Morepress Journals - University of Zadar
Not a member yet
4369 research outputs found
Sort by
Kozja peć
No full textKozja peć je impozantan speleološki objekt koji se nalazi na vrhu središnjeg dijela Dugog otoka. Iskopavanjem su otkriveni slojevi koji se u gotovo neprekinutoj stratigrafskoj sekvenciji mogu pratiti od antičkih sve do ranih prapovijesnih razdobljaKozja peć is an impressive speleological structure located on the top of the central part of Dugi otok. Excavations revealed layers that can be traced in an almost uninterrupted stratigraphic sequence from the ancient to the early prehistoric periods
Shipwreck near the Mali Školj rock in the Suđurađ bay on the island of Šipan
No full textIstraživanje brodoloma kod hridi Malog Školja i ove se godine pokazalo iznimno zanimljivim. Otkriveni su mnogi novi elementi brodske konstrukcije, a najveću pozornost izazvao je niz palubnih greda i dvaju uzdužnih elemenata za njihovo učvršćenje. Osim toga, dosegnuta je i krma broda. U središnjem dijelu otkriveno je 14 okruglih predmeta od bakrenog lima, za sada nepoznate funkcije te 72 kamene kugle od pet različitih kalibara. Sustavno istraživanje potrebno je nastaviti kako bi se proučila kasnorenesansna brodogradnja na prostoru Dubrovačke Republike i njezinih saveznika. The investigation of the shipwreck near Mali Školj has once again proven to be highly engaging this year. Many new structural elements of the vessel have been uncovered, including a series of deck beams and two longitudinal reinforcements. Notably, the stern of the ship has now been reached. In the central section, researchers discovered 14 round objects made of copper sheet, whose purpose remains unknown, as well as 72 stone cannonballs of five different calibres. Continued systematic research is essential for enhancing our understanding of Late Renaissance shipbuilding in the Dubrovnik Republic and its allies
Bells: „Folk Music Connecting the Past, Present, and Future“
No full textNa početku Domovinskoga rata župna crkva sv. Mihovila u Lovincu je uništena granatiranjem pri čemu su stradala i zvona. Iako oštećena, zvona svojim natpisima otkrivaju razdoblje u kojem su nastala i predstavljaju važna pokretna kulturna dobra koja treba adekvatno zaštititi i prezentirati zbog njihova značenja za zajednicu u kontekstu kulture sjećanja, ali i zbog njihova kulturnopovijesnoga značenja. Ovo je potaknulo proširivanje istraživanja dublje u povijest, dozvona koja su im prethodila i uništenja u Velikom ratu (Prvom svjetskom ratu), a onda i na ostala crkvena zvona na lovinačkom području.At the beginning of the Homeland War, the parish church of St. Michael in Lovinac was destroyed by shelling, during which its bells were also damaged. Although impaired, the bells—through their inscriptions—reveal the period in which they were made and represent significant movable cultural assets. They should be properly protected and presented, not only due to their importance for the community in the context of cultural memory, but also for their cultural and historical value. This prompted an expansion of the research deeper into the past— to the bells that preceded them and were destroyed during the Great War (World War I), and further to other church bells in the Lovinac area
Vidim dobra Postira: razvojne prilike i prijetnje otočnoj zajednici na Bračuice u Srednjoj Dalmaciji (Hrvatska)
No full textMany settlements on the Croatian coast, especially the smaller ones, have developed in recent decades mainly due to the tourism industry, which brings numerous advantages, but also disadvantages. However, this does not have to be the case and is not always the case. To show an example of a different, balanced development, the municipality of Postira was chosen, which has a long tradition of a diversified economy based on its development in three branches - agriculture (olive growing), industry (Sardina fish factory) and the omnipresent tourism. The aim of the research is to identify benefits and developmental threats through the analysis of the attitudes and opinions of the local population and stakeholders. The research results were obtained through semi-structured interviews, with questions divided into six sections derived from contextualizing the concept of insularity in the specificities of the Croatian islands: lifestyle, transportation, projects, economy youth and future. Although the research confirmed the existence of a diversified and resilient economy that provides the inhabitants of Postira with a high level of employment opportunities as well as a high level of quality of life, problems such as the lack of leisure activities and the threat to the balance of the existing economic structure due to the new hotel and the increase in private accommodation units were also identified. This paper deals with the current living situation in the municipal settlements of Postira and Dol, and also points out the dangers and opportunities that the population is yet to encounter, and presents its predominantly optimistic view of the future.Mnoga naselja na hrvatskoj obali, posebno ona manja, u posljednjih se nekoliko desetljeća razvijaju prvenstveno usmjeravana turističkom ekonomijom koja sa sobom donosi brojne prednosti, ali i nedostatke. Međutim, to ne treba biti i nije uvijek slučaj. Kako bi se istaknuo primjer drugačijeg, uravnoteženijeg razvoja, odabrana je Općina Postira, koja gaji dugogodišnju tradiciju diverzificirane ekonomije oslanjajući svoj razvoj na tri grane – poljoprivrede (maslinarstva), industrije (tvornica ribe Sardina) i sveprisutnog turizma. Cilj rada je identificirati prednosti i moguće prijetnje u razvoju Postira analizom stavova i mišljenja lokalnog stanovništva i dionika. Rezultati istraživanja dobiveni su putem polustrukturiranih intervjua čija su pitanja bila podijeljena u 6 cjelina proizlašlih iz kontekstualiziranja koncepta otočnosti u specifičnosti hrvatskog otočnog prostora: način života, promet, gospodarstvo, projekti, mladi i budućnost. Premda je rad potvrdio prisutnost diverzificirane i otporne ekonomije koja stanovnicima Postira daje visoku mogućnost zaposlenja, ali i visoku razinu kvalitete života, istaknuti su i problemi poput manjka sadržaja u provođenju slobod-nog vremena, kao i prijetnja narušavanju ravnoteže postojeće ekonomske strukture koju donosi novi hotel i porast razine privatnog smještaja. Ovaj rad obuhvatio je stanje života u općinskim naseljima Postirima i Dolu, ali i naznačio stvaranje prijetnji i mogućnosti s kojima će se stanovništvo tek susresti te prikazao njihov, uglavnom optimistični, pogled prema budućnosti
Perception of tourism and its impacts on small Adriatic islands – case studies of Zlarin and Krapanj, Croatia
No full textTurizam na malim hrvatskim otocima počinje se razvijati znatno kasnije nego na susjednom kopnu, i to u uvjetima intenzivne depopulacije. Razvoj turizma odvijao se uglavnom endogeno, privatnim inicijativama i temeljio se na privatnom smještaju, uz vrlo malobrojne hotele i kampove. S obzirom na specifične male otočne zajednice i ekonomske sustave, ciljevi rada su utvrditi stupanj povezanosti ekonomskih aktivnosti lokalnog stanovništva s turizmom i istražiti percepciju turizma i njegovih prostornih učinaka na malim hrvatskim otocima. Za studije slučaja uzeti su otoci Zlarin i Krapanj iz skupine šibenskih otoka, koji se nalaze relativno blizu kopnu i prometno su dobro povezani s regionalnim centrom Šibenikom. Istraživanje je provedeno na temelju desk metoda i terenskog istraživanja, koje je uključilo anketno istraživanje lokalnog stanovništva koje na otocima boravi stalno, sezonski ili povremeno. Rezultati detaljno prikazuju ekonomsku aktivnost stanovništva i njihovu povezanost s turizmom, percepciju prostornih učinaka turizma (okolišnih, ekonomskih i sociokulturnih) i kvalitetu života povezanu s turizmom.Tourism on the small Croatian islands began to develop somewhat later than on the mainland, in parallel with intensive depopulation. The development of tourism was largely endogenous, driven by private initiatives and based on private accommodation, with few hotels and camps. Due to the specific conditions in small island communities and their economic systems, the aim of the study is to determine the degree of economic dependence of the local population on tourism and to investigate the perception of tourism and its spatial impact on small Croatian islands. The case studies deal with Zlarin and Krapanj in Šibenik archipelago, which are relatively close to the mainland and well connected to the regional centre Šibenik. The research was conducted using desk-based methods and a field study that included a questionnaire survey of the local population who reside there year-round, seasonally or occasionally. The results show that despite the perceived strong spatial impact of tourism on the islands (environmental, economic and socio-cultural), residents are positive about tourism and its benefits and would like to see its further growth in the future
The Image of Montenegro in Petar Kuničić’s Travel Book A Month on Foot
No full textCilj ovoga rada jest ispitati prikaz Crne Gore u knjizi Mjesec dana pješke, izvještaju s putovanja od Korčule do Cetinja, koji je napisao Petar Kuničić (1862. – 1940.), učitelj, prevoditelj i hrvatski književnik. Kuničić, autor brojnih članaka potpisanih pravim imenom ili različitim pseudonimima, 1896. je godine zajedno s prijateljem krenuo na putovanje kroz dalmatinske krajeve, uključujući i Crnu Goru. Po povratku je svoje putopisne bilješke objavio u Narodnom listu 1897. godine, a kasnije su one sabrane u monografskoj publikaciji. U radu se analiziraju motivi koji su potaknuli Kuničića na putovanje, slika krajeva današnje Crne Gore opisana u njegovu putopisu, kao i povijesni, politički i kulturni čimbenici koji su utjecali na njegov prikaz ove zemlje i njezina naroda. Analiza se fokusira na Kuničićevo tumačenje regionalnih dinamika i kulturnih interakcija, smještajući ih u povijesni i politički kontekst tog vremena.This paper aims to examine the representation of Montenegro in the book A Month on Foot, a travel account from Korčula to Cetinje written by Petar Kuničić (1862–1940), a Croatian teacher, translator, and writer. Kuničić, the author of numerous articles published under his real name or various pseudonyms, embarked on a walking journey through the Dalmatian regions in 1896, accompanied by a friend, including Montenegro in their itinerary. Upon his return, he published his travel notes in the periodical Narodni list in 1897, which were later compiled into a monograph. This article seeks to analyse the motivations behind Kuničić’s journey, the depiction of the areas of present-day Montenegro as portrayed in his travel diary, as well as the historical, political, and cultural factors that influenced his representation of this country and its people. The analysis focuses on Kuničić’s interpretation of regional dynamics and cultural interactions, placing it within the historical and political context of the time
Literary Text as a Sociolinguistic and Contact Linguistic Source –the Example of Arthur Achleitner’s Prose Collection „Aus Kroatien“
No full textU radu se razmatra uporaba književnog teksta kao izvora u istraživanjima u polju povijesne sociolingvistike i dodirnoga jezikoslovlja. Iako se književni tekstovi smatraju nepouzdanim svjedočanstvima jezične prakse zbog svoje fikcionalne prirode, neki od njih nedvojbeno sadrže sociolingvistički potencijalno indikativne elemente. Na primjeru zbirke pripovijetki Aus Kroatien (1920) zaboravljenoga njemačkog pisca Arthura Achleitnera prikazani su neki momenti i izazovi u jezikoslovnom tretiranju takvog materijala. Pritom se polazi od pretpostavke da, bez obzira na različite stupnjeve fikcionalnosti i jezične mimetičnosti, jezik književnoga teksta nikada nije moguće u potpunosti poistovjetiti s prikazom jezične prakse u stvarnosti. Međutim, u istraživanjima društvene povijesti jezika svaki preživjeli dokument valja uzeti u obzir kao mogući izvor novih spoznaja ili potvrda već stečenih spoznaja. U radu se kritički propituju mogućnosti i granice proučavanja književnih djela u tom kontekstu te predlažu neki elementi mogućeg metodološkog okvira za analizu jezika književnog teksta kao refleksije društveno-jezične stvarnosti.This paper examines the use of literary texts as sources within the fields of historical sociolinguistics and contact linguistics. Although literary texts are often considered unreliable testimonies of linguistic practice due to their fictional nature, it cannot be ignored that some contain numerous potentially indicative sociolinguistic elements. Using the example of the short story collection “Aus Kroatien” (1920) by the forgotten German writer Arthur Achleitner, the paper showcases certain moments and challenges in the linguistic treatment of such material. The assumption is made that, regardless of various degrees of fictionality and linguistic mimesis, the language of literary texts can never fully reflect actual linguistic practice. However, in the study on the social history of language, every surviving document should be considered a potential source of new insights or confirmations of already established assumptions. The paper critically examines the possibilities and limitations of studying literary works in this context and proposes elements of a possible methodological framework for analysing language as a reflection of sociolinguistic reality
The Basic Syntactic Characteristics of Konavle Local Dialects
No full textČlanak sinkronijski prikazuje osnovne sintaktičke značajke konavoskih govora koji pripadaju zapadnom novoštokavskom (i)jekavskom dijalektu, odnosno istočnohercegovačko- krajiškom dijalektu. Osnovne sintaktičke značajke konavoskih govora izlučene su iz građe prikupljene u terenskom istraživanju provedenom od siječnja 2019. do studenog 2021. godine u sedam konavoskih župa, odnosno punktova istraživanja. Građa je nastala najvećim dijelom iz usmjeravanog kazivanja koje je pratilo tematiku upitnika za Hrvatski dijalektološki atlas Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje uz izravnu provjeru određenih sintaktičkih kategorija. U terenskom istraživanju ciljna skupina ispitanika bili su govornici starije generacije, odnosno ispitanici konavoskih govora stariji od 65 godina koji su minimalno izbivali iz Konavala. Zbog jačanja vanjskih utjecaja, sintaktičke značajke uspoređene su s jedinim dosadašnjim opisom konavoskoga govora Govor Konavala autorice Zorke Kašić, napisanim prije gotovo četrdeset godina. Nakon opisa metodologije istraživanja i dosadašnjih istraživanja konavoskoga govora, u radu je prikazan sintaktički opis, koji se sastoji od kongruencije, sintakse glagola, sintakse padeža te sintaktičke konstrukcije pridjeva i prijedloga te upitnih rečenica. U usporedbi sa sintaktičkim opisom Zorke Kašić, prvi su put opisani kongruencija, pasiv i perfekt bez pomoćnog glagola bit te su prikazane sintaktičke posebnosti pridjeva, upitnih rečenica i prijedloga. Proširen je prikaz sintakse padeža, kao i iskazivanje posvojnosti te je prepravljen opis sintagmi s prijedlogom u tipa u masline.This scientific paper synchronically presents the basic syntactic characteristics of the Konavle local dialects, which belong to the Western Neoštokavian Ijekavian dialect, specifically the Eastern Herzegovinian dialect. The basic syntactic characteristics of the Konavle local dialects were derived from the field research conducted from January 2019 to November 2021 in seven Konavle parishes. The material was created primarily through guided interviews based on the questionnaire for the Croatian Dialectological Atlas of the Institute of Croatian Language and Linguistics along with direct verification of certain syntactic categories. In the field research, the target group of informants were speakers from the older generation, specifically speakers of the Konavle dialects above the age of 65 who had spent minimal time outside of Konavle. Due to the strengthening of external influences, the syntactic characteristics were also compared with the only existing description of the Konavle local dialects Govor Konavala written almost forty years ago by Zorka Kašić. Following the description of the research methodology and previous studies on the Konavle dialect, the paper presents a syntactic analysis consisting of congruence, verb syntax, case syntax, and syntactic constructions involving adjectives, prepositions, and interrogative sentences. In comparison with the syntactic description by Zorka Kašić, this work provides the first description of congruence, the passive voice, and the perfect tense without the auxiliary verb bit (“to be”). It also highlights syntactic particularities of adjectives, interrogative sentences, and prepositions. The analysis of the case syntax and the expression of possession has been expanded, and the description of prepositional phrases such as u masline (“to olive trees”) has been revised
Hrvatskoglagoljski Ars bene moriendi: Meštrija dobra umrtija s ritualom
No full textMeštrija dobra umrtija s ritualom. Senj, 1507./1508. Latinički prijepis glagoljskog izvornika. Uredili: Ivana Eterović i Juraj Matej Kovač. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2024., str. 158 + ilustracija str. 159
‘Lake Skadar Community’ at the Turn from the Copper to the Bronze Age
No full textVisoki kneževski humci s velikim grobnicama u obliku cista izrađenima od vapnenačkih ploča koji sadržavaju izuzetno bogate grobove, kao i oni sa jednostavnijim grobovima koji sadržavaju samo setove keramike, ukazuju na važnost zajednice i omogućavaju preciznije definiranje njezina kulturnog konteksta. Grobnice su geografski ograničene na malo područje između Kotorskog zaljeva, Skadarskog jezera i doline rijeke Zete u Crnoj Gori. Specifična grobna arhitektura, zgrčeni položaj pokojnika te istaknuti metalni i keramički predmeti ukazuju na osobitu kulturnu pojavu s poveznicama koje moguće sežu do Bliskog istoka. Humci s grobnicama u obliku kamenih cista, i oni pripadnika elite i oni s jednostavnijim keramičkim prilozima, predstavljaju istaknutu zajednicu koja je doživjela svoj procvat u razdoblju prijelaza iz mlađeg bakrenog u starije brončano doba, između 4. i 3. tisućljeća pr. Kr. U prošlosti su jedinstveni žigosani i urezani ukrasi na keramici doveli do pogrešnog povezivanja tih utjecajnih kneževa sa zajednicama u gornjojadranskom zaleđu i Ljubljanskom barju, kao i s vučedolskom kulturom, koja potječe iz istočne Slavonije i Srijema na desnoj obali Dunava. Uz dužno poštovanje prema trudu koji su naši znanstveni prethodnici uložili u praćenje procesâ davne prapovijesti, interpretacija „crnogorskog kneževskog horizonta”, koji predstavlja jednu od prvih prapovijesnih elita iz najviših društvenih slojeva, zahtijeva preciznost i odgovarajuću hijerarhiju. Nakon otkrića nekoliko humaka s grobnicama u obliku cista i kraljevskih insignija postalo je jasno koliko je veliko bilo područje na kojem je obitavala ova zajednica za koju, među ostalim i s obzirom na humke s područja susjedne Albanije, predlažemo ime „zajednica sa Skadarskog jezera” s prijelaza iz bakrenog u brončano doba.The high princely mounds, with large cist-type tombs made of limestone slabs and containing exceptional grave groups – as well as those with simpler grave groups consisting only ceramic sets – highlight the importance of this community and allow a more precise definition of their cultural background. These tombs are geographically confined to a small area between the Gulf of Kotor, Lake Skadar and the Zeta River plain in Montenegro. The specific funerary architecture, the crouched position of the deceased, and the remarkable metal and ceramic artefacts all point to a distinct cultural phenomenon with connections that likely extend to the Near East. These mounds with cist tombs, both those of the high elite and those with simpler ceramic offerings, represent a remarkable community that flourished during the transition from the Late Copper Age to the Early Bronze Age, between the 4th and the 3rd millennia BC. Previously, the unique stamp-rolled and excised decorations on the ceramics led to the erroneous association of these influential princes with communities in the upper Adriatic hinterland and the Ljubljansko Barje (Ljubljana Marshes), as well as with the Vučedol Culture with its origins in eastern Slavonia and Srijem on the right bank of the Danube. With due respect to the efforts of our scholarly predecessors in tracing the processes of distant prehistory, the interpretation of the ‘Montenegrin princely horizon’, which represents one of the first prehistoric elites of the highest social strata, requires precision and appropriate hierarchy. Following the discoveries of several mounds without cist tombs and royal insignia, it has become clear how large the territory of this community was, for which we propose, also with regard to the mounds in neighbouring Albanian territory, the name of the Copper/Bronze Age ‘Lake Skadar community’