UNSA Faculty of Philosophy E-books and Catalog of Printed Books
Not a member yet
132 research outputs found
Sort by
Dan romanske lingvistike
Okrugli sto Dan romanske lingvistike održan je 5. januara 2018. godine na Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Ovaj je skup bio posvećen najznačajnijim predstavnicima romanskih lingvističkih škola kao i onim lingvistima koji su svojim djelom ostavili neizbrisiv trag kako u ro¬manskoj tako i u lingvistici općenito. Stoga je i njegov cilj bio da još jednom podsjeti na ogroman doprinos koji se veže uz pojedina imena u različitim gra-nama lingvistike kao što su Lucien Tesnière, André Martinet, Georges Mounin, Tullio De Ma-uro, Gaetano Berruto itd. Ovo je također bila prilika i za studente da se, kroz izlaganja i diskusiju, detaljnije upoznaju s izvanrednom ostavštinom nekoliko najeminentnijih romanskih lingvista
Zbornik radova Odsjeka za psihologiju
Ovaj Zbornik radova Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu sadrži skup radova sa naučno-stručnog skupa "Peti sarajevski dani psihologije" održanog u Sarajevu 19 - 21. 4. 2018. godine.
 
Rasturena država
Knjiga pod nazivom „Rasturena država“ bavi se raspadom zajedničke države Jugoslavije i njenog sistema vlasti, kao i nastankom novih država na novim ideološkim osnovama u kojima se nadomjestak vlasti radničke klase čini pomoću nacionalne ideologije i vrijednosti koje vode zasebnostima koje se ogledaju u podjelama, sukobima i konačno u tragičnom rata u kome se stradanja, etnička čišćenja, pa i zločini, opravdavaju pomoću kolektivističkih histerija o ugroženosti naroda i nacije. U središtu analize je položaj čovjeka kao pojedinca u sferi socijalne politike i njegovog materijalno-socijalnog i obrazovnog statusa nasuprot etnonacionalnog i narodnog kolektiviteta. Knjiga se bavi rušenjem starih društvenih vrijednosti, konfuzijom i nedostatkom novih u kome se podstiču konflikti i razara društveni sistem, a time i sama država i njena struktura
Čehov u Sarajevu : Djela Antona Pavloviča Čehova na sarajevskoj sceni u svjetlu bh. književne i pozorišne kritike
Predstavljanje recepcije stvaralaštva Antona Pavloviča Čehova na sarajevskoj sceni, u okviru koji postavlja monografija Čehov u Sarajevu, nije imalo za cilj ocjenu i vrednovanje niti glumačkih niti rediteljskih rješenja i koncepata, jer su kao takvi u knjizi predstavljeni preko onog što je ostalo zabilježeno u pisanim tragovima, u teatarskoj kritici i odzivima na konkretne predstave. Primarni zadatak bio je što potpunije predstaviti poglede i mišljenja o djelu ruskog klasika u bosanskohercegovačkom kontekstu u samjeravanju sa izvornim tekstovima i ruskom kritikom. Cilj je bio pronaći, izdvojiti, odabrati i selektirati tekstove i arhivsku građu, potom analizirati, sistematizirati i detektirati sličnosti, razlike, odstupanja… Književnoteorijsko i književnokritičko čitanje Čehova kod nas, premda svedeno praktično na jednu monografiju (Bašović, Čehov i prostor: 2008) i nekoliko članaka i eseja (Karahasan, Kusturica), posjeduje zavidan kvalitet, nudi nove i vrijedne spoznaje o Čehovljevom djelu i, bez izuzetka, opus ruskog klasika ocjenjuje vrlo visoko i sa estetskih, književnoumjetničkih i sa pozicija razvoja evropske pripovijedne, evropske dramske književnosti i evropskog teatra. S obzirom na tako visoku ocjenu, odzivi na sarajevske predstave jednostavno nisu mogli proći bez razočarenja, kao ni bez zahtjeva za kreativnijim odnosom u scenskom iščitavanju Čehova u našim pozorištima. Monografija predstavlja dio obimnog dugogodišnjeg doktorskog istraživanja posvećenog gotovo cijeloj produkciji sarajevskih pozorišta vezanoj za rusku književnost. Istraživanje je zasnovano na obimnoj raznorodnoj građi, koja obuhvata period od 1921. godine do danas, uključuje književnohistorijski, književnokritički, recepcijski i teatrografski pristup te prikazuje različite mogućnosti i aspekte „čitanja Čehova“ u bosanskohercegovačkom kontekstu
Priručnik za visokoškolsku nastavu
Akademska zajednica u Bosni i Hercegovini nalazi se pred izazovnim zadatkom, budući da se visoko obrazovanje i znanstveno-istraživački rad u što skorijem roku moraju približiti Europskom prostoru visokog obrazovanja (EHEA) i potpuno uključiti u Europski istraživački prostor (ERA). Uvođenjem jedinstvenih standarda za osiguranje kvalitete, omogućit će se usporedba visokoškolskih ustanova prema jedinstvenim kriterijima s ciljem unaprjeđenja kvalitete obrazovanja unutar EHEA-e. Uvažavajući prepoznate potrebe za stvaranjem povoljnijih uvjeta kako bi se navedeno i realiziralo, projekt Obuka nastavnika i suradnika na Univerzitetu u Sarajevu za izvedbu Bolonjskog procesa u svrhu unaprjeđenja kvalitete obrazovnog procesa je imao za cilj uspostaviti i ojačati mehanizme za osiguranje kvalitete kao zaloga kvalitete nastavnog procesa. Standardi i smjernice za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju podijeljeni su u tri dijela i obuhvaćaju unutarnje osiguranje kvalitete u okviru visokoškolskih ustanova, vanjsko osiguranje kvalitete visokog obrazovanja, te osiguranje kvalitete agencija za vanjsko osiguranje kvalitete. Modernizacija i harmonizacija silabusa, te njihova valjana primjena temelj je unaprjeđenja kvalitete obrazovne politike i jačanja odgovornosti i transparentnosti u obrazovanju na Univerzitetu u Sarajevu. Efikasni nastavni proces podrazumijeva kvalitetne i efikasne nastavnike, pažljivo isplaniran nastavni proces, kao i transparentnost i jasnoću očekivanih postignuća. Profesionalni razvoj nadilazi pojam „obuke” koja rezultira stjecanjem vještina, već traži obuhvatniju definiciju koja uključuje formalne i neformalne načine pomoći nastavnicima, ne samo da usvoje nove vještine, nego da razviju „novo“ viđenje pedagogije i svoje vlastite prakse i istraže novo ili unaprijeđeno razumijevanje sadržaja i resursa
Deutsch in Bosnien-Herzegowina
U periodu od 22. do 24. marta 2018. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu u saradnji sa Istraživačkim centrom DiMOS sa Univerziteta u Regensburgu održana je osnivačka konferencija Društva germanista u Bosni i Hercegovini. Učestvovali su germanisti iz Bosne i Hercegovine, Njemačke i Austrije. Zbornik sadrži 16 radova. Svi radovi su prošli dvostruku slijepu recenziju. Autorica prvog rada objavljenog u zborniku je Maria Thurmair sa Univerziteta u Regensburgu. Maria Thurmair piše o njemačkom jeziku na univerzitetima. U svom radu ona ističe koliko je bitno da se u obzir uzme individualna motivacija za učenje njemačkog jezika. Radovi koji slijede bave se kontaktnom lingvistikom. Hermann Scheuringer, također profesor na Univerzitetu u Regensburgu, istražuje nepoznate dijelove historije njemačkog jezika u Bosni i Hercegovini. Autorice Nikolina Pandža, Senka Marinčić i Ružica Zeljko-Zubac su kao temu za svoj rad izabrale code-switching, a Nedad Memić se bavi statusom njemačkih posuđenica u savremenom bosanskom jeziku. Autorice Aldina Šerifović i Meliha Hrustić izučavaju interferencije kod polaznika čiji je nivo poznavanja njemačkog jezika B1 i B2, a Sanela Mešić i Minka Džanko interferencije kod studenata germanistike. Naredna dva rada se bave govornim jezikom. Erminka Zilić poredi poštapalice u njemačkom i bosanskom jeziku, a Alma Halidović i Zerina Rizvić govor muškaraca i žena. Wilhelm Oppenrieder sa Univerziteta u Münchenu detaljno izučava njemačke padeže i njihove semantičko-sintaktičke funkcije. Zbornik sadrži i radove o jeziku u novinama. Amela Ćurković piše o naslovnicama u online izdanjima novina, a Alma Čović-Filipović u svom radu analizira diskurs o aneksiji Bosne i Hercegovine. Metodikom nastave njemačkog jezika bave se Sanja Radanović (koja piše o historiji učenja njemačkog jezika u našoj zemlji), Lara Hedžić (koja analizira na koji način su predstavljene zemlje njemačkog govornog područja u udžbenicima njemačkog jezika u BiH), te Zlata Maglajlija (koja piše o mogućnostima i granicama upotrebe digitalnih medija u nastavi njemačkog jezika u Kantonu Sarajevo). Mersiha Škrgić u svom radu analizira funkciju kamere u jednom romanu Thomasa Glavinica, a Ivica Petrović putopise u kojima se piše o Sarajevu.
 
Zbornik radova u čast Nikole Kovača i Muhameda Nezirovića
Ovo izdanje je posvećeno Nikoli Kovaču i Muhamedu Neziroviću. Sačinjeno je od priloga njihovih nekadašnjih studenata, kolega i prijatelja iz Bosne i Hercegovine, Francuske, Hrvatske, Argentine i Italije. Prilozi se odnose na ukupno znanstveno djelovanje M. Nezirovića i N. Kovača, koje obuhvata više od četrdeset godina akademskog i znanstvenog rada. Ova dvojica univerzitetskih profesora bili su strastveno posvećeni svojim multidisciplinarnim naučnim istraživanjima, izvanredni nastavnici koji su nadahnuli generacije studenata romanskih jezika i književnosti, te kasnije prvi ambasadori Bosne i Hercegovine u Francuskoj i Španiji. Djelovanje ovih angažiranih intelektualaca uveliko prevazilazi univerzitetske okvire, pogotovo na planu promocije i širenja romanskih jezika i kultura, ali i onoga što se danas često zaboravlja ili čak namjerno gura u drugi plan, a što je od suštinskog značaja – univerzalnih humanističkih vrijednosti
Tamo gdje se čarobnjaci dozivaju pozajmljenim imenima
Zbirka predstavlja poetsko svjedočanstvo o životu omanskog pjesnika koji u savremenom naličju života nastoji razaznati zavičajnu izvornost i fragmente duhovne čistote
Zbornik radova Odsjeka za pedagogiju
Ovaj Zbornik radova Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu sadrži skup radova sa 2. međunarodne znanstveno-stručne konferencije "Ka novim iskoracima u odgoju i obrazovanju" održane u Sarajevu 05. i 06. oktobra/listopada 2018. godine
Biopsihologija inteligencije
Knjiga Biopsihologija inteligencije je koncipirana u nekoliko poglavlja. S ciljem potpunijeg razumijevanja savremenih modela inteligencije, najprije je dat historijski pregled o razvoju ovog složenog psihološkog konstrukta. U knjizi su objašnjeni tradicionalni i savremeni modeli inteligencije. Paralelno s istraživanjima o varijablama koje su u osnovi inteligencije, znanstvenici su istraživali njene biološke osnove. Različite komponente inteligencije mogu imati različite genetičke osnove i biti različito lokalizirane u mozgu. Impresivan broj empirijskih istraživanja pokazuju da su genetički faktori značajni za razvoj intelektualnih sposobnosti. Pored doprinosa gena, s druge strane, grupa autora okupila se oko ideje da okolinski faktori također doprinose razvoju inteligencije i drugih kognitivnih sposobnosti. U knjizi je posebna pažnja posvećena različitim pristupima mjerenja inteligencije, s posebnim akcentom na mjerenje ovog konstrukta u neuropsihologiji. Korištenjem funkcijskih slikovnih prikaza mozga u proučavanju inteligencije, omogućeno je praćenje moždane aktivnosti za vrijeme rješavanja zadataka kojima mjerimo inteligenciju. Na osnovu rezultata ovih istraživanja predloženi su modeli koji pretpostavljaju da je aktivnost pojedinih dijelova mozga povezanih sa rješavanjem zadataka na testovima inteligencije osnova za pretpostavku da su ti dijelovi mozga centar intelektualnih funkcija. Ovi modeli su temelj na kojima će se bazirati buduća istraživanja inteligencije