Repository of the Institute for Migration Research
Not a member yet
176 research outputs found
Sort by
Virtual Reality as a Tool for Empathy Education: Understanding Migrant Experiences in the Classroom
No full textAs migration continues to shape societies, there is an increasing need for educational approaches that promote empathy and intercultural understanding (Banks, 2020). Virtual Reality (VR) has emerged as a tool for immersive learning, allowing users to engage with complex social issues in a more experiential manner (Slater & Sanchez-Vives, 2016). This research examines the role of VR in empathy education by focusing on teachers' perspectives in primary and secondary schools, exploring how they perceive and integrate VR-based migration simulations into their classrooms.
The research analyzes how VR can support teachers in addressing migration narratives within social studies curricula. Through qualitative research, including teacher interviews and workshops, the study examines teachers' experiences using VR to support discussions on migration, empathy, and social inclusion. The research also identifies key challenges, such as accessibility, the emotional intensity of VR experiences, and the pedagogical strategies required to integrate VR effectively into classroom discussions (Herrera et al., 2018).
Additionally, the study explores the practical implications of using VR to enhance learning about migration, focusing on how teachers adapt VR-based content to different classroom settings and student needs. Findings aim to provide educators with practical insights into implementing VR for empathy learning, contributing to the broader discourse on digital innovation in education (Laurillard, 2012). By understanding teachers’ perspectives, this research demonstrates the potential and challenges of VR as a pedagogical tool for promoting social awareness and global citizenship in the classroom
Public Relations and Artificial Intelligence – New Ethical Challenges
No full textU akademskim krugovima sve se glasnije raspravlja o transformaciji odnosa s javnošću kroz koju ta profesija prolazi, a koja dolazi zajedno sa sve snažnijom primjenom umjetne inteligencije u svakodnevnom poslu. Prodor umjetne inteligencije u profesiju čini se neizbježan, kao i nova etička pitanja koja ta primjena sa sobom donosi. Štoviše, neki autori smatraju kako će etika biti ključna u toj transformaciji profesije. Očekuje se da tu važnu ulogu etike odnosa s javnošću u transformaciji profesije prate i brojna istraživanja, no za sada ih nema mnogo. Stoga ovaj rad želi popuniti znanstvenu prazninu vezano uz etička pitanja u odnosima s javnošću i primjenu umjetne inteligencije. Pomoću deskriptivno-analitičke metode istražena je relevantna literatura o primijenjeni umjetne inteligencije u odnosima s javnošću i o njezinoj etičkoj primjeni. Postavljena su dva istraživačka pitanja na koje ovaj rad želi odgovoriti. Koje nove izazove donosi primjena umjetne inteligencije za etiku odnosa s javnošću? Koje nove smjernice ponuditi za te nove etičke izazove u odnosima s javnošću? Odgovorima na ova pitanja namjera je dobiti uvid u primjenu umjetne inteligencije u području odnosa s javnošću, s posebnim naglaskom na etička pitanja te pridonijeti raspravi o aktualnim transformacijama koje oblikuju suvremenu praksu ove profesije.There is an increasingly prominent discussion within academic circles regarding the transformation of the public relations profession, a transformation closely linked to the growing integration of artificial intelligence (AI) into everyday professional practices. The penetration of AI into the field appears inevitable, as do the emerging ethical questions that accompany its application. Moreover, some authors argue that ethics will play a pivotal role in this professional transformation.
While numerous studies are expected to follow the important role of ethics in the evolving field of public relations, current research on this topic remains limited. This paper seeks to address this gap by focusing on ethical issues in the context of AI application within public relations. Using a descriptive-analytical method, the paper explores relevant literature concerning the implementation of AI in public relations and the ethical considerations it entails.
The study is guided by two key research questions: What new ethical challenges does the application of artificial intelligence pose for the field of public relations? What new guidelines can be proposed to address these ethical challenges? By answering these questions, the aim is to provide insight into the use of AI in public relations, with particular emphasis on ethical issues, and to contribute to the ongoing discourse on the transformations shaping contemporary professional practice
Izazovi i prilike u useljavanju, zapošljavanju i integraciji hrvatskih povratnika i njihovih potomaka
No full textIntegracija hrvatskih povratnika i njihovih potomaka u Hrvatskoj je izazovan i kompleksan proces, ali istovremeno donosi i brojne mogućnosti za prosperitet i stabilnost države. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2023. godini u Hrvatsku se iz inozemstva doselilo 10.852 hrvatskih državljana povratnika. Vlada Republike Hrvatske 2021. godine pokrenula je mjeru Biram Hrvatsku s ciljem poticanja povratka hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u domovinu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od početka provedbe te mjere do lipnja 2024. godine, odobreno je 488 zahtjeva za povratak iz inozemstva, pri čemu je najviše povratnika došlo iz Njemačke i Austrije. Cilj istraživanja bio je istražiti iskustva hrvatskih povratnika te identificirati ključne izazove s kojima se suočavaju hrvatski povratnici i potomci iseljenika pri useljavanju, zapošljavanju i integraciji u Hrvatskoj.
Za istraživanje je korištena kvalitativna metodologija polustrukturiranih intervjua s deset povratnika iz različitih zemalja, uključujući Australiju, Kanadu, SAD, Austriju i Ujedinjeno Kraljevstvo. Sudionici su tijekom intervjua podijelili svoja osobna iskustva o administrativnim, profesionalnim i društvenim aspektima povratka, pružajući uvid u proces reintegracije.
Rezultati istraživanja pokazali su kako postoje značajne administrativne prepreke koje uključuju složenost birokratskih procedura pri reguliranju boravišta i državljanstva. Ispitanici su naglasili nedostatak centraliziranih informacija i podrške, što je kod nekih otežalo proces povratka. Socijalna integracija pokazala se kao dodatni izazov, osobito za djecu povratnika koja su se suočila s jezičnim barijerama i prilagodbom hrvatskom školskom sustavu. Međutim, većina ispitanika istaknula je pozitivne aspekte povratka, poput većeg osjećaja sigurnosti, blizine obitelji i snažnijeg osjećaja pripadnosti. Glavni motivi za povratak uključivali su želju za boljom kvalitetom života, kulturnu povezanost i želju za odgojem djece u hrvatskom okruženju.
Istraživanje naglašava potrebu za unapređenjem institucionalne podrške povratnicima kroz pojednostavljenje administrativnih procedura i razvoj centralizirane platforme za društvenu integraciju na nacionalnoj razini. Rezultati istraživanja mogu poslužiti kao temelj za oblikovanje učinkovitijih migracijskih politika i alata kojima bi se potaknuo povratak hrvatske dijaspore i olakšala njihova reintegracija u društvo
Reprezentativnost kulturne baštine Istre i Kvarnera na najčitanijim hrvatskim portalima i društvenim mrežama turističkih zajednica
No full textKulturna baština može imati značajnu ulogu u predstavljanju, komuniciranju i brendiranju turističke destinacije. U tom procesu od velike pomoći mogu biti neki od alata odnosa s javnošću, konkretno odnosi s medijima i upravljanje društvenim mrežama. Da bi se uopće kreirale strateške komunikacijske smjernice za predstavljanje kulturne baštine u svrhu brendiranja destinacije koje će biti primjenjive u praksi, valjda determinirati početne, postojeće parametre. Stoga je glavni cilj ovoga rada utvrditi u kojoj mjeri, kako i na koji način hrvatski najčitaniji elektronički mediji izvještavaju o kulturnoj baštini Istre i Kvarnera te kako tu istu temu predstavljaju županijske turističke zajednice svojim javnostima. U tu svrhu, izrađena su dva nezavisna mjerna instrumenta prilagođena platformi i formatu sadržaja koji se analizirao. Konkretnije, jedna za analizu medijskog izvještavanja te druga matrica za analizu sadržaja službenih profila na Facebooku i Instagramu Turističkih zajednica Istre i Kvarnera. Rezultatima je utvrđeno kako i mediji i turističke zajednica iznimno malo pridaju pažnje kulturnoj baštini, što otvara prostor za daljnja istraživanja o strategiji brendiranja hrvatskih turističkih regija, odnosno utvrđivanja kako se odabrane destinacije predstavljaju i na čemu staviti naglasak u komunikacijskim strategijam
Generation Z’s View of Reality TV Shows
No full textIako postoje mnogi televizijski žanrovi, reality emisije već desetljećima ne bilježe pad popularnosti, upravo suprotno. Pojašnjavanje dijela tog fenomena jedan je od ciljeva rada. Istraživačka pitanja usmjerena su na objašnjavanje popularnosti reality emisija, odnosno razloga iz kojih gledatelji konzumiraju sadržaj koji podrazumijeva promatranje drugih ljudi koji se nalaze u raznim životnim situacijama, smještenim u specifičan televizijski kontekst i pravila određene emisije. Istraživački naglasak je na generaciji Z i determiniranju njihovih razloga za konzumaciju navedenih televizijskih sadržaja. Za potrebe rada izabrana su dva primjera – „Survivor“ i „Gospodin Savršeni“. Televizijski format reality emisija u Hrvatskoj znatno se mijenjao od prvog Big Brothera na RTL Televiziji
te evoluirao u novim smjerovima i odrednicama, od dužine trajanja, do zadataka s kojima se natjecatelji nose. Istraživanje je provedeno putem anketnog upitnika disperziranog generaciji Z. Rezultati su otkrili stavove Z generacije kao specifične publike reality sadržaja, kao i njihove razloge praćenja navedenih emisija. Iako je istraživanje pokazalo kako je stav generacije Z prema reality emisijama negativan i dalje je jedan od najgledanijih televizijskih žanrova.Although there are many television genres, reality shows have not seen a decline in popularity for decades, quite the opposite. Clarifying this phenomenon is one of the goals of this paper. The research questions aimed for an explanation of the popularity of reality shows, that is, the reasons why viewers
consume content that involves observing other people who are in various life situations placed in a specific television context and the rules of a particular show. The research emphasis is on generation Z and determining their reasons for consuming the aforementioned television content. For the purposes of this work, two examples were chosen - Survivor and Mr. Perfect. The television
format of reality shows in Croatia has changed significantly since the first season of Big Brother was shown on RTL Television, and has evolved in new directions and determinants, from the duration to the tasks the contestants deal with. The research was conducted through a survey questionnaire distributed to members of generation Z. The results revealed the attitudes of generation Z as
a specific audience of reality content, as well as their reasons for watching the aforementioned shows. Although the research showed that the attitude of generation Z towards reality shows is negative, it is still one of the most watched television genres
Teacher Reflections on Empathy-Building VR in Education
No full textThe dataset contains responses from teachers about their experiences using a VR video for empathy-building in education.This study employed a qualitative research design using semi-structured questionnaires to explore teachers' perceptions of using virtual reality (VR) as an educational tool for fostering empathy in students. Data were collected from a sample of seven teachers who viewed a VR video designed to simulate emotional and social scenarios relevant to classroom experiences. Participants responded to a series of open-ended questions addressing various aspects of the VR experience, including its emotional impact, realism, educational potential, age appropriateness, technical challenges, and recommendations for integration into the curriculum. Responses were recorded in writing and compiled into a dataset for thematic analysis. Thematic analysis was conducted manually to identify recurring patterns, emotional responses, perceived benefits, and implementation challenges
Fenomen Instragram influencera i njihovog dosega prema Z generaciji
No full textPredmet istraživanja ovoga rada doprinos je digitalne komunikacije influencera na Instagramu na stavove i ponašanja ciljane skupine. Influenceri postaju fenomen digitalnog doba kojemu se počinje pridavati mnogo pažnje, a samim time i određena moć i doprinos oblikovanju, mijenjanju ili formiranju stavova, razmišljanja, navika, uvjerenja te ponašanja pojedinaca. Rad prikazuje rezultate dvaju istraživanja provedenih kombiniranom metodologijom. Provedena je analiza sadržaja komunikacije četiriju odabranih influencera kojom su utvrđeni komunikacijski obrasci i trendovi u sadržaju koji generiraju i objavljuju odabrani influenceri na svojim profilima. Drugi dio istraživanja temelji se na provedbi anketnog upitnika na neprobabilističkom kvotnom uzorku pri čemu je glavnu stavku predstavljala dob ispitanika, odnosno činjenica da su isti pripadnici generacije Z.
Rezultati pokazuju da je većina sadržaja koji generiraju influenceri marketinškog karaktera te da publika nije sklona vjerovati sadržaju influencera. Nadalje, komunikacijski okvir influencera može se formirati u dvije dominantne teme, jedna je potrošačko ponašanje pojedinca, a druga su društveno važne teme. Također, rezultati istraživanja pokazuju da prilikom odabira proizvoda ili usluga javnost ne pridaje važnost preporukama influencera, dok su kod društveno važnih tema rezultati kontradiktorni
MEDIJSKA REPREZENTACIJA MIGRACIJA I DEMOGRAFSKE REVITALIZACIJE U HRVATSKOM MEDIJSKOM PROSTORU
No full textOvo istraživanje analizira kako nacionalni online mediji u Hrvatskoj oblikuju javni diskurs o migracijama i demografskim mjerama u razdoblju od rujna 2024. do veljače 2025. Korišten je okvir kritičke analize diskursa (Fairclough, van Dijk) te kvalitativna analiza 76 medijskih članaka prikupljenih putem RSS agregatora Inoreader. Rezultati pokazuju da su teme iseljavanja i useljavanja najčešće prikazane negativno, kroz narative gubitka i prijetnje, dok se povratak iseljenika i demografske mjere prikazuju ambivalentno – između nade i skepticizma. Analiza je otkrila snažnu emocionalnu i ideološku obojenost medijskog diskursa, polarizaciju među različitim medijima te čestu političku instrumentalizaciju migracijskih tema. Nedostaje glas samih migranata i povratnika, a migracije se najčešće prikazuju fragmentirano, bez dugoročnog i integrativnog konteksta. Mediji u Hrvatskoj tako ne samo da informiraju, nego i aktivno oblikuju društvene percepcije, granice pripadanja i političke odluke
Doprinos upravljanja društvenim mrežama odnosima s javnošću turističkih seoskih gospodarstava sjeverne Hrvatske
No full textCilj ovoga rada je istražiti ulogu upravljanja društvenim mrežama u ostvarivanju učinkovitijih odnosa s javnošću turističkih seoskih gospodarstava u sjevernoj Hrvatskoj. Rad analizira značaj digitalne komunikacije u ruralnom turizmu te ulogu odnosa s javnošću u postizanju prepoznatljivosti turističkih seoskih gospodarstava. Proučavajući služben profile na društvenim mrežama odabranih turističkih seoskih gospodarstava sjeverne Hrvatske, a koja u svojoj ponudi imaju vlastite proizvode, mogućnost smještaja i gastronomiju, nastojalo se utvrditi doprinos upravljanja društvenim mrežama u predstavljanju tih objekata, povezivanju s gostima i stvaranju komunikacijske vidljivosti. Nastavno na postavljena istraživačka pitanja, oblikovali su se kvalitativni istraživački instrumenti, analiza sadržaja, kojom su se analizirali službeni profili odabranih turističkih gospodarstava te dubinski intervjui s vlasnicima istih ili stručnjacima zaduženim za komunikaciju objekta. Rezultati provedenog istraživanja ukazuju da se upravljanje društvenim mrežama uglavnom koristi u svrhu informiranja posjetitelja i održavanja vidljivosti, ali da u privlačenju gostiju i dalje važnu ulogu imaju preporuke posjetitelja
Generativna umjetna inteligencija, upiti i manipulacija tekstom
No full textOva prezentacija daje pregled generativne umjetne inteligencije (AI) s naglaskom na formuliranje učinkovitih upita (promptova) i manipulaciju tekstualnim sadržajem. Kroz konkretne primjere objašnjeno je kako različiti tipovi promptova (npr. zero-shot, role, chain-of-thought) utječu na rezultate AI alata poput ChatGPT-a ili DALL·E-a. Poseban fokus stavljen je na edukativnu primjenu AI-ja, etičke izazove, potencijalne rizike i praktične savjete za odgovorno korištenje. Prikazani su primjeri iz prakse, uključujući generiranje edukativnih sadržaja, vizualnih prikaza i personaliziranih zadataka, s ciljem osnaživanja nastavnika i korisnika u kreativnoj i svjesnoj upotrebi generativne AI