University of Zadar Institutional Repository
Not a member yet
7478 research outputs found
Sort by
Analysis and comparison of web sites of film archives in Croatia and Great Britain
No full textFilmsko gradivo zahtijeva poseban način očuvanja te sa sobom nosi mnoštvo izazova. Veliki broj filmova snimljenih prije 1950-ih je izgubljen jer nije pravovremeno restauriran. Restauracija i digitalizacija filmskog gradiva neophodna je za očuvanje i zaštitu filma. Pohrana filmskog gradiva na mrežna sjedišta omogućava lakši i brži pristup građi. Zadaća filmskih arhiva je čuvanje građe o kojoj skrbe te ju učiniti trajno dostupnom za prikaz i korištenje što podrazumijeva prijenos fizičke građe u digitalno dostupnu. Cilj rada je istražiti mrežna sjedišta hrvatskih arhiva: Hrvatska kinoteka, Zagreb film, Documenta te britanskih arhiva: Arhiv BBC-a, Nacionalni arhiv BFI i 'Sjeverozapadni arhiv' u Manchesteru. Ovim radom će se ukazati na važnost filmskih arhiva, odnosno važnosti očuvanja, zaštite, promocije i prikaza filmske građe putem mrežnih sjedišta filmskih arhiva. Filmska građa obilježava svaku naciju, njezinu povijest i kulturu stoga je pravilna nabava, pohrana i prikaz takve građe pokazatelj koliko određena zemlja cijeni film kao vrijednu baštinu. Istraživanjem će se prikazati kakve sadržaje imaju istražena mrežna sjedišta filmskih arhiva, koliko imaju različitih tipova sadržaja, koje usluge pružaju i na koje načine promoviraju svoj rad te kulturnu baštinu. Istraživački radovi na temu mrežnih sjedišta filmskih arhiva nisu zastupljeni stoga bi rezultati istraživanja poslužili za stjecanje uvida u ovu tematiku.Film material requires a special way of preservation as it brings many challenges. A large number of films created before 1950s is forever lost as a result of not preserving. Preservation and digitization are fundamental processes for conservation and protection of film. Storage of film material on web sites enables easier and faster access to material. Film archives have resposibility for preservation of the material of which they take care of and also make material permanently available for display and use, which considers transfer of physical material to digital. The purpose of this paper is to explore web sites of Croatian film archives: 'Hrvatska kinoteka', 'Zagreb film', 'Documenta' and British film archives: BBC Archive, BFI National Archive and North West Film Archive. This paper aims to emphasize importance of preservation, protection, promotion and presentation of film material through websites. Film material marks every nation, its history and culture so acquisition, storage and display of film material shows how much a country values film as valuable heritage. Through research, it will be shown what kind of contents do the web pages of the researched archives have, how many different types of content they have, what services they provide and how they promote their work. Research papers considering this topic are not represented, therefore the results of this research would give an insight into this topic
Quality of life and functional equipment of Otočac
No full textUnatoč tome što ne postoji jasna definicija kvalitete života, ona je tema rasprava brojnih znanosti. U ovom radu se pristupilo proučavanju kvalitete života s gledišta geografije koja promatra kvalitetu života s obzirom na prostor u kojem se nalazi. Funkcionalna opremljenost se proučavala kroz objektivne pokazatelje i značajan je pokazatelj kvalitete života. Metodologija istraživanja je bazirana na online anketi kojoj je pristupilo 209 ispitanika s ciljem utvrđivanja kvalitete života i funkcionalne opremljenosti u gradu Otočcu. Otočac se u novije vrijeme suočava s brojnim negativnim gospodarsko- demografskim pokazateljima. Kvaliteta života se proučavala kroz domene: stanovanje, infrastruktura, prirodni okoliš i ekonomski okoliš. Iste su bazirane na multuatributivnom modelu kvalitete života u urbanom okolišu Lane Slavuj te prilagođene za potrebe ovog rada. Nadalje, funkcionalna opremljenost je proučavana kroz 6 funkcija: odgojno- obrazovnom, zdravstvenom, trgovačkom, financijskom, ugostiteljskom, upravnom i uslužnom funkcijom. U analizi objektivnih pokazatelja prikupljeni podaci prikazani su kartografski, a vizualizacija podataka izvršena je uz pomoć programa Google Earth Pro te programa ArcMap. Kriteriji gradskih funkcija dobiveni su internetskim i terenskim pretraživanjem prostora. Prilikom obrade ankete izvršena je deskriptivna i inferencijalna statistika koja je provedena u nekoliko faza, pomoću različitih statističkih metoda. U prvoj fazi inferencijalne
statistike provedena je analiza pomoću Cronbach's Alfa koeficijenta nakon čega se pristupilo faktorskoj analizi u kojoj se izdvojilo 9 latentnih faktora koji su uključeni u odgovarajuće faktore. ANOVA-om te hi kvadrat testom su se dobili odgovori na istraživačke ciljeve i postavljene hipoteze. Rezultati ukazuju na umjereno zadovoljstvo ispitanika funkcionalnom opremljenošću te je utvrđeno kako opremljenost zadovoljava potrebe stanovnika. Ispitanici su najmanje zadovoljni ekonomskom domenom, a najviše prirodnim okolišem. Nadalje, istraživanjem se potvrdila hipoteza kako su socijalne veze prednost života u malom gradu. Isto tako, iako Otočac kao mali grad ne nudi mnoštvo kulturnih sadržaja, ne postoji povezanost između želje za iseljavanjem i nezadovoljstvom kulturnim sadržajima. Subjektivni pokazatelji daju uvid u stavove lokalnog stanovništva, što ovaj rad čini značajnim pogotovo iz razloga manjka radova sličnog karaktera na području Ličko- senjske županije.Despite the fact that there is no clear definition of quality of life, it is a topic of discussion in many sciences. In this thesis, the study of the quality of life was approached from the point of view of geography, which observes the quality of life with regard to the space in which it is located. Functional equipment was studied through objective indicators and is a significant indicator of quality of life. The research methodology is based on an online survey that was accessed by 209 respondents with the aim of determining the quality of life and functional equipment in the city of Otočac. Recently, Otočac has been facing numerous negative economic and demographic indicators. The quality of life was studied through the following domains: domain of living, infrastructure, natural environment and economic environment, sociocultural environment, and social relationships. They are based on the multiattributive model of the quality of life in the urban environment of Lana Slavuj and adapted for the needs of this paper. Furthermore, the functional equipment was studied through 6 functions: educational, health, commercial, financial, catering, administrative and service functions. In the analysis of objective indicators, the collected data were presented cartographically, and data visualization was performed with the help of Google Earth Pro and ArcMap programs. The criteria of city functions were obtained by Internet and field search of the area. During processing the survey, descriptive and inferential statistics were carried out in several stages, using different statistical methods. In the first phase of inferential statistics, an analysis using Cronbach's Alpha coefficient was carried out, after which a factor analysis was carried out, in which 9 latent factors were separated and included in the corresponding factors. ANOVA and chi-square test were used to obtain answers to the research objectives and set hypotheses. The results indicate moderate satisfaction of the respondents with the functional equipment, and it was determined that the equipment meets the needs of the residents. Respondents are the least satisfied with the economic domain, and the most with the natural environment. Furthermore, the research confirmed the hypothesis that social relationships are an advantage of living in a small town. Likewise, even though Otočac as a small town does not offer a lot of cultural content, there is no connection between the desire to emigrate and dissatisfaction with cultural content. Subjective indicators give an insight into the attitudes of the local population, which makes this work significant, especially due to the lack of works of a similar nature in the area of Ličko-senjska count
Intermedial and intertextual references in Wolfgang Koeppen's novel “Tauben im Gras”
No full textIn seinem Roman „Tauben im Gras“ (1951) benutzt Wolfgang Koeppen (23. Juni 1906 – 15. März 1996) verschiedene intermediale und intertextuelle Bezüge als Technik der Ausweitung von Kontext und Handlungsbedeutung. Auf diese Art und Weise ermöglicht er eine bessere Einsicht in die Handlung der Figuren und einen anderen Ansatzpunkt für das Verständnis und die Interpretation dieses Werks. Durch Verwendung von sowohl realen als auch fiktiven Bezügen auf Ereignisse und Orte, Film und Musik, sowie von Schlagzeilen und Werbungen ergibt sich eine unmittelbare Einsicht in die Vieldeutigkeit des auf den ersten Blick eindeutigen Textes. Durch diese Zitate ist es möglich, die Probleme der dargestellten deutschen Nachkriegsgesellschaft, die aus der unmittelbaren nationalsozialistischen Kriegsvergangenheit stammen, zu interpretieren, aber auch die mühsame Anpassung der Menschen an die neuentstandenen Umstände, die die Besatzung der USA zu Folge hat, zu verstehen. Der Roman ist gesellschaftskritisch und zeigt die Figuren und deren Handlungen innerhalb eines im Roman beschriebenen Tages (20. Februar 1951). Es ist die Montagetechnik, die auch für Film charakteristisch ist, mittels derer Koeppen intermediale und intertextuelle Zitate in das Werk einsetzt und ihm einen filmnahen Charakter gibt, so dass man durch die simultan laufenden Szenen das Leben im Nachkriegsdeutschland in der amerikanischen Besatzungszone aus erster Hand erlebt. In dieser Arbeit werden die Bedeutungen dieser Bezüge auf den Text bearbeitet.U romanu „Tauben im Gras“ (1951; hrv. Golubovi u travi) Wolfgang Koeppen (23. lipnja 1906 – 15. ožujka 1996) rabi razne intermedijalne i intertekstualne reference kao tehniku proširivanja konteksta i značenja radnje. Na taj način on omogućuje bolji uvid i dublje razumijevanje djelovanja likova, kao i drugačije polazište za samu analizu ovoga djela. Stvarni i izmišljenicitatio događajima i mjestima, filmu i glazbi, novinskim člancima i reklamama postižu neposredan uvid u višeslojnost značenja tih na prvi pogled jednodimenzionalnih dijelova teksta. Citati omogućuju interpretiranje ukorijenjenih problema u prikazanom poslijeratnom njemačkom društvu, a koji proizlaze iz njegove neposredne ratne i nacističke prošlosti. Oni opisuju i prilagođavanje ljudi na novonastale okolnosti i promjene koje proistječu iz američke okupacije dijela njemačkog teritorija. Ovaj društveno-kritički roman prikazuje likove i njihovo djelovanje unutar jednoga dana (20. veljače 1951.) opisanog u romanu.Tehnikom montaže, karakteristične za film, Koeppen u djelo unosi intermedijalne i intertekstualne citate, daje im filmičnost tako da se simultano opisane scene iz života u poratnoj Njemačkoj pod američkom okupacijom doživljava gotovo kao iz prve ruke. U ovom radu obrađuju se značenja koja ti citati imaju za sami tekst.In his novel „Tauben im Gras“ (1951; eng. Pigeons on the Grass) Wolfgang Koeppen (June 23, 1906 - March 15, 1996) uses a variety of intermediary and intertextual references as a technique of expanding the context and meaning of plot. This allows a better insight and deeper understanding of how the characters act, and offers an alternative starting point for the analysis. Using both real and fictional references to events and places, film and music, as well as newspaper articles and advertisements, Koeppen achieves a more direct insight into the multiple layers of meaning of these at first glance one-dimensional parts of the text. Through these quotes it is possible to interpret the displayed rooted problems of post-war German society arising from its recent war past, and their burden of adapting to new circumstances and changes resulting from exposure to the occupation by the United States. The novel has a socio-critical character and displays a number of characters and their actions within one day (February 20, 1951), which are described in the novel. Using intermedia and intertextual quotations Koeppen has achieved an assembly technique that is very similar to filmmaking and gives an unusual character to this novel, in which we, through almost cinematic scenes, experience life under the American occupation in post-war Germany. This paper discusses the importance of those references for the understanding of the text
Prevođenje kulture – kultura u prijevodu: Brašno u venama, W, Dovrac u romagni i Elijahova stolica Igora Štiksa
No full textIn his works, Igor Štiks, an acclaimed Croatian writer of Bosnian origin, incorporates his nomadic lifestyle and refugee experience giving a unique sense of multiculturalism. Štiks’ play Flour in the Veins, and novels W, A Castle in Romagna and The Judgment of Richard Richter offer depictions of different aspects of culture that can be regarded as either Croatian/Bosnian/Yugoslav or maybe simply Štiks’. Štiks’ works and their translations can serve as an example of the complexity of translation that is taking place between two drastically different cultures. In this thesis, the translations of Štiks’ works are analyzed along with various theories that aimed to capture the essence of translation and culture with the intention of discovering not only what translation and culture are but also how the two are connected. By observing the translation of Flour in the Veins, W, A Castle in Romagna and The Judgment of Richard Richter along with theoretical insights provided by authors such as Lawrence Venuti, Itamar Even-Zohar, Susan Bassnett, Andre Lefevere, or Aleš Debeljak, this thesis seeks to answer if culture can be translated and if it can be translated, how.Igor Štiks, međunarodno priznati hrvatski pisac bosanskih korijena, u svoja djela uključuje svoje nomadsko i izbjegličko iskustvo ostavljajući na čitatelja jedinstven dojam multikulturalnosti. U drami Brašno u venama, te romanima W, Dvorac u Romagni i Elijahova stolica Štiks oslikava različite aspekte kulture koja bi se mogla kategorizirati kao hrvatska/bosanska/jugoslavenska ili možda jednostavno Štiksova. Štiksova djela i njihovi prijevodi dobar su primjer kompleksnosti prevođenja između dviju drastično različitih kultura. U ovom radu analiziraju se Štiksova djela te brojne teorije čiji su autori pokušali otkriti bit prevođenja i kulture kako bi se otkrilo što su jezik i kultura kao i to koja je njihova poveznica. Analizirajući Brašno u venama, W, Dvorac u Romagni i Elijahova stolicu kao i teoretske ideje autora poput Lawrencea Venutija, Itamara Even-Zohara, Susan Bassnett, Andrea Lefeverea ili Aleša Debeljaka, u ovom se radu pokušava pronaći odgovor na pitanje može li se kultura prevesti i ukoliko može na koji je način to moguće
„Radim to iznimno dobro“: Smrt u djelima Sylvie Plath
No full textIn this paper, I analyse the use of death imagery in the poetry of Sylvia Plath. Through the analysis of the selected poems, I explore how Plath's portrayal of death evolved over time, and argue that the lyric speaker in the poems is not necessarily Plath herself. The paper is organized into three thematic chapters: The first chapter focuses on death and rebirth, while the second chapter delves into poems that use the motifs of an absent father. The last chapter explores Plath's poems that focus on the theme of suicide.U ovom radu analiziram upotrebu slika smrti u poeziji Sylvije Plath. Kroz analizu odabranih pjesama, istražujem kako se prikaz smrti razvijao kroz vrijeme, te tvrdim kako sama Plath nije nužno lirski govornik. Rad je organiziran u tri tematska poglavlja. Prvo poglavlje se fokusira na smrt i ponovno rođenje, dok se drugo poglavlje bavi pjesmama koje koriste motiv odsutnog oca. Posljednje poglavlje istražuje Plathine pjesme koje se fokusiraju na temu samoubojstva
Od misli do govora: pregled jezične proizvodnje iz psiholingvističke perspektive
No full textLanguage is fundamental for successful human communication, whose execution relies on access to the necessary data in the mental lexicon. The mental lexicon is a storage or structure which contains linguistic information. Words are stored in the mental lexicon as wholes consisting of stems and appropriate affixes. Before speaking, a speaker must first choose the most suitable word in a particular context, which leads to the activation of other similar words and the competition among them. The “tip-of-the-tongue” phenomenon, illustrated in the second main body chapter, is a state described as the unability to recall a word which is usually known to a person; however, they can remember other words, similar in structure and meaning. The mechanics of speech production were examined and explained through a number of models, two of which are analysed in this thesis. The first one, Levelt's model of speech production, argues that language is produced in three phases: conceptualization, formulation and articulation, all of which are part of the same processing system. On the other hand, Paivio's Dual coding theory assumes that language is produced as a result of verbal and nonverbal processing systems, which are functionally independent and interconnected. In Dual coding theory, representational units of the verbal processing system are called imagens, while logogens are the representational units belonging to the nonverbal processing system.Jezik je ključan za uspješnu komunikaciju ljudi, čije se ostvarenje oslanja na pristup potrebnim podatcima u mentalnom leksikonu. Mentalni je leksikon spremnik ili struktura koja sadrži lingvističke informacije. Riječi su u njemu spremljene kao cjeline sastavljene od baza i prikladnih afiksa. Prije govorenja, govornik prvo mora izabrati riječ koja je najprikladnija u određenom kontekstu, što dovodi do aktivacije sličnih riječi i natjecanja (eng. competition) između njih. Fenomen „na vrhu jezika”, opisan u drugom poglavlju glavnog dijela, stanje je opisano kao nemogućnost prisjećanja riječi koja je osobi obično poznata, ali se ona može sjetiti drugih riječi, sličnih po strukturi i značenju. Mehanizam govorne proizvodnje proučili su i objasnili brojni modeli, od kojih su dva analizirana u ovome radu. Prvi od njih, Leveltov model govorne proizvodnje, tvrdi da se jezik proizvodi u tri faze: konceptualizacija, formulacija i artikulacija, a sve pripadaju istom sustavu procesiranja. S druge strane, Paivijeva Teorija dvostrukog kodiranja pretpostavlja da je jezik proizvod verbalnog i neverbalnog sustava procesiranja koji su funkcionalno neovisni i međusobno povezani. U Teoriji dvostrukog kodiranja, reprezentacijske jedinice sustava verbalnog procesiranja zovu se imageni, dok su logogeni reprezentacijske jedinice neverbalnog sustava procesiranja. Paivio također prepoznaje tri razine procesiranja: reprezentacijska, referentna i asocijativna
Use of GNSS in maritime navigation
No full textGNSS sustav pruža neophodne informacije o položaju temeljem primitka satelitskih signala u korisničkom prijamniku, čime omogućuje precizno pozicioniranje i navigaciju na globalnoj razini, na kopnu, moru i u zraku. Istraživanje GNSS sustava u pomorskoj navigaciji otkriva ključnu ulogu globalnih satelitskih sustava pri određivanju položaja brodova na moru. Sustavi poput GPS-a, GLONASS-a i drugih pružaju informacije o vrlo točnom položaju, čime omogućuju sigurnu i učinkovitu navigaciju. Završni rad daje pregled osnovnih značajki pojedinih sustava koje uključuju strukturu satelita, orbite te funkcionalnost prijamnika na plovilima. Primjene GNSS-a u pomorskoj navigaciji obuhvaćaju ne samo pozicioniranje na moru, već i automatiziranu navigaciju i poboljšanu sigurnost plovidbe kroz integraciju sa sustavima traganja i spašavanja, pridonoseći poboljšanju opće sigurnosti pomorskog prometa na različitim razinama. GNSS je suočen s brojnim izazovima, kao što je moguć gubitak signala ili umanjena točnost položaja uslijed različitih okolišnih učinaka, no njegovo kontinuirano unaprjeđivanje obećava daljnji napredak pomorske navigacije te doprinos razvoju buduće autonomne plovidbe.GNSS sustav pruža neophodne informacije o položaju temeljem primitka satelitskih signala u korisničkom prijamniku, čime omogućuje precizno pozicioniranje i navigaciju na globalnoj razini, na kopnu, moru i u zraku. Istraživanje GNSS sustava u pomorskoj navigaciji otkriva ključnu ulogu globalnih satelitskih sustava pri određivanju položaja brodova na moru. Sustavi poput GPS-a, GLONASS-a i drugih pružaju informacije o vrlo točnom položaju, čime omogućuju sigurnu i učinkovitu navigaciju. Završni rad daje pregled osnovnih značajki pojedinih sustava koje uključuju strukturu satelita, orbite te funkcionalnost prijamnika na plovilima. Primjene GNSS-a u pomorskoj navigaciji obuhvaćaju ne samo pozicioniranje na moru, već i automatiziranu navigaciju i poboljšanu sigurnost plovidbe kroz integraciju sa sustavima traganja i spašavanja, pridonoseći poboljšanju opće sigurnosti pomorskog prometa na različitim razinama. GNSS je suočen s brojnim izazovima, kao što je moguć gubitak signala ili umanjena točnost položaja uslijed različitih okolišnih učinaka, no njegovo kontinuirano unaprjeđivanje obećava daljnji napredak pomorske navigacije te doprinos razvoju buduće autonomne plovidbe. Ključne riječi: GNSS, satelitski sustav, navigacija, položaj, globalno pozicioniranje. SUMMARY Use of GNSS in maritime navigation GNSS provides essential position information by receiving satellite signals in the user receiver, enabling precise positioning and navigation globally, on land, sea, and in the air. Research on GNSS systems in maritime navigation reveals the crucial role of global satellite systems in determining the position of ships at sea. Systems like GPS, GLONASS, and others offer highly accurate positional information, ensuring safe and efficient navigation. The thesis provides an overview of the basic features of individual systems, including satellite structure, orbits, and the functionality of receivers on vessels. Applications of GNSS in maritime navigation encompass not only sea positioning but also automated navigation and enhanced navigation safety through integration with search and rescue systems, contributing to the overall safety of maritime traffic at various levels. GNSS is faced with numerous challenges, such as potential signal loss or reduced positional accuracy due to various environmental effects, but its continuous improvement promises further advancements in maritime navigation and contributes to the development of future autonomous navigatio
Information behavior of postgraduate students in scientific research
No full textIako informacijsko ponašanje doktoranada pri traženju informacija posljednjih desetak godina privlači pozornost istraživača ipak je informacijsko ponašanje doktoranada pri traženju informacija za pisanje disertacije kao njihovog najznačajnijeg znanstvenoistraživačkog rada još uvijek nedovoljno istraženo područje informacijskih i komunikacijskih znanosti kako u međunarodnom tako i u hrvatskom kontekstu. Budući da je izrada disertacije dugotrajan i zahtjevan proces, a važan dio tog procesa predstavlja traženje informacija, ciljevi ovog istraživanja su: (IP 1) na koji način doktorandi dolaze do informacija koje su im potrebne za pisanje disertacije, (IP 2) na temelju čega doktorandi odlučuju koji će informacijski izvor koristiti za pisanje disertacije, (IP 3) s kojim se poteškoćama doktorandi susreću pri traženju i korištenju informacija za pisanje disertacije, (IP 4) kada je i kakav oblik pomoći potreban doktorandima za svladavanje poteškoća pri traženju i korištenju informacija i (IP 5) koji čimbenici utječu na informacijsko ponašanje doktoranada s obzirom na različita demografska obilježja. Teorijski okvir disertacije temelji se na Kuhlthauinom modelu procesa traženja informacija (ISP) koji se koristi za identifikaciju fizičkih (aktivnosti), kognitivnih (misli) i afektivnih (osjećaji) komponenti koji utječu na ponašanje doktoranada pri traženju informacija. Budući da središte ISP-modela predstavlja koncept nesigurnosti na temelju kojeg je razvijen koncept zone intervencije u radu se, također, nastoji razumjeti na koji način mentori i knjižničari mogu pomoći doktorandima u složenom istraživačkom procesu, ključnom za izradu disertacije, kako bi se predložile moguće zone intervencije kao oblik podrške toj skupini korisnika. Istraživanje je provedeno u dvije faze, a korišten je pragmatični pristup te eksplanatorno sekvencijalna strategija koja uključuje kvantitativnu i kvalitativnu metodu istraživanja. Uzorak istraživanja čine doktorandi iz područja društvenih i humanističkih znanosti u Republici Hrvatskoj koji su obranili disertaciju u posljednjih godinu dana, čekali su obranu disertacije, predali su cjelovitu disertaciju mentoru (sumentoru) na čitanje ili su napisali veći dio disertacije. Uzorak za anketu sastojao se od 194 doktoranda iz područja društvenih i humanističkih znanosti, a uzorak za polustrukturirane individualne intervjue sastojao se od 16 doktoranada. Istraživanje je provedeno između travnja i srpnja 2022. godine. U prvoj, kvantitativnoj, fazi istraživanja metodom anketnog upitnika nastojalo se odgovoriti na tri istraživačka pitanja (IP 1 Na koji način doktorandi dolaze do informacija koje su im potrebne za pisanje disertacije?, IP 2 Na temelju čega doktorandi odlučuju koji će informacijski izvor koristiti za pisanje disertacije? i IP 5 Koji čimbenici utječu na informacijsko ponašanje doktoranada s obzirom na različita demografska obilježja?) te utvrditi obrasce informacijskog ponašanja doktoranada pri traženju informacija. Analiza rezultata dobivenih kvantitativnom metodom omogućila je izradu nacrta pitanja za intervju. Potom će se, u drugoj, kvalitativnoj fazi, dobiveni rezultati dalje detaljnije istraživati kako bi se produbile spoznaje o predmetu istraživanja. Rezultati dobiveni ovim dvjema metodama omogućit će potpunije razumijevanje istraživačkog problema. Rezultati istraživanja su pokazali da doktorandi najčešće koriste relevantne informacije u elektroničkom obliku te najčešće do njih dolaze pretraživanjem online baza podataka s cjelovitim tekstovima i internetskih tražilica Googlea i Google Scholara. Odluku o tome koji će informacijski izvor koristiti doktorandi donose najčešće na temelju onoga što im je besplatno dostupno, odnosno u otvorenom pristupu i što učestalo koriste. Pri traženju i korištenju informacija doktorandi se najčešće susreću s poteškoćama kao što su nemogućnost kontinuiranog rada, nedostatak vremena, ali navode i poteškoće u pristupu relevantnim znanstvenim informacijama (npr. pretplate na online baze podataka) te nedostatak vještina za korištenje specifičnih tehnologija. Iako je većina doktoranada koristila knjižnicu pri traženju i korištenju relevantnih informacija, rjeđe su tražili pomoć knjižničara. Također, rezultati istraživanja su pokazali da je pomoć mentora potrebna u svim fazama traženja i korištenja relevantnih informacija što potvrđuje da mentor ima važnu ulogu u poslijediplomskom obrazovanju. Osim knjižničara i mentora, doktorandi su ponekad tražili i pomoć drugih profesora s poslijediplomskog studija, relevantnih autora, domaćih i stranih znanstvenika te kolega s poslijediplomskog studija, ali nitko od njih nije bio uključen u svaku od faza procesa traženja informacija svakog pojedinog doktoranda. Većina doktoranada treba pomoć pri traženju informacija za pisanje disertacije, a kao potreban oblik pomoći pri traženju relevantnih informacija doktorandi vide u suradnji mentora ili drugih profesora s poslijediplomskog studija i knjižničara. Budući da doktorandi nisu homogena skupina, važno je da knjižničar može odrediti s kojom se poteškoćom doktorand u kojoj fazi susreće te vrstu intervencije koja će mu pomoći u određenoj fazi procesa traženja informacija. S obzirom na različita demografska obilježja, rezultati istraživanja su pokazali da na informacijsko ponašanje doktoranada pri traženju relevantnih informacija utječu različiti čimbenici među kojima su se najvažnijima pokazali znanstveno područje i radno iskustvo. Također, rezultati istraživanja su pokazali da je informacijsko ponašanje doktoranada tijekom procesa traženja informacija popraćeno širokim rasponom osjećaja, od negativnih u ranim fazama do osjećaja zadovoljstva na završetku procesa traženja. Ovo istraživanje doprinosi boljem razumijevanju informacijskog ponašanja doktoranada pri traženju informacija te produbljuje znanstvene spoznaje o utjecaju i važnosti različitih oblika pomoći na informacijsko ponašanje doktoranada tijekom poslijediplomskog studija, a posebno tijekom procesa pisanja disertacije. Ovo istraživanje također, osvjetljava važno područje, odnosno posebnu korisničku skupinu koja je nedovoljno istražena u Hrvatskoj te nudi znanstvenu metodologiju i ukazuje na pitanja na koja treba odgovoriti u budućim istraživanjima.Although the information-seeking behavior of postgraduate students has of recently started to attract the attention of international scholars, there is still a lack of such studies in the field of information science both internationally and in Croatia. As writing a doctoral dissertation is a long and demanding process, and information-seeking is an essential part of this process, the goals of this research are to find out: (RQ 1) how do doctoral students obtain the information they need for writing their doctoral dissertation, (RQ 2) how do they decide which information sources to use, (RQ 3) what difficulties do they encounter during information-seeking and information use, (RQ 4) what form of help do they need to overcome difficulties during information-seeking and information use, and when do they need such help, and (RQ 5) which factors (demographic characteristics) influence their information behavior. This research employs Kuhlthau's model of the Information Search Process (ISP), used for the identification of physical (actions), cognitive (thoughts), and affective (feelings) dimensions that influence the information-seeking behavior of postgraduate students. As the centre of ISP model is the principle of uncertainty, from which the concept of zones of interventions has been developed, this research also tries to understand in what way supervisors and librarians can help postgraduate students in the complex research process, regarded as crucial for writing a doctoral thesis, with the ultimate goal of proposing possible zones of intervention as a form of support for this user group. This research was conducted in two phases. A pragmatic approach and explanatory sequential strategy, including quantitative and qualitative research methods, were used. The research sample consists of postgraduate students from the field of social sciences and humanities in the Republic of Croatia. Characteristics of the respondents included those: who defended their doctoral thesis within the last year, who were in the process of waiting for the doctoral thesis defence, who submitted the completed doctoral thesis to a supervisor (cosupervisor) for reading, or those who have written a major part of their doctoral thesis. The research sample for the questionnaire consisted of 194 postgraduate students from the social sciences and humanities field, and the sample for semi-structured interviews consisted of 16 respondents. The research was conducted between April and July 2022. The first quantitative research phase included a questionnaire method and aimed to answer three research questions (RQ 1 How do doctoral students obtain the information they need for writing their doctoral dissertation?, RQ 2 How do they decide which information sources to use for writing the doctoral dissertation? and RQ5 Which factors (demographic characteristics) influence their information behaviour?), and to determine the patterns of the their informationseeking behavior. The results of the quantitative research were used to develop interview guide. In the second, qualitative research phase, the topics are further investigated to gain a deeper insight into the research problem. The findings obtained in these two research methods provide a basis for a thorough understanding of the research problem. The findings show that postgraduate students most often use relevant information in electronic form and most often find it by searching full-text databases and the Internet search engines such as Google and Google Scholar. Postgraduate students most often decide to use free available sources, i.e. open-access sources and those they frequently use. They encounter many difficulties during information-seeking and information use, such as the lack of time which prevents them from work regularly and continuously on their thesis. However, they also mention difficulties in access to relevant scientific information (e.g. subscriptions to online databases) and a lack of skills in using specific technologies. Although the majority of the respondents used the library when searching and using relevant information, they do not turn to librarians for help on regular basis. Also, the results showed that help from the supervisor is needed in all phases of informationseeking and the use of relevant information, which confirms that the supervisor has an essential role in postgraduate education. Besides librarians and supervisors, postgraduate students sometimes sought help from other teachers, relevant authors, domestic and foreign scholars and their peers. The choice of persons they turn to for help differs for every respondent. Most respondents need help when searching for information required to write their doctoral thesis. Respondents believe that they would benefit from the cooperation of supervisors with other postgraduate study professors and librarians. Since postgraduate students are not a homogenous group, it is essential that a librarian can determine which difficulty postgraduate students encounter and when so that they can determine which type of intervention will help them in the specific phase of the information-seeking process. Concerning different demographic characteristics, the research findings show that different factors influence the information-seeking behavior of postgraduate students. Among the most important ones are scientific field and work experience. Also, the results showed that postgraduate students' information-seeking is accompanied by a range of feelings, from negative ones in the early phases to a sense of satisfaction at the end of the information-seeking process. This research contributes to a better understanding of the information-seeking behavior of postgraduate students. It deepens scientific knowledge about the influence and importance of different forms of help on the information-seeking behavior of postgraduate students during their postgraduate studies and especially during the process of writing the doctoral thesis. It also highlights an important user group that has been insufficiently explored, especially in Croatia. This research also contributes to the development of scientific methodology and future research agenda (research questions to be asked in future studies)
Heterotopija prostora u seriji ‘Stranger things’
No full textThis diploma paper researches Michel Foucault‟s concept of heterotopias, their development and use within the American horror genre, more specifically in the television series Stranger Things. In the analysis of heterotopian spaces in Stranger Things the focus is on the application of Foucault‟s principles to the spaces found in the series as well as on the explanation of the terms such as dark heterotopia and heterotopian incursion. Analysing the notion of a (haunted) house the paper is based on Gaston Bachelard‟s work The Poetics of Space and it is explained how a once domestic and intimate space becomes a heterotopian space and a setting of the plot in the horror narratives.Ovaj diplomski rad istražuje koncept heterotopija Michela Foucaulta, njihov razvoj i upotrebu unutar američkog horor žanra, točnije u televizijskoj seriji Stranger Things. U analizi heterotopskih prostora u seriji Stranger Things fokus je na primjeni Foucaultovih principa na prostore koji se mogu pronaći u seriji, kao i na objašnjenju pojmova poput tamne heterotopije i inkurzije heterotopije. Pri analizi pojma (uklete) kuće, rad se temelji na knjizi Gastona Bachelarda Poetika prostora, te je objašnjeno na koji način intimni prostor kuće postaje heterotopski prostor i mjesto radnje u narativima horor žanra
Communication technology in air transportation crews and cargoes to the Oil Rigs platforms
No full textUz uvod, u prvom dijelu rada dan je kratki pregled povijesnog razvoja radio komunikacije, a potom u nastavku razvoj grane gospodarstva u eksploataciji nafte s pomorskih platformama. Potom, u četvrtom poglavlju sam nastavio s opremom koja se koristi u pučinskoj ili offshore komunikaciji među različitim plovilima i letjelicama. Opisani su svi radio uređaji uređaji pojedinačno i kakva im je primjena. Dalje u tekstu sam i pojasnio udaljenosti offshore instalacija i razlog korištenja helikoptera kao transportnog sredstva posade i putnika, kao i potrebni trening i ovlaštenja koja moraju posjedovati sve osobe koje se prevoze helikopterima do udaljenih offshore instalacija. U petom poglavlju sam obradio školovanje i pripremu komunikacijskog osoblja na udaljenoj offshore instalaciji koji komuniciraju i daju upute pilotima o važnim parametrima na helidromu uz uvjet da je konstantna obuka radio operatera jako bitna kako bi se smanjio rizik nesreća. Šesto poglavlje je najveće i u njemu se detaljno opisujem proceduru i ostale važne informacije o komunikaciji između aviona/helikoptera, obalnih stanica, aerodroma i helidroma na offshore instalacijama. U sedmom poglavlju su prezentirani stvarni podatci o nesrećama kao i generalna sigurnost zračnog prijevoza na offshore instalaciju u konkretnim primjerima UK i Norveške. U osmom poglavlju navedene su sve mjere i prevencije koje se primjenjuje u helikopterskom prijevozu dok u devetom se obrađuje osobna zaštitna oprema PPE (Personal protective equipment) koju svaki putnik mora imati a sve u svrhu smanjenja rizika od smrti u slučaju pada helikoptera. U desetom sam napisao moj zaključak o generalnoj sigurnosti.Communication technology in air transportation crews and cargoes to the Oil Rigs platforms. Along with the introduction, in the first part is brief overview of the historical development of radio communication from past till now. Then I continued with the equipment used in offshore or offshore communication between different vessels and aircraft. All radio devices are described individually and what their application are. Further, I explained the distances of offshore installations and the why are the helicopters are used in purpose of transporting crew and passengers, as well the necessary training and authorizations that all persons who are transported by helicopters to remote offshore installations must possess. In Chapter 5, I covered the training and preparation of remote offshore installation communications personnel who communicate and instruct pilots to land on on the helipad, and neccesery training of radio operators is essential to reduce the risk of accidents. The sixth chapter is the largest and in it I described in detail the procedure and other important information about communication between airplanes/helicopters, shore stations, airports and helipads on offshore installations. In the seventh chapter, have presented real data on accidents as well as the general safety of air transport to offshore installations are presented in concrete examples of the UK and Norway. In the eighth chapter, all the measures and preventions applied in helicopter transport are listed, while in the ninth, the personal protective equipment PPE (Personal protective equipment) that every passenger must have is dealt with, all for the purpose of reducing the risk of death in the event of a helicopter crash. In the tenth, I wrote my conclusion about general security