Ministry of Education, Science and Technological Development
National Repository of Dissertations in Serbia (NaRDuS)Not a member yet
15259 research outputs found
Sort by
ZAHTEVI, TEHNOLOGIJE, APLIKACIJE, IZAZOVI I PRAVCI ISTRAŽIVANJA 6G BEŽIČNIH KOMUNIKACIONIH SISTEMA
Šesta generacija mobilnih mreža (6G) predstavlja tehnološki pravac koji će oblikovati
digitalna društva budućnosti. Očekuje se da 6G donese novu eru u kojoj će milijarde
povezanih uređaja, vozila, robota i dronova generisati ogromne količine podataka na nivou
zetabajta i otvoriti moderne aplikacije koje prevazilaze mogućnosti 5G sistema. Među njima
posebno se izdvajaju holografska teleprisustva, masivne XR/VR aplikacije, kao i interakcija u
ljudsko-digitalno-fizičkom svetu.
Za razliku od prethodnih generacija, 6G neće biti samo evolucija u pogledu brzine i
kapaciteta, već samostalan ekosistem zasnovan na veštačkoj inteligenciji (AI). Princip „AI
svuda“ podrazumeva široku primenu veštačke inteligencije u mrežama – od optimizacije
performansi i upravljanja saobraćajem do automatizovanog donošenja odluka i pružanja AI
usluga korisnicima. Na taj način 6G postaje ključni oslonac za održivi društveni napredak,
usklađen sa ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih nacija, pri čemu se naglašava važnost
privatnosti, bezbednosti, transparentnosti I inkluzivnosti.
Ključne karakteristike 6G mreža uključuju inteligentno i programabilno upravljanje,
integrisano otkrivanje i komunikaciju, smanjenje energetskog otiska, fleksibilnost arhitekture,
pouzdanost, skalabilnost i dostupnost širom sveta. Očekuje se da 6G mreže obezbede ultravisoke brzine prenosa podataka (100–1000 Gb/s), gotovo trenutno kašnjenje, potpunu
pokrivenost i povezivanje između zemaljskih i vanzemaljskih mreža, što će omogućiti široku
primenu u oblastima kao što su zdravstvo, pametne fabrike, transport, javna bezbednost i
mediji.
Na tehnološkom nivou, razvoj 6G oslanja se na napredak u fotonici, kvantnim tehnologijama,
mikroelektronici, hibridnim RF/FSO komunikacionim sistemima i modernism sigurnosnim
paradigmama („bezbednost po dizajnu“). Istraživanja obuhvataju nove modele bežičnih
kanala, metode za smanjenje smetnji i fading efekata, razvoj naprednih primopredajnika i
integraciju AI/ML tehnika u optimizaciju mrežnih procesa. Takođe, značajno mesto
zauzimaju istraživanja u oblasti dubokog učenja, naročito u prepoznavanju i obradi vizuelnih
podataka, što pokazuje širi doprinos 6G ekosistema u domenu analitike i inteligentne obrade
informacija.
Pored tehničkih aspekata, naglašava se i potreba za evropskim tehnološkim suverenitetom,
razvojem globalnih standarda i jačanjem regulatornog okvira koji obuhvata pitanja
neutralnosti mreže, zaštite podataka, intelektualne svojine i etičke regulative.
Sve u svemu, 6G predstavlja temelj inteligentnog društva znanja 2030. Godine, gde će
komunikacija, računarstvo, senzori, sigurnost i veštačka inteligencija biti objedinjeni u
jedinstven i fleksibilan sistem. Njegova primena donosi transformaciju poslovnih procesa,
nove modele rada i interakcije, kao i potpuno nove oblike digitalnih usluga, čineći ga
ključnim pokretačem naredne industrijske i društvene revolucije
Analysis and detection of fake news using machine learning algorithm
U radu je predstavljena opširna analiza problema otkrivanja lažnih vijesti primjenom različitih
algoritama mašinskog učenja. Lažne vijesti predstavljaju ozbiljan izazov u savremenom
informativnom okruženju, pa je cilj ovog istraživanja da ispita efikasnost klasičnih metoda
mašinskog učenja. Korišćeni su standardni otvoreni skupovi podataka, koji su i u ranijim
istraživanjima definisani kao najreprezentativniji: Fakenews, LIAR, LIAR-plus, PolitiFact i AI – generisan skup. Za svaki od ovih datasetova sprovedeni su eksperimenti sa modelima:
Logistic Regression, Naive Bayes Classifier, Random Forest, Voting Classifier Ensemble i
Distil BERT. Rezultati uključuju metrike tačnosti, preciznosti, odziva, F1 skora i matrice
konfuzije, grafičke uporedne prikaze. Kroz rad se upoređuju prednosti i nedostaci pristupa
baziranih na ručno izabranim karakteristikama naspram dubokih modela koji sami uče
reprezentacije teksta. Klasični modeli pokazali su zavidnu efikasnost na zadacima detekcije
lažnih vijesti u domenu novinskih članaka (čak i 99% tačnosti), dok je njihova uspješnost na
kompleksnijim zadacima političkog fakt-čekinga bila ograničena (60% tačnosti). DistilBERT
model, s druge strane, pokazao je bolju prilagodljivost na kompleksnim skupovima poput
političkih izjava, ostvarivši osjetno veće stope tačnosti. Diskutovane su i slabosti svakog
pristupa – od mogućnosti prenaučenosti dubokih modela do ograničene ekspresivnosti klasičnih
algoritama – uz osvrt na ulogu dodatnih faktora, poput sentimenta, meta-podataka i društvenog
konteksta, u detekciji dezinformacija. Zaključak rada ističe da kombinacija više metoda i izvora
podataka, tekstualnih, socijalnih i dr., potpomognuta savremenim NLP modelima, obećava
najrobusnije rješenje za detekciju lažnih vijesti u budućnosti. Ukupno je sprovedeno 125
eksperimentalnih procedura, nastalih kombinovanjem pet datasetova, pet modela učenja i pet
evaluacionih metrika, čime je obezbijeđeno sveobuhvatno i višeslojno poređenje performansi
algoritama u detekciji lažnih vijesti
Local and systemic immune response in cadets exposed to high-intensity impulse noise
Бука је један од најчешћих штетних фактора на радном месту.Као узрок професионалног обољења, у целом свету представља значајан здравствени проблем и изузетно је распрострањено професионално обољење .Процењује се да буком изазван губитак слуха (БИГС) утиче на око 5% светске популације и начелно је чешћи међу одраслим мушкарцима. Највећи ризик од настанка губитка слуха због интензивне буке је у делатностима као што су рударство, путоградња, грађевинарство, индустријска производња, а такође у великој мери су изложени и учесници у саобраћају, професионални музичари, као и припадници војске. Резултати бројних студија показују да се учесталост БИГС-а повећава сразмерно времену излагања и да се у првих десет година излагања буци болест најбрже развија. Осим дужине експозиције, штет но дејство буке зависи и од других фактора као што су: ниво интензитета буке, од тога да ли је она стална, испрекидана или импулсна, од њене усмерености, индивидуалне осетљивости изложене особе, постојања истовременог утицаја и других штетности као што су вибрациј
Model-Independent and model-Dependent analysis of the influence Of Selected Factors On Itraconazol
Итраконазол је антимикотик из групе триазола, са широким спектром антигљивичне активности. Овај лек има сложену и високо варијабилну фармакокинетику, на коју, осим карактеристика самог лека, утицај имају и низ других фактора, од којих су у овом истраживању испитивани пол, телесна маса и узраст испитаника. Студија је реализована као ретроспективна анализа података из клиничког фармакокинетичког испитивања итраконазола у 38 здравих испитаника, оба пола, након пероралне примене капсулe итраконазола oд 100mg. Спроведена је фармакокинетичка и статистичка анализа података добијених из 114 сетова концентрација, а добијене концентрације итраконазола и метаболита хидрокси-итраконазола су коришћене за спровођење фармакокинетичке модел-независне и модел-зависних анализа
РАЗВОЈ МОДЕЛА ЗАЈЕДНИЧКОГ КРЕИРАЊА ИСКУСТВА ЗА ПОВЕЋАЊЕ ЗАДОВОЉСТВА КОРИСНИКА УСЛУГА У ГАСТРОНОМСКОМ ТУРИЗМУ
Докторска дисертација представља теоријско и емпиријско истраживање улоге
кокреирања искуства посетилаца гастрономских манифестација, сагледане кроз
потребе, очекивања и ставове које развијају посетиоци, као и кроз факторе који утичу
на њихову мотивацију. Посебан фокус био је на анализи утицаја примене Slow Food
концепта у стварању задовољства и верности туриста гастрономским манифестацијама.
Истраживање је спроведено на три локалитета у Републици Србији, а прикупљени
подаци обрађени су применом дескриптивне методе, корелационе и регресионе
анализе, уз коришћење метода карактеристичних за поље друштвено-хуманистичких
наука.
Предложен истраживачки модел повезује специфичности које се односе на спој
гастрономских манифестација са концептом кокреирања искуства посетилаца и Slow
Food концептом. Модел такође представља и основу за боље разумевање фактора
мотивације који код посетилаца развијају жељу за учешћем у гастрономским
манифестацијама које промовишу аутентичну и традиционалну храну. Основна
премиса је да се стварањем јединственог искуства кроз концепт кокреирања развија
лојалност према манифестацији. Такође, модел полази од претпоставке да се
заједничким креирањем искуства код посетилаца појачава ниво задовољства и развија
верност не само према гастрономској манифестацији већ и према месту њеног
одржавања.
Резултати истраживања потврдили су да туристичка понуда креирана према
потребама и очекивањима посетилаца, која им пружа могућност да активно учествују у
активностима унутар манифестације, доприноси јачању њиховог задовољства. Такође,
резултати емпиријског истраживања су потврдили постављене хипотезе и указали на то
да је предложен истраживачки модел применљив у пракси. Истраживање је показало и
нова сазнања – да је за очување нематеријалног културног наслеђа и локалних и
традиционалних производа од огромног значаја примена принципа на којима је базиран
Slow Food концепт, са нарочитим нагласком на његову примену у руралним
подручјима
UTICAJ RAZVOJA VERSKOG TURIZMA NA POZICIONIRANJE TURISTIČKE DESTINACIJE
Verski turizam predstavlja jedan od najstarijih oblika putovanja, sa korenima
duboko usađenim u istoriju čovečanstva. Danas, u savremenom kontekstu, on ima
značajan potencijal za pozicioniranje turističkih destinacija, naročito u regionima bogatim
religijskim, kulturnim i istorijskim nasleđem. Razvoj verskog turizma može doprineti ne
samo povećanju turističkog prometa, već i unapređenju imidža destinacije, jačanju lokalne
ekonomije i očuvanju kulturne baštine. Pozicioniranje turističke destinacije odnosi se na
način na koji je turisti, hodočasnici percipiraju u odnosu na druge destinacije. Verski
turizam igra ključnu ulogu u tom procesu jer donosi specifičan oblik identiteta destinaciji
– autentičan, duhovan i često emocionalno snažan.
Manastiri su centri nacionalnog, kulturnog i verskog identiteta. Njihovo
pozicioniranje na mapama savremenog turističkog tržišta predstavljaju resurs koji može i
trebalo bi da unapredi verski turizam u današnjem vremenu kada on doživljava ekspanziju.
Adekvatan model prezentacije i efikasno multifunkcionalno pozicioniranje na turističkim
kartama zemlje i regiona uopšte, a u naučno-istraživačkim radovima posebno, od
izuzetnog je značaja obzirom na nedovoljnu afirmaciju istih i neiskorišćenost potencijala
i resursa. Razvoj verskog turizma u Bosni i Hercegovini može se posmatrati iz različitih
perspektiva – kroz teorijske pristupe, ali i kroz praktična iskustva koja beleže državne
institucije, kao i sami hodočasnici i posetioci. Ovaj oblik turizma se izdvaja kao specifičan
jer podrazumeva putovanja na verski značajna mesta. U okviru bogate ponude, posebno
mesto zauzimaju manastiri Srpske pravoslavne crkve koji predstavljaju važnu tačku
turističkih kretanja u zemlji. U ovom kontekstu, marketing je ključan alat za privlačenje
posetilaca, povećanje prepoznatljivosti manastira na tim turističkim destinacijama i
unapređenje iskustva turista. Fokus je stavljen na tri tradicionalne vere, njihova
materijalna i nematerijalna blaga, kulturno-istorijsko nasleđe kao i na detaljno
proučavanje specifičnih marketinških strategija koje bi mogle doprineti uspešnoj
pozicioniranosti i promociji manastira, svetilišta sve tri vere, kao i drugih manastira i
svetih mesta u regionu, a sve u cilju povećanja turističkog prometa i očuvanja kulturnoreligijske baštine. Predmet istraživanja pruža mogućnost da se prikaže na koji način
primena marketinških strategija, posebno kroz digitalne alate, može doprineti tome da
manastiri, svetilišta i verska baština postanu prepoznatljiv resurs verskog turizma u Bosni
i Hercegovini. Poseban akcenat stavlja se na očuvanje duhovnih vrednosti i istovremeno
unapređenje kulturno-religijskog identiteta zemlje.
Verski objekti u Bosni i Hercegovini kroz istoriju nisu bili samo mesta duhovnosti,
već i simboli etničkog i kulturnog identiteta. Verski turizam ima značajan potencijal za
razvoj i pozicioniranje turističkih destinacija, posebno onih koje poseduju bogato
kulturno-versko nasleđe. Pravilno usmeren, ovaj oblik turizma može doneti dugoročne
koristi – ekonomske, društvene i duhovne – i doprineti održivom razvoju zajednica,
jačajući njihov identitet i privlačnost na turističkom tržištu
Development of a model for predicting pedestrian behavior at signalized intersections
Within the doctoral dissertation, the factors influencing pedestrian decisions to commit temporal violations at signalized intersections were examined, with the aim of improving road safety in urban environments. For this purpose, an integrated model was developed and validated, combining subjective components defined by the Theory of Planned Behavior and the Prototype Willingness Model, along with relevant external factors. The results highlight the significance of external factors, willingness, and perceived behavioral control as key predictors of pedestrian behavior. In contrast, intentions showed limited influence, suggesting the dominance of social-reactive decision-making over reasoned planning. This research provides a novel, comprehensive framework for understanding pedestrian behavior by integrating psychological and external predictors, offering useful guidelines for defining pedestrian traffic safety measures.U okviru doktorske disertacije ispitani su faktori koji utiču na odluke pešaka da počine vremenske prekršaje na raskrsnicama regulisanim svetlosnom signalizacijom, sa ciljem unapređenja bezbednosti saobraćaja u urbanim sredinama. U tu svrhu razvijen je i potvrđen integrisani model koji objedinjuje subjektivne komponente definisane teorijom planiranog ponašanja i modelom prototipa i spremnosti, zajedno sa relevantnim eksternim faktorima. Rezultati ukazuju na značaj eksternih faktora, spremnosti i percipirane kontrole ponašanja, kao ključnih prediktora ponašanja pešaka. Nasuprot tome, namere su imale ograničen uticaj, što ukazuje na dominaciju socijalno-reaktivnog odlučivanja u odnosu na racionalno planiranje. Ovo istraživanje pruža nov, sveobuhvatan okvir za razumevanje ponašanja pešaka, integrišući psihološke i eksterne prediktore, što može dati smernice za definisanje mera bezbednosti pešaka u saobraćaju.</p
Application of Fuzzy Logic in Soft Computing for the Detection of Motivation Focus to Improve Students' Achievement
Primena soft kompjutinga (mekog računarstva), uključujući i fuzzy logiku je aktuelna oblast
istraživanja koja održava relevantnost u različitim oblastima, uključujući obrazovanje. Ova
doktorska disertacija predstavlja detaljnu studiju primene mekog računarstva u analizi faktora
motivacije studenata, sa jasnim ciljem poboljšanja njihovog akademskog učinka.
Glavni fokus disertacije je usredsređen na identifikaciju ključnih ulaznih faktora koji imaju
najveći uticaj na motivaciju studenata, a zatim na pažljivu analizu njihovog uticaja na
motivaciju i akademske rezultate. Posebna pažnja je posvećena komparativnoj analizi između
studenata strukovnih i akademskih studija, gde se primenjuju sofisticirane tehnike mekog
računarstva kako bi se otkrile suptilne razlike u motivacionim obrascima izmežu ove dve
grupe ispitanika.
Identifikacija ovih ključnih faktora uticaja nije samo od suštinskog značaja za optimizaciju
nastavnog plana i programa, već takođe pruža vredne smernice koje imaju potencijal da
inspirišu učenike da efikasnije usvajaju gradivo. Ova disertacija ima za cilj da unapredi
obrazovno iskustvo kroz preciznije razumevanje motivacije učenika, podsredstvom
personalizovanih strategija podrške u ostvarivanju njihovog najboljeg potencijala