Repository of Faculty of Geotechnical Engineering
Not a member yet
662 research outputs found
Sort by
Eco-Friendly Building Materials
No full textU početku građevinarstva ljudi su koristili prirodne materijale poput drva, kamena,
bambusa ili slame za izgradnju svojih nastambi. Ti materijali dobivali su se iz
prirode, bili su odr~ivi i nisu imali btetan utjecaj na okolib. Me utim, pove anjem
potrebe za izgradnjom stambenih i poslovnih objekata te razvojem građevinske
industrije, započela je i masovna proizvodnja građevnih materijala s ciljem
ubrzanja i optimalizacije gradnje. Posljedično, građevinska je industrija postala
jedan od najvećih zagađivača okoliša. Cilj ovog rada je navesti zelene (obnovljive
ili alternativne) materijale koji se mogu koristiti kao alternativa tradicionalnim
materijalima, izolacijama i oblogama te analizirati prednosti i nedostatke upotrebe
zelenih materijala u građevinskoj industriji.In the beginning of building construction, people used natural materials such as
wood, stone, bamboo or straw to build their dwellings. These materials were
obtained from nature, were sustainable and did not have harmful effects on the
environment. However, the increase in the need for the construction of residential
and commercial buildings and the development of the construction industry have
led to the mass production of building materials with the aim of speeding up and
optimizing construction. Consequently, the construction industry has become one
of the biggest polluters of the environment. The aim of this paper is to list green
(renewable or alternative) materials that can be used as an alternative to
traditional materials, insulation and cladding as well as to analyze the advantages
and disadvantages of using green materials in the construction industry
The possibility of recycling waste photovoltaic panels by vacuum pyrolysis
No full textZbog sve manjih globalnih količina neobnovljivih izvora energije, sve je veća potreba za korištenjem obnovljivih izvora energije i uređaja koji omogućuju njihovu pretvorbu u druge oblike energije. Fotonaponski paneli uređaji su koji prikupljaju Sunčevu energiju koju pretvaraju u električnu energiju za opskrbu objekata. Ovaj diplomski rad istražuje problematiku recikliranja otpadnih fotonaponskih panela vakuumskom pirolizom koja predstavlja jednu od potencijalnih metoda za rješavanje ovog problema. Cilj je ovog istraživanja doprinijeti boljem razumijevanju potencijalnih prednosti i izazova obrade fotonaponskih panela vakuumskom pirolizom te podržavanje razvoja održivih praksi u recikliranju i upravljanju otpadom u solarnoj industriji.Due to the decrease in a global amount of non-renewable energy sources, there is an increasing need for the use of renewable energy sources and devices that enable its conversion into other forms of energy. Photovoltaic panels are devices that collect solar energy and convert it into electricity to supply buildings. The topic of this master thesis is the recycling of waste photovoltaic panels using vacuum pyrolysis, which represents one of the potential methods for solving this problem. The goal of this research is a better understanding of the potential advantages and challenges of processing photovoltaic panels using vacuum pyrolysis and providing support for the development of sustainable practices in recycling and waste management in the solar industry
The formaldehyde oxidation in the photocatalytic wind tunnel over modified recycled rubber
No full textHlapljivi organski spojevi (HOS-evi, eng. Volatile organic compounds, VOC) su spojevi
koji imaju visok tlak pare i slabu topljivost u vodi. Formaldehid, koji je jedan od
predstavnika hlapljivih organskih spojeva, značajan je onečišćivač zraka kako u
unutarnjem tako i u vanjskom prostoru. Fotokatalitički proces koristi energiju svjetlosti
za aktivaciju katalizatora koji oksidira formaldehid. U tom procesu formaldehid se
razgrađuje na manje štetne produkte, poput ugljikovog dioksida i vode.
U ovom radu, modificirane obloge od reciklirane gume korištene su kao nosači
fotokatalizatora u zračnom tunelu. Provedena su četiri eksperimenta pri različitim
uvjetima; s referentnim recikliranim gumama u mraku (1) i pod svjetlosnim zračenjem
(2) te s recikliranom gumom s fotokatalizatorom titan dioksidom (takozvanom
modificiranom gumom) u mraku (3) i pri fotokatalizi(4), prilikom čega je modificirana
guma izložena umjetnom svjetlosnom zračenju.
Eksperimenti su pokazali uspješnu oksidaciju formaldehida i značajnu učinkovitost
fotokatalize. Ovaj proces posebno je koristan u smanjenju onečišćenja zraka u zatvorenim
prostorima i urbanim sredinama. Sama fotokataliza nudi ekološki prihvatljiv način za
poboljšanje kvalitete zraka i zaštitu ljudskog zdravlja.Volatile organic compounds (VOCs) are compounds that have a high vapor pressure and
low water solubility. Formaldehyde, which is one type of volatile organic compounds, is
a significant air pollutant both indoors and outdoors. A photocatalytic process uses light
energy to activate a catalyst that oxidizes formaldehyde. In this process, formaldehyde is
broken down into less harmful products, such as carbon dioxide and water.
Modified recycled rubber tiles were used as photocatalyst carriers in an air tunnel for the
purpose of this analysis. Four experiments were conducted under different conditions:
with recycled rubber in the dark (1) and under light irradiation (2), and with recycled
rubber containing titanium dioxide as a photocatalyst (so-called modified rubber) in the
dark (3) and during photocatalysis (4), which includes the application of artificial light
radiation to modified rubber.
The experiments demonstrated successful oxidation of formaldehyde and high efficiency
of photocatalysis. This process is particularly useful in reducing air pollution in enclosed
spaces and urban environments. Photocatalysis itself offers an environmentally friendly
way to improve air quality and protect human health
Biodrying experiments.
No full textPrikazani podaci dobiveni su na 18 umjetnih uzoraka otpada podvrgnutih procesu biosušenja u bioreaktoru vlastite izrade. Tijekom postupka biosušenja mjerena je temperatura, slijeganje i promjena mase uzorka. Također su bilježene količine nastalog plina (CO2). Na temelju ovih podataka računskim putem su utvrđeni dodatni podatci poput dnevne promjene vlažnosti, omjera gubitka mase vode i gubitka mase organske tvari, promjene gustoće uzoraka, promjene suhe gustoće uzoraka i sl.Sva mjerenja izvršena su u bioreaktorskoj ćeliji vlastite izrade. Dodatne informacije o samoj ćeliji može se naći u članku https://link.springer.com/article/10.1007/s11356-024-32736-w, kao i u doktorskoj disertaciji "Povezanost okolišnih i geotehničkih parametara biosušenja otpada" autora Dine Bosilja, mag.ing.amb. također objavljenoj u repozitoriju Dabar Geotehničkog fakulteta
Analysis of certain toxic metals in the soils in Varaždin County and their impact on health
No full textOnečišćenje tla otrovnim metalima sve je značajniji ekološki problem s ozbiljnim posljedicama na funkcionalnost ekosustava i ljudsko zdravlje. Tlo, kao kritična komponenta ekosustava, igra vitalnu ulogu u održavanju plodnosti biljaka i proizvodnji hrane. Međutim, široko rasprostranjena prisutnost teških metala i metaloida — kao što su arsen, kadmij, olovo i živa — prvenstveno zbog ljudskih aktivnosti, predstavlja ozbiljnu prijetnju kvaliteti tla i, posljedično, zdravlju biljaka, životinja i ljudi. Razumijevanje kemijskih svojstava ovih metala, njihove interakcije s tlom i njihove potencijalne toksičnosti presudno je za razvoj strategija za smanjenje onečišćenja i zaštitu okoliša.Soil contamination with heavy metals is becoming significant environmental issue, wich has profound implications for both ecosystem functionality and human health. Soil, as a critical component of the ecosystem, has a vital role in sustaining plant fertility and food production. However, the widespread presence of heavy metals and metaloids - such as arsenic, cadmium, lead, and mercury - primarily due to human activities, poses a serious threat to soil quality and, consequently, to the health of plants, animals, and humans. Understanding the chemical properties of these metals, their interactions with soil, and their potential toxicity is crucial for developing strategies for reducing pollution and for protecting the environment
Groundwater characteristics analysis of Varaždin aquifer
No full textPorast broja stanovnika, rast životnog standarda te razvoj industrije i tehnologije imaju izrazito negativan utjecaj na okoliš. Degradacija okoliša očituje se kroz prekomjernu urbanizaciju, neadekvatno gospodarenje otpadom, emisije štetnih tvari, svjetlosno onečišćenje, deforestaciju, uništavanje staništa i bioraznolikosti te onečišćenje voda. Voda, kao ključan resurs za život, podložna je promjenama kvalitete zbog različitih onečišćenja iz kućanstava, bolnica, poljoprivrede i industrije. Mikroonečišćivala, sintetizirane kemijske tvari prisutne u lijekovima, pesticidima i proizvodima za osobnu njegu, postala su predmetom znanstvene zabrinutosti zbog svoje postojanosti i potencijalne opasnosti. Iako su često prisutne u niskim koncentracijama, njihov utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi još uvijek nije dovoljno istražen. Ovaj diplomski rad bavi se identifikacijom mikroonečišćivala u površinskim i podzemnim vodama varaždinskog kraja, koristeći modernu hibridnu analitičku metodu. Istraživanje je pokazalo prisutnost mikroonečišćivala u varaždinskom vodonosniku, naglašavajući potrebu za njihovim praćenjem i smanjenjem izvora onečišćenja. Industrijski spojevi, pesticidi i farmaceutski proizvodi, iako korisni, imaju potencijalno štetne učinke na okoliš i ljudsko zdravlje. Poboljšanje metoda obrade otpadnih voda, sustavno praćenje i analiza mikroonečišćivala te edukacija stručnog kadra i javnosti ključni su za očuvanje kvalitete voda. Također, potrebno je razmotriti ograničavanje uporabe štetnih tvari i traženje alternativnih rješenja kako bi se osigurala čista i sigurna voda za buduće generacije. Ovaj diplomski rad napisan je u okviru Interreg Central Europe projekta pod nazivom MAURICE „Management of Urban water Resources in Central Europe Facing Climate Change“, u sklopu kojeg je obavljeno uzorkovanje vode i provedene su laboratorijske analize.Population growth, the rise of the living standard as well as the development of industry and technology have a significant negative impact on the environment. Environmental degradation is manifested in excessive urbanization, inadequate waste management, emissions of harmful substances, light pollution, deforestation, destruction of habitats and biodiversity, as well as water contamination. Water, as a key resource of life, undergoes quality changes due to various contaminations from households, hospitals, agriculture and industry. Micropollutants, which are synthesized chemicals found in drugs, pesticides, and personal care products, have become the subject of scientific concern because of their persistence and potential danger. Although they are often present in low concentrations, their impact on the environment and human health has not been thoroughly investigated yet. The topic of this master thesis is the identification of micropollutants in the samples of surface water and groundwater from the Varaždin region using a modern hybrid analytical method. The research shows the presence of micropollutants in the Varaždin aquifer, which emphasises the need for their monitoring and reduction of contamination sources. Although industrial compounds, pesticides and pharmaceuticals are beneficial, they have potentially harmful effects on the environment and human health. Improving wastewater treatment methods, systematic monitoring and analysis of micropollutants, as well as education of professionals and the public are the key to preserving water quality. Also, it is necessary to consider limiting the use of harmful substances and searching for alternative solutions to ensure clean and safe water for future generations. This master thesis was written up within the Interreg Central Europe project called MAURICE "Management of Urban water Resources in Central Europe Facing Climate Change" and as part of the project water samples were collected and laboratory analysis was carried out
Statistical analysis of low and high water in the Bednja river basin
No full textHidrologija ima ključnu ulogu u prilagodbi klimatskim promjena i ublažavanju njihovih
posljedica. Proučavanjem režima oborina, protoka rijeka i podzemnih voda omogućuje
razumijevanje utjecaja klimatskih promjena na hidrološke sustave. To je temelj za
razvijanje strategija upravljanja vodnim resursima koje uključuju zaštitu od poplava,
ublažavanje suša i osiguranje dovoljnih količina pitke vode. Statistička analiza
hidroloških podataka, poput maksimalnih i minimalnih protoka rijeka, omogućuje
procjenu učestalosti ekstremnih hidroloških događaja za različite povratne periode. Takve
analize osiguravaju pouzdane podatke za modeliranje budućih promjena u režimu voda.
Na temelju tih modela mogu se planirati i optimizirati ključne infrastrukturne mjere,
poput izgradnje retencijskih bazena, modernizacije sustava navodnjavanja te
implementacije sustava ranog upozorenja. Ovi sustavi omogućuju pravovremenu reakciju
na ekstremne hidrološke pojave, te tako smanjuju rizike za zajednice i okoliš.Hydrology plays a key role in adapting to climate change and mitigating its impacts. By
studying precipitation patterns, river discharge, and groundwater, enabling an
understanding of climate change effects on hydrological systems. This forms the basis for
developing water resource management strategies that include flood protection, drought
mitigation, and ensuring adequate supply of drinking water. Statistical analysis of
hydrological data, such as maximum and minimum discharge, allows the assessment of
extreme hydrological event frequency over different return periods. Such analyses
provide reliable data for modelling future changes in water regime. Based on these
models, key infrastructure measures can be planned and optimized, such as the
construction of retention reservoirs, improvement of irrigation systems, and
implementation of early warning systems. These systems enable timely responses to
extreme hydrological events, reducing risk to communities and the environmen
Mapping of the Ivanščica area based on open source data
No full textOtvoreni podaci su podaci koji su dostupni svima, besplatni su i omogućeno je njihovo korištenje za različite namjene. Otvorene podatke možemo pronaći u raznim granama djelatnosti poput podataka iz područja zaštite okoliša (kvaliteta vode ili zraka), podataka o pojedinim igračima u sportu (njihov učinak) ili pak o životu (poput kartiranih interaktivnih staza za planinare). Vrlo je važno istaknuti da otvoreni podaci podižu transparentnost i pomažu pojačavanja javnog djelovanja u zaštiti okoliša. Tako se uz pomoću njih može analizirati nastajanje otpada, karakteristike otpada i računati koliko je prostora i nekih prirodnih objekata onečišćeno otpadom. Jedan od alata koji nam uvelike pomaže pri analizi i interpretaciji otvorenih podataka je Geografski informacijski sustav (GIS). Postoji više različitih načina unosa podataka u GIS softver poput tabličnih podataka, podataka koji su učitani preko WMS servisa i podataka dobivenih digitalizacijom iz postojećih karata. U ovom radu dan je primjer korištenja otvorenih podataka na području Ivanščice. Nakon analize otvorenih podataka jasno je vidljivo da je područje Ivanščice prirodno područje te antropogena djelatnost do sada nije ugrozila kvalitetu okoliša. Aktivnosti koje predstoje za daljnju zaštitu tog planinskog područja pobrinuti će se da tako i ostane. Otvoreni podaci mogu u tome samo pomoći.Open-source data are data that are free, available to everyone, and can be used for various purposes. Open- source data can be found in various branches of activity, such as data from the field of environmental protection (water or air quality), data about individual players in sports (their performance) or about life (such as mapped interactive trails for mountaineers). It is very important to point out that open-source data increases transparency and helps strengthen public action in environmental protection. Thus, with their help, it is possible to analyze the origin of waste, the characteristics of waste and calculate area and some natural objects that are contaminated by waste. One of the tools that greatly helps us in the analysis and interpretation of open-source data is the Geographical Information System (GIS). There are several different ways of entering data into GIS software, such as tabular data, data uploaded via the WMS service, and data obtained by digitization from existing maps. This paper presents an example of the use of open-source data in the area of Ivanščica. After the analysis of open-source data, it is clearly visible that the area of Ivanščica is a natural area and that anthropogenic activity has not yet threatened the quality of the environment so far. The activities that lie ahead for the further protection of that mountain area will ensure that it remains so. Open-source data can only help in thi
EMERGING ORGANIC CONTAMINANTS IN CROATIAN KARST GROUNDWATER
No full textNapredak analitičkih metoda i instrumenata omogućio je otkrivanje organskih onečišćivala od rastućega značaja (OORZ) u površinskim i podzemnih vodama u koncentracijama reda veličine ng/L do μg/L, a čija je prisutnost u okolišu rezultat kontinuiranoga, svakodnevnoga ispuštanja diljem svijeta. Istraživanje pojavnosti i ponašanja OORZ-a u krškim vodonosnicima je u začecima, što je razlog trenutnog nedostatka političkih mjera i zakonodavne kontrole za ove spojeve u podzemnim vodama. Vodonosnici dinarskog krša opskrbljuju pitkom vodom gotovo
polovicu teritorija Hrvatske, a odlikuje ih heterogenost i anizotropnost strukturnih i hidrauličkih značajki, intenzivna okršenost i znatna pukotinsko-kavernozna poroznost. Ove značajke rezultiraju brzim tokovima podzemne vode i izdašnim krškim izvorima, ali istovremeno čine krške vodonosnike izrazito ranjivima na onečišćenje te njihovo istraživanje složenim i izazovnim. Znanstveni radovi objavljeni kao dio ove doktorske disertacije po prvi puta u
Hrvatskoj identificiraju i kvantificiraju OORZ-ove u krškim vodonosnicima na regionalnoj (17
krških izvora i jedno jezero) i lokalnoj (izvori Jadro i Žrnovnica, bušotina Gizdavac i rijeka Cetina) razini. U dvije sveobuhvatne kampanje analizirano je 740 OORZ-a, od čega je utvrđena pojavnost 65 spojeva na regionalnoj razini, među kojima su najčešće detektirani farmaceutici
(n=26) i poljoprivredni spojevi (n=26). Industrijski spojevi i umjetna zaslađivala imala su
najviše koncentracije do 90 ng/L (TPPA) i 440 ng/L (sukraloza). Tijekom sedam kampanja uzorkovanja na lokalnoj razini slijeva izvora Jadra i Žrnovnice, identificirana su 22 OORZ-a u
koncentracijama koje su se kretale od 0.3 ng/L (opioidni analgetik tramadol) do 372 ng/L
(industrijski spoj 1H-benzotriazol). Repelent DEET bio je najčešće detektiran spoj prosječne koncentracije od 50 ng/L utvrđene u površinskoj vodi rijeke Cetine, izvorima i podzemnoj vodi.
Niže koncentracije i manja učestalost detekcije OORZ-a u hrvatskom kršu, za razliku od drugih krških područja, sugeriraju značajno razrjeđenje koje se pripisuje velikim protocima izvora “klasičnog krša” i relativno niskom intenzitetu poljoprivrednih i industrijskih aktivnosti u istraživanom području. Maksimalne koncentracije OORZ-a u izvorima Jadro i Žrnovnica
uočene su nakon jesenskih kiša, dok tijekom najviših protoka uslijed razrjeđenja nije zabilježena pojavnost spojeva iznad granica detekcije (LOD). Suprotno izvorima, u podzemnoj
vodi iz duboke bušotine Gizdavac, najveća ukupna koncentracija OORZ-a utvrđena je pri
uvjetima malih protoka što naglašava značajnu ranjivost krškog vodonosnika. Uz uvid u dinamiku krškog sustava, analiza hidrokemijskih značajki pokazala se korisnom za bolje razumijevanje funkcioniranja i ranjivosti hidrogeoloških sustava na OORZ-ove. Oštri skokovi uočeni na kemografovima izvora Jadra i Žrnovnice dokaz su značajne okršenosti i inherentne
ranjivosti sustava. Zastupljenost ponora, razvijene mreže krških kanala i pukotina mogu
pospješiti transport OORZ-a. Utvrđena je snažna, statistički značajna pozitivna korelacija između metformina i iona NO3
-, kao i koncentracije OORZ-a, broja detektiranih spojeva i iona
NO3
- u rijeci Cetini, što ukazuje na njihovo zajedničko porijeklo, vjerojatno otpadnu vodu.
Pojavnost postojanih OORZ-a u izvorima i podzemnoj vodi pri uvjetima niskih voda i pozitivna
statistički značajna korelacija DEET-a s Ca2+ ionom, ukazuje na potencijalno skladištenje postojanih OORZ-a u pukotinsko-poroznoj epikrškoj zoni vodonosnika. Uočena sezonalnost i
sveprisutnost u slijevu indikatora onečišćenja otpadnom vodom, spojeva DEET i 1Hbenzotriazola, ukazuje na ograničenu atenuaciju postojanih i mobilnih spojeva unutar krškog vodonosnika. Kako na regionalnoj, tako i na lokalnoj razini, većina otkrivenih spojeva ocijenjena je kao potencijalno postojana, mobilna i toksična ili kao vrlo postojana i vrlo
mobilna, ukazujući na njihov potencijalno negativan utjecaj na ekosustav podzemnih voda. Analizom utjecaja na ljudsko zdravlje utvrđeno je kako izmjerene koncentracije OORZ-a u
ng/L u krškim izvorima koji se koriste u vodoopskrbi, trenutno ne predstavljaju značajan rizik za zdravu populaciju, no preporuka je da se budućim istraživanja analiziraju potencijalni učinci
dugotrajne izloženosti koktelu različitih OORZ-a. Važno je uspostaviti protokole redovitog praćenja OORZ-a koji su prioritizirani ovom disertacijom na temelju analize njihove postojanosti, bioakumulativnosti, mobilnosti i toksičnosti, uz razmatranje mogućnosti provedbe Dobrovoljnog popisa praćenja OORZ-a u podzemnim vodama, prilagođenog karakteristikama dinarskog krša. Radi utvrđivanja potencijalnih pozadinskih koncentracija OORZ-a i njihovog
ponašanja pri različitim hidrološkim uvjetima, fokus budućih istraživanja treba usmjeriti na analize događaja na razini pojedinih sljevova. Za slijev izvora Jadra i Žrnovnice predlaže se praćenje spojeva DEET-a, 1H-benzotriazola i metformina. Također, ističe se prednost usporedne analize hidrokemijskih markera i OORZ-a kao novih trasera koji će rasvijetliti zamršeno međudjelovanje čimbenika koji utječu na transport unutar krških vodonosnika i uvjetuju kemiju podzemnih voda podložnih različitim antropogenim pritiscima. Takva
istraživanja pružit će uvide ključne za smanjenje rizika, posebice u svjetlu očekivanog porasta opterećenja onečišćenjem u nadolazećim godinama i utjecaja klimatskih promjena na količine vode.Owing to considerable advancement in analytical techniques and instrumentation, emerging
organic contaminants (EOCs) are being detected in both surface water and groundwater at
concentrations ranging from ng/L to μg/L, where they have been introduced by ongoing, global
daily emissions. Research on the occurrence and behaviour of EOCs in karst aquifers is in its early stages, leading to a dearth of policy measures and legislative controls for these compounds in groundwater. The Dinaric karst aquifers, which provide drinking water to nearly half of Croatia's territory, exhibit heterogeneous, anisotropic structural and hydraulic characteristics, intense karstification, and high fracture-cavernous porosity. These features result in rapid
groundwater flow and large karst springs, yet they also render the aquifers highly vulnerable to contamination and their investigation intricate and challenging. The scientific papers published
as part of this PhD thesis were the first to identify and quantify EOCs within Croatian karst
aquifers at regional (17 karst springs and 1 karst lake) and local (4 locations within Jadro and Žrnovnica catchment) scales. Through two comprehensive campaigns encompassing analysis of 740 EOCs, 65 compounds were detected at the regional level, with pharmaceuticals (n=26)
and agrochemicals (n=26) being predominant. Industrials and artificial sweeteners exhibited
the highest concentrations up to 90 and 440 ng/L, respectively. At local scale, 22 EOCs were identified in the karst catchment of Jadro and Žrnovnica springs during seven sampling campaigns, with concentrations reaching up to 372 ng/L. The comparatively lower
concentrations and detection frequency of EOCs in the Croatian karst, as opposed to other karst
regions, suggest significant dilution attributed to substantial discharge of “classical karst” springs and relatively low intensity of agricultural and industrial activities in the area. At both
regional and local scales, the majority of compounds were assessed as potentially persistent,
mobile and toxic or very persistent and very mobile, unraveling their potential negative impact
on (ground)water ecosystem. While current concentrations of EOCs in ng/L in karst drinking
water are not expected to pose a significant risk to healthy populations, future research should
analyse the potential effects of long-term exposure to EOCs mixtures, particularly for
vulnerable or at-risk groups. The importance of establishing regular monitoring protocols for EOCs prioritized with this thesis is underscored, with due consideration given to the
implementation of a Voluntary Groundwater Watch List tailored to Dinaric karst
characteristics. Future in-depth event analysis at catchment levels is recommended, to elucidate
potential background EOCs levels and their behaviour under varying hydrological conditions.
Such research will offer crucial insights for risk mitigation, in light of the expected increase in
contamination mass loads in the coming years and the ongoing impact of climate changes on water quantities
Precipitation titrations in analytical chemistry
No full textTitrimetrija je ključna analitička tehnika koja se koristi za kvantitativno određivanje koncentracije tvari u otopinama putem kemijskih reakcija. Osnovni principi titrimetrije uključuju odmjerno posuđe, standardne otopine i indikatore koji su od bitnog značaja za precizne rezultate titracija. Titrimetrija uključuje različite volumetrijske metode analize, kao što su kiselo-bazne titracije, redoks reakcije, taložne titracije i kompleksometrijske titracije. Kada je riječ o taložnim titracijama, posebno argentometrijskim titracijama, one se koriste za analizu halogenida i drugih aniona. Posebno je važno precizno odrediti završnu točku titracije korištenjem različitih indikatora koji se primjenjuju u Fajansovoj, Mohrovoj i Volhardovoj metodi. Pregledom različitih metoda titrimetrije i njezinih primjena naglašava se važnost preciznog izvođenja titracija za točno kvantitativno određivanje kemijskih sastojaka. Analiza i usporedba ovih metoda doprinose boljem razumijevanju i učinkovitijoj primjeni u analitičkoj kemiji.Titrimetry is a key analytical technique used for the quantitative determination of substance concentration in solutions through chemical reactions. The fundamental principles of titrimetry involve the use of calibrated glassware, standard solutions, and indicators, all of which are essential for obtaining precise titration results. Titrimetry encompasses various volumetric methods of analysis, such as acid-base titrations, redox reactions, precipitation titrations, and complexometric titrations. When it comes to precipitation titrations, particularly argentometric titrations, they are used to analyse halides and other anions. It is particularly important to accurately determine the end point of titration by using different indicators applicable in the Fajans, Mohr, and Volhard methods. A review of various titrimetric methods and their applications highlights the importance of conducting titrations with precision to ensure accurate quantitative determination of chemical components. The analysis and comparison of these methods contribute to a better understanding and more effective application in analytical chemistry