi uvid u sličnosti i razlike u pristupima Kafke i Krleže te njihovim prikazima odnosa pojedinca i institucija. Oba autora se bave temama dehumanizacije, nedostatka slobode i gubitka identiteta, ali svaki na svoj specifičan način.
Ovaj rad pruža dublje razumijevanje kompleksnosti tog odnosa kroz prizmu književnosti