Morepress Journals - University of Zadar
Not a member yet
4369 research outputs found
Sort by
Lika, Ličani i lička naselja u časopisu Kršćanska obitelj (1900. – 1920. i 1938. – 1944.)
No full textChristian family is a journal of Bosnia and Herzegovina. He was printed in Mostar. In this article we look at the frequency of concepts: Lika and Ličan (in / ka). In the old Christian Family (1900 – 1920) there are few of these terms. In the young Christian Family (1938 – 1944) there are more of these terms. This situation has an administrative background: establishing a banovine and later a common state. In the Christian Family there are many actors from World War II. Senj, Gospić and Ogulin are the most frequently towns. Lika and Herzegovina have a great kilometer and administrative distance. They are linked through national and religious heroes.Kršćanska obitelj je bosansko-hercegovački vjerski mjesečnik koji je izlazio u Mostaru u prvim desetljećima 20. stoljeća. U članku se promatra učestalost pojavljivanja pojmova Lika i Ličan(in/ka). Utvrđeno je da se isti u ranijim godištima (1900. – 1920., njih 21) nalaze u njih šest (III., VII., XI., XII., XIII i XVII.), otprilike jednom do dvaput po godištu. U novijim godištima (1938. – 1944., njih 7) traženi pojmovi se pojavljuju u svim, izuzev XXI. godišta (1938.), što ima svoju administrativnu pozadinu u uspostavi Banovine i, poslije, zajedničke države. Pretraživane su u časopisu i osobe koje su rođene u Lici. Izuzev nekoliko etabliranih (Frankopan, Starčević, Sarkotić) nađeni su pretežno akteri događanja u II. svjetskom ratu, dakle suvremenici. Ispitujući frekventnost naseljenih mjesta u Lici (Lika u širem smislu) uočeno je nešto češće pojavljivanje Senja, Gospića i Ogulina. Iz dobivenih rezultata valja zaključiti da su veliku prostornu i administrativnu udaljenost Like i Hercegovine, uspješno prevladavale tek nacionalne i vjerske veličine. Nešto veću prisutnost promatranih pojmova četrdesetih godina prošloga stoljeća ne bi trebalo shvatiti kao intenzivnije povezivanje dviju regija, nego radije kao povezivanje pojedinaca koji imaju ličke ili hercegovačke korijene
Još jedan prilog bogatoj kosinjskoj baštini
No full textIvan Mance, Nikola Mirošević, Ivan ŠestanVinogradi u Kosinju i ostali tragovi vinogradarstva u LiciDržavni arhiv u Gospiću, Gospić, 2019
Prilog povijesti javne rasvjete i elektrifikacije Gospića
No full textThe paper presents the chronological development of public lighting and electrification of Gospić in the period from the middle of the second half of the 19th century until the decade after the end of the Second World War when the energy network of Gospić was fitted into the state distribution system. The beginnings of public lighting in Gospić with the technology of kerosene lamps was recorded in the last years of the Croatian Military Frontier, and it remained in such a form for half a century. The context of public lighting in the social life of Gospić was analysed, as well as the complex political situations due to which Gospić lagged behind in other areas, especially in terms of technology. Special attention is given to the period of the 1920s, when electricity finally came to Gospić, and with it modern light. In 1925, the Municipal Lightning Plant Gospić was put into operation, and the fact that the first reconstruction was carried out after only four years shows how much the population needed electricity. As such, the plant was in use until the mid-1950s when Gospić received a new diesel thermal power plant, which operated for a very short time due to expensive electricity production. With the founding of „Elektrolika Gospić“ in 1956, a unique company for the distribution of electricity in the Lika area, and the completion of a five-year project to build a series of transmission lines, Gospić finally in 1961 got a modern and secure source of electricity.U radu se prikazuje kronološki razvoj javne rasvjete i elektrifikacije naselja Gospić od sredine druge polovice 19. stoljeća, pa do kraja 1950-ih godina kada se gospićka energetska mreža uklapa u državni distribucijski sustav. Začeci gospićke javne rasvjete tehnologijom petrolejskih lampi evidentirani su u posljednjim godinama postojanja Vojne krajine, a u takvom obliku zadržali su se pola stoljeća. Analiziran je kontekst javne rasvjete u društvenom životu Gospića kao i u kompleksnim političkim situacijama uslijed kojih je Gospić u svakom, a pogotovo tehnološkom pogledu, zaostajao u odnosu na ostale krajeve. Poseban osvrt dan je razdoblju dvadesetih godina 20. stoljeća kada u Gospić napokon dolazi električna energija, a s njom i moderno svjetlo. Godine 1925. puštena je u rad Općinska munjara Gospić, a kolika je bila potreba stanovništva za strujom pokazuje i podatak da je već četiri godine poslije izvršena prva rekonstrukcija kojom su značajno povećani kapaciteti. Kao takva, centrala je bila u upotrebi sve do sredine ‘50-ih godina 20. stoljeća kada Gospić dobiva novu dizelsku termoelektranu, koja je uslijed skupe proizvodnje struje radila vrlo kratko. Osnivanjem „Elektrolike Gospić“ 1956. godine, jedinstvenog poduzeća za distribuciju struje na području Like, te dovršenjem petogodišnjeg projekta izgradnje niza dalekovoda, Gospić je napokon 1961. godine dobio moderan i siguran izvor električne energije
Autobiografske crtice Mile Bogovića
No full textLjudi i događaji na mom životnom putu– Autobiografske crtice Mile BogovićaDržavni arhiv u Gospiću – Gospićko-senjskabiskupija, Gospić, 2020., 363 str
Vilinska i bapska toponimija i topografija Nacionalnog parka Paklenica i šire okolice
No full textThe paper focuses on the topography of mythical toponyms in the Park and its wider area, which the inhabitants of southern Podgorje traditionally associate with the degraded and demonised deities of Slavic mythology. The interpretation is based on traditional narratives collected in field research and from more recent written sources (philological, ethnological-anthropological and historical-geographical). The fairy and baba toponomastics in the Park and its wider surroundings are recognised as the remnants of Old Slavic cosmogony and other mythical concepts using the examples of fairies and old women (baba). On southern Velebit their origins could be medieval, although archival material, primarily historical cartography, does not offer information before the 18th century. This article seeks to deepen and expand knowledge about mythical toponymy in the spatial context of southern and south-eastern Velebit. Since the topic has so far not been systematically researched, it will not be possible to give definitive answers and conclusions and some questions will remain open to future research requiring an interdisciplinary approach. The paper interprets the folk etymology of narratives and ritual folk songs, but philological etymology was not the subject of analysis.U radu se donosi prikaz toponima motiviranih prežitcima pretkršćanskih vjerovanja u južnom Podgorju prema pučkim narativima i recentnim pisanim izvorima. Svrha rada je prikazati one toponime, koje je u određenom povijesnom kontekstu imenovalo stočarsko stanovništvo Podgorja prema svojim tradicijskim vjerovanjima, kao značajnu prirodnu i kulturnu baštinu. Interpretacija se temelji na predajnim narativima prikupljenim terenskim istraživanjima i recentnim pisanim izvorima (filološkim, etnološko-antropološkim i povijesno-geografskim). Vilinska i bapska toponimija Nacionalnog parka i šire okolice prepoznatljiv je sloj prežitka staroslavenskih i starohrvatskih kozmogonijskih i drugih mitskih predodžbi na primjerima vila i baba, čije bi podrijetlo na južnom Velebitu moglo bitikasnosrednjovjekovnog postanja, premda nam arhivska građa, u prvom redu povijesna kartografija, ne nudi podatke o tome sve do 18. stoljeća. Ovim prilogom nastoji se produbiti i proširiti spoznaje o mitskoj toponimiji u određenom prostornom kontekstu južnog i jugoistočnog Velebita. Budući da do sada tema nije sustavno istraživana, neće biti moguće dati konačne odgovore i zaključke, neka pitanja ostat će otvorena za buduća istraživanja koja zahtijevaju interdisciplinarni pristup, osobito na onomastičkoj i etimologijskoj razini. U radu se interpretira pučka etimologija predajnih narativa i pučkih obrednih pjesama
Projekt sustavnog terenskog pregleda neolitičkog nalazišta Graduša – Lokve
No full textWhen it comes to the Middle and Late Neolithic site of Graduša – Lokve in Islam Grčki (northern Dalmatia), many questions remain unanswered. The site size and boundaries, the spatial, stratigraphic and cultural correlations between the Middle and Late Neolithic settlements, as well as the correlation between surface findspots and the Neolithic settlement structures identifiable on the surface, are just some. To provide answers to a number of these questions, a systematic field survey was conducted in February 2023. The survey results contribute to a better understanding of the site and will serve as the basis for planning its future excavations.S nalazištem srednjeg i kasnog neolitika Graduša – Lokve u Islamu Grčkom (sjeverna Dalmacija) povezano je mnogo otvorenih pitanja. Veličina i granice nalazišta, međusobni prostorni, stratigrafski i kulturni odnosi između naselja srednjeg i kasnog neolitika, te korelacija distribucije površinskih nalaza s objektima iz neolitičkog naselja koji se mogu prepoznati na površini, samo su neka od njih. Kako bi se dali odgovori na neka od navedenih pitanja, proveden je sustavan terenski pregled tijekom veljače 2023. godine. Rezultati istraživanja pridonose boljem poznavanju nalazišta, te će služiti kao podloga u planiranju budućih istraživanja na nalazištu
Arheologija otoka Ista: otočni krajolik i dinamika naseljenosti u svjetlu preliminarnih rezultata terenskog pregleda
No full textIsland archaeology is a dynamic and innovative field of research focused on the study of numerous issues related to island communities, cultures and environment. Despite all the research potential that the islands provide, it is known that the Croatian islands have been poorly explored in archaeological terms. In contrast to numerous selective approaches focused on individual sites or periods, rare islands have been the subject of systematic research focused on the entire island landscape. As a result of such considerations, the student research project “Archaeological landscape of the island of Ist - Archaeo.IST” was launched in 2020 with the aim of analyzing the archaeological landscape of the island of Ist as a complex and multi-layered “archive” of data that can testify to the dynamic past of the island. With its geographical position as part of the wider Zadar archipelago, its small area and heterogeneous landscape with a high level of preservation, the island of Ist provided an ideal testing site for conducting systematic research. The preliminary results of the field survey made it possible to gain insight into the complexity of the island’s landscape, provided a basis for monitoring the dynamics of population and use of the island from prehistoric times to the late Middle Ages, and at the same time opened the door to new perspectives on understanding the interactions of human communities in the marginal environments of small Adriatic islands.Arheologija otoka je dinamično i inovativno istraživačko područje usmjereno na proučavanje brojnih pitanja povezanih s otočnim zajednicama, kulturama i okolišem. Usprkos svim istraživačkim potencijalima koje otoci pružaju opće je poznato da su hrvatski otoci slabo arheološki istraženi. Za razliku od brojnih selektivnih pristupa fokusiranih na pojedinačna nalazišta ili razdoblja, rijetki su otoci bili predmetom sustavnih istraživanja usmjerenih na cjelokupni otočni krajolik. Tragom takvih promišljanja 2020. godine pokrenut je studentski istraživački projekt „Arheološki krajolik otoka Ista – Archaeo.IST“ s ciljem analize arheološkog krajolika otoka Ista kao kompleksnog i višeslojnog „arhiva“ podataka koji mogu svjedočiti o dinamičnoj prošlosti otoka. Svojim geografskim položajem kao dio šire cjeline zadarskog otočja, malom površinom i heterogenim krajolikom s visokom razinom očuvanosti otok Ist pružio je idealan poligon za provedbu sustavnog istraživanja. Preliminarni rezultati terenskog pregleda omogućili su stjecanje uvida u slojevitost otočnog krajolika, pružili podlogu za praćenje dinamike naseljenosti i korištenja otoka od prapovijesti do kasnog srednjeg vijeka, a ujedno i otvorili vrata novim pogledima na razumijevanje interakcija ljudskih zajednica u marginalnim okolišima malih jadranskih otoka
Nadin – Gradina: razvoj grada
No full textIn 2015, the University of Zadar and the University of Maine (USA) launched a systematic program of research at the Nadin-Gradina site. Five test probes were initially scattered within the area of the settlement defined by the so-called megalithic rampart to document depth, chronological sequence, and integrity of the archaeological record. Preliminary results demonstrate a complex cultural stratigraphy that, in some probes, exceeds 2 meters in depth and confirms the intense development of an urban community that occupied Nadin-Gradina during the Iron Age and Roman era. The investigated portion of the flat necropolis suggests the presence of an Early Iron Age settlement although its archaeological confirmation is still missing. In the Late Iron Age, a wider area of the settlement was used, which seems to mostly correspond to the ancient dimensions of the settlement. The most significant physical transformation of the settlement is associated with the onset of the Roman phase of Nadin’s history, when it acquired the status of the Roman municipium Nedinum. At the end of Late Antiquity, the settlement was abandoned, only to regain importance during the Late Middle Ages and Early Modern Era. At this time, a fort was built on the summit area, which fell under the authority of the Venetians, and subsequently the Ottomans. Its ruins are preserved up to a height of several meters and dominate the present-day view of the site.Tijekom 2015. godine, u suradnji Sveučilišta u Zadru i Sveučilišta u Maineu (SAD), započela su sustavna istraživanja Gradine u Nadinu. Pet probnih sondi istraženo je na različitim položajima unutar areala naselja definiranog tzv. megalitskim bedemom da bi se omogućilo razumijevanje dubine depozita, kronološka sekvencija i integritet arheološkog zapisa. Preliminarni rezultati pokazuju složenu kulturnu stratigrafiju koja u pojedinim sondama prelazi 2 m dubine i potvrđuju intenzivan razvoj zajednice koja je obitavala na Gradini u Nadinu tijekom željeznog i rimskog doba. Naselje starijeg željeznog doba još uvijek nije potvrđeno, iako je ono, sudeći po istraženom dijelu pripadajuće nekropole na ravnom, moralo egzistirati. U mlađem željeznom dobu iskorišten je širi prostor koji, čini se, uglavnom odgovara antičkim gabaritima naselja. Najvažnija fizička transformacija naseobinskog tkiva povezuje se s nastupom rimske faze nadinske povijesti kada Nedinum stječe status municipija. Na izmaku kasne antike položaj je napušten da bi ponovno zadobio važnost tijekom kasnog srednjeg, odnosno novog vijeka. Tada se na Gradini gradi utvrda u sustavu obrane Mlečana, a zatim i Osmanlija, čiji ostatci sačuvani do visine od nekoliko metara dominiraju današnjom vizurom lokaliteta
Stvaranje globalnog i urušavanje lokalnog identiteta– primjer Premiershipa
No full textThe subject of research and the purpose of this paper is to determine the effects of globalization on identity change within one of the most popular sports today, football. In order to avoid generalizations in the analysis, the English Premiership, one of the most famous football leagues, was chosen as a case study. The theoretical framework of the research is related to the identification of local changes under the influence of the global process, predominantly social and political. The time of the research covers the period from the creation of the Premiership, i.e. from 1992 until today. The research on selected globalization influences on the League’s development will try to clarify social changes resulting from the interaction of two main geographical segments - space and people. With the help of selected economic and financial indicators, the change of the local identity of the League, which was present in the past, into an increasingly pronounced global identity will be presented. In conclusion, it was found that the mentioned football league is an excellent example of the growing impact of the globalization process on sports, especially when it comes to world-famous football. Predmet istraživanja i svrha ovoga rada je utvrditi utjecaje globalizacije na promjene identiteta u okviru jednog od najpopularnijih sportova današnjice – nogometa. Kako bi se u analizi problematike izbjeglo generaliziranje, kao studija slučaja izabrana je nogometna liga – engleski Premiership. Teorijski okvir istraživanja vezan je uz utvrđivanje promjena lokalnog pod utjecajem globalnog procesa, dominantno društveno-političkih i ekonomskih. Vremenski obuhvat istraživanja obuhvaća razdoblje od nastanka Premiershipa, odnosno od 1992. godine do danas. Istraživanjem odabranih globalizacijskih utjecaja na razvoj lige pokušava se razjasniti društvene promjene kao posljedice interakcije dvaju glavnih geografskih segmenata – prostora i ljudi. Izabranim ekonomskim i financijskim pokazateljima prikazana je promjena povijesnog lokalnog identiteta lige u sve izraženiji globalni identitet
Slobodni stih Tonka Maroevića
No full textThe free verse of Tonko Maroević is analysed on the basis of the verse-theoretical literature. The first part of the paper deals with a concise presentation of scientific descriptions of free verse, which serves as the basis for the analysis of the free verse written by Tonko Maroević. The central part of the paper is devoted to the analysis of the rhythmic, graphic (strophic), and euphonic structure of Maroević’s free verse. The analysis shows which metric properties cause a kind of rhythmic constriction and when the free verse is being released from certain metric constants that both visually and audibly burdened the rhythmic structure of the poem. Also, a type of free verse (ghost of meter), to which rhymed verse is a metametric background, is shown. The concluding section presents the types and subtypes of free verse that have crystallised in this analysis.Na temelju stihovno-teorijske literature analizira se slobodni stih Tonka Maroevića. Prvi dio rada sažeto prikazuje znanstvene opise slobodnoga stiha na kojima se temelji analiza slobodnoga stiha Tonka Maroevića. Središnji dio rada posvećen je analizi ritmičke, grafičke (strofičke) i eufonijske strukture Maroevićeva slobodnoga stiha. Analiza prikazuje koja metrička svojstva uzrokuju svojevrsnu ritmičku stegnutost. Točnije, prikazuje trenutke aritmičnosti stiha, kao i tijek njegova postupna oslobođenja od određenih metričkih konstanti koje su vidno, ali i čujno, opterećivale ritmičku strukturu pjesme. Posebna se pažnja posvećuje tipu slobodnoga stiha (duh metra u pozadini) kojem je vezani stih metametrička podloga. U zaključnome dijelu prikazuju se tipovi i podtipovi slobodnoga stiha u Maroevićevu pjesništvu koji su se iskristalizirali ovom analizom