UNSA Faculty of Philosophy E-books and Catalog of Printed Books
Not a member yet
132 research outputs found
Sort by
Antiqvi homines Bosnae
Get PDFKnjiga Antiqvi homines Bosnae je posvećena analizi antičke epigrafske i onomastičke baštine na prostoru današnje Bosne. Zahvaljujući podacima sa epigrafskih spomenika i iz literarnih vrela knjiga pruža na uvid javnosti više od 800 osoba koje su živjele na prostorima današnje Bosne u skoro šest stoljeća antičkog, historijskog razvitka. I pored oskudnosti podataka iz izvorne građe, u određenom broju slučajeva detektiranje osobnosti je rezultiralo i sadržajnijim osvrtom. Zahvaljujući tome, uspjelo se proniknuti i u određene aspekte individualnih života. Interesantno je da je najveći broj tih podataka koji govore o životima pojedinaca ustvari rezultat njihove smrti. Bez pogrebnih natpisa naše poznavanje života običnih ljudi u vremenima antike na području Bosne bi bilo u značajnom mjeri osiromašeno. Tako bi ostali uskraćeni za sigurno većinu osobnih i gentilnih imena, a teško bi se razumio i proces romanizacije, odnosno brzina i stupnjevi njenog odvijanja. Na osnovi podataka crpljenih iz literarnih, i posebice epigrafskih vrela mogu se vrlo jasno dati osnovne konture antičkog razvitka u unutrašnjosti Ilirika. Dok literarni podaci više odražavaju patrijahalnost i patrilinearnost tadašnjeg ilirskog i rimskog društva, epigrafski podaci pružaju i kakvu – takvu sliku rodnih odnosa. Sadržaj knjige je podijeljen na osnovi zemljopisnih odrednica, ali uz i poštivanje historijske geografije. Zemljopisne regije su oblikovane kako bi mogle održavati i određenu sliku rasprostriranja peregrinskih civitates i jedinica municipalne organizacije. Činjenica je da je svaka od tih jedinica lokalne autonomije i uprave u okvirima provincijskog sustava Rimske države imala svoje određene specifičnosti, koje su se održavale i u životima ljudi koji su živjeli u njima. I upravo se te specifičnosti primjećuju i na literarnim i epigrafskim zapisima koji se obrađuju u knjizi
Rimski vuk i ilirska zmija: posljednja borba
Get PDFKnjiga „Rimski vuk i Ilirska zmija.Posljednja borba“ je posvećena prvom ratu koji je zahvatio kompletan prostor današnje Bosne i Hercegovine, a koji je u svojoj cjelosti dokumentiran u antičkoj izvornoj građi. Veliki Ilirski ustanak koji je izbio u posljednoj deceniji augustovskog sustava, odnosno na početku nove ere, je predstavljao i konačni raskid sa prahistorijskim i protohistorijskim razdobljima na tadašnjem ilirskom prostoru i ulazak u historijsko doba. Sa krajem ustaničkog otpora u septembru 9. god. n. e. završen je i sukob rimskog i ilirskog svijeta, koji je započeo 240 godina ranije, još u vrijeme drevne Republike. Uzroci ustanka su zadirali u samu osnovu načina uprave i posebno eksploatacije provincije Ilirik, i bili su primarno ekonomske prirode. Kao povod je poslužila naredba o mobilizaciji domorodačkih mladića u redove auksilijarnih jedinica. Odmah nakon pobune unovačenih domorodaca, vatre ustanka su se proširile neviđenom brzinom. Zbog izbijanja i vrzog širenja ustanka, Rimljani su morali zaustaviti već pokrenutu operaciju konačnog potčinjavanja Germanije zapadno od rijeke Elbe. Ustanak u Iliriku, koji je izrodio i stvaranje jedinstvenog vojno – političkog Saveza pobunjenih naroda i politija, je za tadašnji vladajući establishment u Rimu predstavljao veliku opasnost. Angažirana je velika vojna sila od 15 legija i isto toliko auksilijarnih jedinica, a ponovo su u službu vraćeni veterani. Ali i pored enormnih vojnih snaga tek je izdaja visoko rangiranog ustaničkog dužnosnika, dovela do ubrzanja sloma jedinstvenog Saveza i pacifiziranja panonske komponente ustanka. Godinu dana kasnije slomljen je i otpor u dinarskom pojasu