Repository of Faculty of Geotechnical Engineering
Not a member yet
662 research outputs found
Sort by
Analiza izvora opasnosti u slivu Jadra i Žrnovnice
No full textU posljednje vrijeme u slivu Jadro i Ţrnovnice izgrađeno je mnogo poslovnih objekata različite namjene, povećan je broj stambenih objekta, a poljoprivredne površine koje su dosad bile neobrađene, počele su se intenzivno obrađvati. Sve to moţe negativno utjecati na kakvoću voda izvora Jadro i Ţrnovnica, stoga je sve veća paţnja usmjerena upravo na zaštitu podzemnih voda ovog sliva. Kao posljedica toga provedena su (i još se provode) brojna geološka, hidrogeološka, hidrološka, hidrogeokemijska i druga istraţivanja svih dijelova krškog vodonosnog sustava. Na temelju dostupnih podataka o mjerenju kakvoće voda donijeta je ocjena o stanju kakvoće izvorskih voda, kategorizaciji izvorskih voda prema vrsti i analiziran je trend pojedinih pokazatelja oneĉišćenja. Time je utvrĊeno da je najveći problem u promatranom slivu vrlo ĉesto mikrobiološko oneĉišćenje istraţivanih izvora, te povremene koncentracije teških metala kojima se ne moţe toĉno odrediti uzrok. Prvi korak u poboljšanju trenutnog stanja je svakako lociranje potencijalnih izvora oneĉišćenja, da bi se moglo pristupiti njihovom saniranju. U ovom radu prikazana je analiza izvora opasnosti predloţena projektom COST 620, ĉiji je krajnji rezultat karta klasificiranih opasnosti, a koja sluţi kao jedna od podloga u postupku procjene rizika od oneĉišćenja podzemnih voda. Poboljšanje stanja kakvoće izvorskih voda može se očekivati jedino kontroliranom odvodnjom svih potencijalnih i aktivnih onečišćivača i pročišćavanjem otpadnih voda u slivu.Lately in the catchment area of Jadro and Ţrnovnica springs was constructed a lot of commercial buildings for various purposes, increased the number of residential buildings and agricultural areas that were previously untreated, have begun to intensively cultivate. All this can have a negative impact on water quality. Therefore greater attention was given to the protection of groundwater from this basin. As a consequence, there have been conducted (and still are carried out) a number of geological, hydrogeological, hydrological, hydrogeochemical and other research of all parts of the karst aquifer system. Based on the available data on measurements of water quality, the quality of spring water was evaluated and categorized and analyzed the trend in the indicators of pollution. It was found that the biggest problem in the reference catchment is often microbiological contamination, and the occasional heavy metal concentrations which can not accurately determine the cause. The first step in improving the current situation is locate potential sources of pollution, so that could be accessed by their sanitization. This paper presents an hazard analysis proposed by project COST 620, of which the final result is classified hazard map, which serves as one of the bases in the process of assessing the risk of groundwater contamination. The improvement of the water quality can be expected only by controlled separation of all potential and active pollutants and by the constant percolation of the contaminated water in the drainage area of the springs
Navodnjavanje na vodnom području rijeke Dunav
No full textVodno područje rijeke Dunav sačinjava Grad Zagreb, trinaest županija svojom ukupnom površinom i dvije županije djelomično što ukupno čini oko 63 % ukupnog teritorija Republike Hrvatske. Navodnjavanje je hidrotehnička mjera kojom se tlu dodaje voda sa svrhom postizanja najpovoljnije razine vlage za vrijeme vegetacije i samim time postiže se optimalan urod. Prije samog navodnjavanja potrebno je klasificirati tla prema prioritetima i pogodnosti za navodnjavanje. Slijedeći korak je određivanje deficita vlage iz razlike između količine oborina i referentne evapotranspiracije. Na kraju se određuje količina dostupne vode za navodnjavanje kao i vodozahvat. Na vodnom području rijeke Dunav postoji stotine tisuće hektara pogodnog tla koje se trenutno ne navodnjava unatoč nedostatku vode tijekom vegetacijskog perioda. Republika Hrvatska a samim time i vodno područje rijeke Dunav ne oskudijeva vodom, dapače iz dostupnih izvora vode mogle bi se navodnjavati ogromne količine poljoprivrednog zemljišta. Navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta je svakako jedan od bitnijih zadataka za unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje i povećanja konkurentnosti na tržištu. Postoji ogromni potencijal za poljoprivrednu proizvodnju i to svakako treba iskoristiti