Morepress Journals - University of Zadar
Not a member yet
4369 research outputs found
Sort by
Functions and Actualisation of the Hero Character in Fairy Tales from the Neretva Valley
No full textSedam rukopisnih zbirki donosi folklornu građu koja je sakupljena terenskim istraživanjem djelatnika nekadašnjega Instituta za narodnu umjetnost u Zagrebu sredinom prošloga stoljeća na području doline Neretve. Dvije rukopisne zbirke Maje Bošković-Stulli (1956; 1964) jedine donose bajke, uz ostale prozne oblike, dok još jedino rukopisne zbirke Nikole Bonifačića Rožina i Ivana Ivančana donose predaje, anegdote i legendarne pripovijetke sakupljene na tome prostoru. Uvidom u građu utvrđeno je da su dvije rukopisne zbirke Maje Bošković-Stulli relevantne za selekciju građe koja se proučava u ovome radu. Sveukupno se može prepoznati dvadeset bajki u obje zbirke, osam ih za junaka ima mladića, a dvanaest bajki ima junakinju, odnosno djevojku kao glavnoga lika. Proučavanje će biti usmjereno na bajke u kojima mladić ostvaruje funkcije junaka bajke. Pozornost je rada usmjerena na lik junaka i principe i metode kojima junak savladava zadatke i izazove. Oni se ostvaruju fizičkom snagom, snagom uma / lukavošću i čarobnom pomoći. Proučit će se specifični motivi ostvarenja mladića kao junaka bajke kako bi se utvrdili načini na koje se ostvaruju ta tri različita puta junaka. U analizi funkcija likova primijenit će se kulturno-povijesna metoda kojom će se prikazati zakonitosti oblikovanja svijeta junaka u kontekstu feudalnoga srednjovjekovlja, socijalno-povijesna metodu kojom će se proučiti način na koji lik junaka ostvaruje uspon na društvenoj ljestvici s osvrtom na psihoanalitički i mitološki pristup kojim će se pokušati upozoriti na motive arhetipske vrijednosti u kontekstu psihoanalitičkoga čitanja bajki.Seven manuscript collections contain folklore material collected through field research by the employees of the former Institute of Folk Art Zagreb in the middle of the last century in the Neretva Valley. The two manuscript collections by Maja Bošković-Stulli (1956 and 1964) are the only ones to contain fairy tales, along with other prose forms, whereas only the manuscript collections by Nikola Bonifačić Rožin and Ivan Ivančan contain legends, anecdotes, and legendary tales collected in the aforementioned area. An examination of the material has shown that the two manuscript collections by Maja Bošković-Stulli are relevant for the selection of the material studied in this paper. A total of twenty fairy tales can be identified in both collections: of these, eight feature a young man as the hero, and twelve have a heroine, or a girl, as the main character. Due to the format of the paper in the journal, the study will focus on a young man who fulfils the functions of the fairy tale hero. The paper focuses on the principles and methods of the hero’s realisation in overcoming tasks and challenges, as well as on the hero’s attributes. They are realised through physical strength, strength of mind/cunning, and magical help. Specific motives for the realisation of the young man as a hero of a fairy tale will be studied in order to determine the ways in which these three different paths of the hero are realised. The analysis of character functions will use the cultural-historical method to show the laws of shaping the hero’s world in the context of the feudal Middle Ages, the socio-historical method to study the way in which the hero’s character achieves a rise on the social ladder with a focus on the psychoanalytic and mythological approach to attempt to point out motifs of archetypal value in the context of psychoanalytic reading of fairy tales
Thinking of Zadar – On the Occasion of the 100th Birth Anniversary of Academician Ivo Petricioli, the 50th Death Anniversary of Ksenija Radulić, and the 10th Death Anniversary of Marijana Kovačević
No full textOvim In memoriam tekstovima odajemo počast trima istaknutim stručnjacima i profesorima – akademiku Ivi Petricioliju (1925. – 2009.), Kseniji Radulić (1933. – 1975.) i Marijani Kovačević (1977. – 2015.) – koji su svojim radom trajno obilježili povijest umjetnosti i zaštitu kulturne baštine u Zadru i Dalmaciji. Ivo Petricioli svojim je interdisciplinarnim pristupom, pedagoškim radom i brojnim publikacijama oblikovao akademsku i znanstvenu zajednicu te ostavio bogat opus o umjetnosti Zadra i Dalmacije. Ksenija Radulić, kao konzervatorica i ravnateljica Zavoda za zaštitu spomenika kulture, pionirka podmorske arheologije i predana profesorica, unaprijedila je zaštitu kulturne baštine i educirala nove generacije stručnjaka. Marijana Kovačević svojim je istraživanjima zlatarstva i plemenitih metala, znanstvenim pristupom i ključnom ulogom u repatrijaciji otuđenog križa iz crkve Sv. Frane u Zadru ostavila važan trag u akademskoj zajednici i u očuvanju kulturne baštine. Sve troje ostavili su neizbrisiv trag u znanstvenoj, akademskoj i kulturnoj povijesti Zadra, nadahnjujući buduće generacije povjesničara umjetnosti.With these In memoriam texts, we pay tribute to three distinguished experts and professors – Academician Ivo Petricioli (1925- 2009), Ksenija Radulić (1933-1975), and Marijana Kovačević (1977-2015) – whose work left a lasting mark on the history of art and the protection of cultural heritage in Zadar and Dalmatia. Ivo Petricioli, through his interdisciplinary approach, educational work, and numerous scholarly publications, made a lasting impact on the academic and scientific community, leaving a rich body of work on the art of Zadar and Dalmatia. Ksenija Radulić, as a conservator and director of the Institute for the Protection of Cultural Monuments, a pioneer of underwater archaeology, and a dedicated professor, advanced the protection of cultural heritage and educated new generations of experts. Marijana Kovačević, with her research on goldsmithing and precious metals, scientific approach, and key role in the repatriation of the stolen cross from the church of St Francis in Zadar, left a significant legacy in the academic community as well as cultural heritage preservation. All three scholars left an indelible mark on the scholarly, academic, and cultural history of Zadar, inspiring future generations of art historians
Znati što nedostaje, utvrditi kako prevladati prepreke: izvješće s radionice
No full textThis report outlines the key discussions from a workshop on the gaps and challenges faced by Diamond Open Access (OA) journals. Members of the CRAFT-OA project held the workshop at the OPERAS conference 2024 in Zadar, Croatia. The workshop focused on three areas: 1) community standards, 2) technical aspects, and 3) sustainability. The workshop highlighted how existing and emerging publishing standards are influenced by and, simultaneously, impact Diamond OA communities; the need to bridge technical gaps by encouraging community adoption of technical standards in particular; and the sustainability challenges posed by financial constraints and the perceived lack of prestige of Diamond OA journals. In three working groups, participants of the workshop identified challenges and discussed strategies and pathways to overcome these challenges, such as raising awareness of standards, enhancing visibility, and improving funding mechanisms to ensure the long-term viability of Diamond OA journals.Ovo izvješće s radionice govori o nedostacima i izazovima s kojima se suočavaju časopisi u dijamantnom otvorenom pristupu. Članovi CRAFT-OA projekta održali su radionicu na OPERAS konferenciji održanoj 2024. u Zadru, Hrvatska. Radionica se usmjerila na tri područja: 1) standarde zajednice, 2) tehničke aspekte i 3) održivost. Radionica je istaknula kako postojeći i novi standardi se istovremeno mijenjaju pod utjecajem zajednica izdavača časopisa u dijamantnom otvorenom pristupu, ali se istodobno pod utjecajem njih i same mijenjaju; zatim govori o potrebi prevladavanja tehničkih nedostataka poticanjem usvajanja tehničkih standarda u zajednici; te o izazovima održivosti koje predstavljaju financijska ograničenja i percipirani nedostatak prestiža časopisa u dijamantnom otvorenom pristupu. Radionica je bila organizirana u dijela, a sudionici radionice identificirali su izazove i raspravljali o strategijama i putovima za prevladavanje tih izazova, kao što su podizanje svijesti o standardima, povećanje vidljivosti i poboljšanje mehanizama financiranja kako bi se osigurala dugoročna održivost časopisa u dijamantnom otvorenom pristupu
Kriteriji za uključivanje časopisa u dijamantnom otvorenom pristupu u Diamond Discovery Hub
No full textPurpose. This article outlines the operational criteria developed to assess the Diamond Open Access (Diamond OA) status of scholarly journals for inclusion in the Diamond Discovery Hub (DDH). It provides a pragmatic framework for identifying journals that operate without charging fees to authors or readers, thereby supporting the integration of these journals into the European Diamond Capacity Hub (EDCH).
Approach. The criteria were developed by a collaborative task force consisting of members from the EU-funded DIAMAS and CRAFT-OA projects. The methodology included drafting initial requirements, conducting community consultations, including feedback from the Directory of Open Access Journals (DOAJ), and refining the standards into six operational criteria.
Findings. The task force identified six operational criteria for Diamond OA: 1. Persistent identification, 2. Status as a scholarly journal, 3. Open access with open licences, 4. No fees, 5. Open to all authors, and 6. Community owned.
Practical implications. Meeting these criteria enables Diamond Publishers and Service Providers (DPSP) to register their journals as Diamond OA journals in the DDH, thereby increasing the visibility and recognition of their journals within the European Research Area (ERA).
Originality/Value. This paper presents the six operational Diamond OA criteria, their verification guidelines and highlights opportunities for further application and discussion.Cilj. Ovaj rad donosi operativne kriterije razvijene za procjenu statusa dijamantnog otvorenog pristupa (Diamond OA) znanstvenih časopisa za uključivanje u Diamond Discovery Hub (DDH). Pruža pragmatičan okvir za identificiranje časopisa koji ne naplaćuju naknade autorima ni čitateljima, čime se podržava uključivanje tih časopisa u European Diamond Capacity Hub (EDCH).
Pristup. Kriterije je razvila suradnička radna skupina sastavljena od članova projekata DIAMAS i CRAFT-OA financiranih od strane EU. Metodologija je uključivala izradu početnih zahtjeva, provođenje konzultacija sa zajednicom – uključujući povratne informacije iz Direktorija časopisa u otvorenom pristupu (DOAJ) – i usavršavanje standarda u šest operativnih kriterija.
Rezultati. Radna skupina identificirala je šest operativnih kriterija za dijamantni otvoreni pristup: 1. trajna identifikacija, 2. status znanstvenog časopisa, 3. otvoreni pristup s otvorenim licencijama, 4. bez naknada, 5. otvoren za sve autore i 6. u vlasništvu zajednice.
Praktična primjena. Ispunjavanje ovih kriterija omogućuje izdavačima časopisa u dijamantnom otvorenom pristupu i pružateljima usluga (DPSP) registriranje vlastitih časopisa kao časopisa s dijamantnim otvorenim pristupom u DDH-u, čime se povećava vidljivost i prepoznatljivost njihovih časopisa unutar Europskog istraživačkog prostora (ERA).
Originalnost/vrijednost. Ovaj rad predstavlja šest operativnih kriterija za dijamantni otvoreni pristup, njihove smjernice za verifikaciju i ističe mogućnosti za daljnju primjenu i raspravu
History, Fiction, and the Logic of Evil in Feđa Šehović’s Novel Oslobađanje đavola
No full textUz romane Gorak okus duše (1983) i Uvod u tvrđavu (1989), Oslobađanje đavola (1987) dio je trilogije Feđe Šehovića (1930–2025), objavljene pod pseudonimom Raul Mitrovich, koja se smatra reprezentativnom za žanr hrvatskoga novopovijesnog romana. Polazeći od uvida u karakterističnu poetičku dualnost toga žanra – s jedne strane sklonost suvremenim postmodernističkim poetičkim postupcima (intertekstualnost, propitivanje granica istine i fikcije te odnosa povijesti i književnosti), a s druge strane oslanjanje na tradicionalne elemente povijesnog romana (moralna struktura, didaktičnost) – Šehovićev se roman analizira iz dvaju aspekata. Prvi se odnosi na intertekstualne strategije i ironijski dijalog s historiografskim diskursom, kojima se potkopava dominantna naracija o dubrovačkom potresu 1667. godine te uspostavlja protupripovijest kojom se razobličuje kulturni mit o Dubrovačkoj Republici. Drugi, moralistički aspekt, povezan s naslovnim motivom „oslobađanja đavola”, uključuje razmatranje zla kao antropološke konstante i pokretačke sile povijesti. Koncept povijesti u romanu, koji podrazumijeva cikličko ponavljanje nasilnih obrazaca, osvjetljuje se iz perspektive mimetičke teorije Renéa Girarda, pri čemu se ukazuje na manifestacije žrtvenog mehanizma na različitim razinama teksta. Dvostruka analitička vizura ukazuje na ambivalentne konotacije odnosa književnosti i povijesti: dok roman intertekstualnim procedurama relativizira i briše granice historije i fikcije, on ih istodobno svojom moralnom strukturom ponovno uspostavlja, pri čemu književnost stječe status privilegiranog medija moralne spoznaje.Oslobađanje đavola (1987), together with Gorak okus duše (1983) and Uvod u tvrđavu (1989), constitutes a trilogy by Feđa Šehović (1930–2025), published under the pseudonym Raul Mitrovich, and is regarded as representative of the Croatian neo-historical novel. Starting from the insight into the characteristic poetic “duality” of this genre–its tendency towards contemporary postmodernist poetics (intertextuality, questioning the boundaries of fiction and reality, relationship between history and literature), while simultaneously relying on traditional elements of the historical novel (moral structure and didacticism)–Šehović’s novel is analysed from two perspectives. The first concerns intertextual strategies and ironic dialogue with historiographic discourse, which subvert the dominant narrative of the 1667 Dubrovnik earthquake and produce a counter-narrative that deconstructs the cultural myth of the Dubrovnik Republic. The second, moralistic aspect, associated with the eponymous motif of “releasing the devil”, involves an examination of evil as an anthropological constant and a driving force of history. History, as portrayed in the novel, appears as a cyclical repetition of violent patterns and is interpreted through the lens of René Girard’s mimetic theory, with particular attention to the manifestations of the scapegoat mechanism across different narrative levels. The double analytical approach highlights the ambivalent meanings of the relationship between literature and history: the novel uses intertextual procedures to relativise and erase the boundaries between history and fiction, but it also re-establishes them with its moral structure, making literature a privileged medium of moral knowledge
Nova monografija o jeziku/jezicima u bosanskohercegovačkom zakonodavstvu
No full textEmira Mešanović-Meša: Trojezičnost u bosanskohercegovačkom zakonodavstvu (Biblioteka Bosnistika, Monografije, knjiga 29, Slavistički komitet, Sarajevo, 2025, ISBN: 978-9958-648-40-3)Emira Mešanović-Meša: Trojezičnost u bosanskohercegovačkom zakonodavstvu (Biblioteka Bosnistika, Monografije, knjiga 29, Slavistički komitet, Sarajevo, 2025, ISBN: 978-9958-648-40-3
Cases of Destruction: The Principle of Evilin the Novel Črna Mati Zemla
No full textTematiziranjem odnosa dobra i zla na ontološkoj, filozofskoj ili teološkoj razini razvio se diskurs u kojem se na zlo gleda kao fenomen koji se protokom vremena izdignuo na razinu kulturalne univerzalnosti. Izlazeći iz bilo kakvog vremenskog, prostornog ili društvenog okvira, poprimilo je transformacijski karakter zbog čega se ni tumačenja njegovih aspekata više ne mogu temeljiti isključivo na užem pristupu. Uzimajući u obzir da je s gledišta suvremene kulture i tekuće stvarnosti pojavnost zla mnogostruka, u radu se nastoji utvrditi na koji je način ono manifestirano u romanu Črna mati zemla Kristiana Novaka. Metodološko-teorijske pretpostavke istraživanja temelje se na radovima Eagletona, Svendsena, Baumana, Žižeka i drugih autora čijom se analizom želi prikazati da se zlo reprezentira kroz psihološko stanje glavnog lika Matije (pojava demonskih likova), ali i fikcionalnim prikazom međimurskoga sela u kojem se zbivaju tragični događaji samoubojstava. Sukladno tome, cilj je rada utvrditi u kojoj su mjeri slučajevi destrukcije likova povezani s pojavnosti zla i principom njegova djelovanja.By addressing the relationship between good and evil on an ontological, philosophical, or theological level, a phenomenon of evil has risen to the level of cultural universality. Out of any temporal, spatial, or social framework, it has received a transformational character, which is the reason why interpretations of its aspects can no longer be based solely on a narrow approach. Taking into account that the phenomenon of evil is manifold, the paper seeks to determine how it is manifested in the novel Črna mati zemla by Kristian Novak. The methodological and theoretical assumptions of the research are based on the works of Eagleton, Svendsen, Bauman, Žižek, and others, whose analysis aims to show that evil is represented through the psychological state of the main character Matija (the appearance of demonic characters), but also through a fictional depiction of tragic events of suicide in Matija’s village. The aim of the paper is to determine how the character destruction is connected with the appearance of evil and its principle
Every Evil Hides a Blessing–The Phenomenon of Evil inCroatian Dialect Phraseology
No full textU frazeologiji se zamjećuje veća brojnost negativno konotiranih frazema kojima se izražavaju nepoželjna obilježja, ponašanja, osobine ili vrijednosti. Za potrebe ovoga rada obrađuju se upravo frazemi iz toga spektra kojima se izražava nečija zloća ili zloba. Zasebno se usto promatraju i frazemi koji u svojoj strukturi sadrže leksem zlo. Fenomenu zla tako se pristupa na razini izraza i na razini sadržaja, čime se utvrđuju njegova konceptualizacija i motiviranost u frazeologiji. Pritom je frazem shvaćen u širemu smislu te se donose i ovjere drugih malih formi, poput npr. poslovica. Cilj je rada utvrditi koja se značenja ostvaruju frazemima sa sastavnicom zlo u hrvatskome jeziku, ali i koje su sastavnice najfrekventnije u njegovu izricanju te se tako utvrđuje i čovjekova percepcija određenih pojavnosti i realija koje ga okružuju. Građa koja se donosi u radu dijelom je ekscerpirana iz pisanih izvora, a dijelom prikupljena usmjerenim terenskim istraživanjem. Donose se potvrde koje pokrivaju šire govorno područje, tj. ovjerava se građa iz svih triju hrvatskih narječja. Na taj se način utvrđuje i rasprostranjenost pojedinih frazema, to jest njihova ovjerenost na razini hrvatskoga jezika u cjelini (pa i šire) ili isključivo pojedinoga govora. Pritom valja naglasiti da se potonji, regionalno specifični frazemi, mogu prikupiti i kao takvi odrediti isključivo usmjerenim radom na terenu, što dodatno naglašava važnost istraživanja dijalektne frazeologije u okviru hrvatskoga jezika.In phraseology, a greater number of negatively connoted idioms are observed, which express undesirable attributes, behaviours, traits, or values. This study focuses specifically on idioms from this spectrum that convey malice or evilness. Separately, idioms containing the lexeme “evil” in their structure are also examined. The problem of evil is thus approached at the level of expression and content, establishing its conceptualisation and motivation in phraseology. In this context, the idiom is understood in a broader sense, and examples of other shorter forms, such as proverbs, are also included. The aim of the study is to determine the meanings realised by the component “evil” in Croatian phraseology, as well as which components are most frequent in its expression, thereby shaping human perception of certain phenomena and realities that surround them. The material presented in the study is partly excerpted from written sources and partly collected through targeted field research. The presented examples cover a wider speaking area, that is, the material from all three Croatian dialects is attested. This method establishes the distribution of specific idioms, that is, their attestation at the level of the Croatian language as a whole (and beyond) or exclusively within a particular dialect. It should be emphasised that regionally specific idioms can only be collected and identified through targeted fieldwork, which further highlights the importance of dialectal phraseology research within the Croatian language
Guidelines for authors
No full textGeoadria je znanstveni časopis u otvorenom pristupu koji primarno objavljuje rezultate istraživanja hrvatskogalitoralnog pojasa i Hrvatske u cjelini, a potom i rezultate istraživanja različitih geografskih i geografijisrodnih znanstvenih disciplina o prostoru Jadrana, Sredozemlja i Europe. Dobrodošli su radovibilo koje geografske tematike koji na teoretski, metodološki ili primjenjiv način razmatraju probleme imeđudjelovanje prirodnih i društvenih sastavnica prostora. Posebno potičemo objavljivanje rezultata dobivenihgeoprostornim alatima i metodama kao i onih koji se nadovezuju na prethodno objavljene rezultateistraživanja u Geoadriji.Geoadria is an Open Access scientific journal that primarily publishes research results on the Croatianlittoral area and Croatia in general, as well as research results from various geographic and geography-relatedscientific disciplines focusing on the Adriatic area, the Mediterranean, and Europe. The journal welcomespapers on any topic related to the interactions between the physical and human components of theenvironment, employing theoretical, methodological, or applied approaches. We particularly encouragethe publication of results obtained through geospatial tools and methods, as well as those that build uponpreviously published research in Geoadria
The Category of Style in Modern Stylistics and the Stylistic Ideas of Stanisław Gajda
No full textСтатья посвящена стилю как базовой категории сти- листики. Стиль не имеет и не может иметь точную научную дефиницию, поскольку является сложным исторически сложившимся феноменом, любое опре- деление которого грозит редукционизмом и упроще- нием. Отсутствие строгой дефиниции стиля породило несколько кризисов в стилистике, поскольку размы- вало ее предмет исследования. Стилистика пережила угрозы, связанные с поглощением ее другими комму- никативными науками, такими как риторика и дис- курсология, но проблема стиля так и не была реше- на. Наиболее перспективным для будущего развития современной стилистики представляется понимание стиля как гуманитарной структуры текста, предло- женное польским академиком Станиславом Гайдой. Данное определение получает новое звучание в совре- менную цифровую эпоху, в которой одним из важней- ших акторов коммуникации, наряду с человеком го- ворящим (homo loquencs), становится искусственный интеллект. Стилистика цифровой эпохи может стать интегративной трансгуманитарной наукой, поскольку предметом ее исследований становятся такие фено- мены, как стиль, текст, автор-человек, искусственный интеллект, адекватное изучение которых возможно будет только при включении в стилистические иссле- дования достижений различных гуманитарных наук, но под особым стилистическим углом зрения и при сохранении базовых принципов стилистики.The article is devoted to style as a basic category of stylistics. Style does not have and cannot have an exact scientific definition, as it is a complex historically formed phenomenon, any definition of which threatens reductionism and simplification. The lack of a strict definition of style has given rise to several crises in stylistics because it blurred its subject matter of study. Stylistics has survived the threats posed by its absorption by other communicative sciences such as rhetoric and discourse, but the problem of style has never been solved. The most promising for the future development of modern stylistics is the understanding of style as a humanitarian text structure, proposed by Polish academician Stanisław Gajda. This definition acquires a new meaning in the modern digital era, in which one of the most important actors of communication, along with the human speaker (Homo Loquencs), is becoming artificial intelligence. Stylistics of the digital era can become an integrative transhumanitarian science, as the subject of its research are such phenomena as style, text, homo loquencs, artificial intelligence, the adequate study of which will be possible only by including the achievements of various humanities in stylistic research, but under a special stylistic point of view, preserving the basic principles of stylistics