SUVAG Polyclinic Repository
Not a member yet
327 research outputs found
Sort by
ABR kod djece predškolske dobi s govorno jezičnim poremećajima
No full textCilj istraživanja bio je usporediti nalaze ABR-a (slušnih evociranih potencijala moždanog debla) kod djece predškolske dobi sa različitim razvojnim poremećajima koji uključuju govorno jezičnu patologiju, a koja imaju uredan periferni sluh. Brojne studije pokazale su da je centralno slušno procesiranje povezano sa govorno jezičnim razvojem. Slušni evocirani potencijali jedan su od načina procjene funkcije slušnog puta. Retrospektivna studija provedena u Poliklinici SUVAG Zagreb uključila je 123 predškolska djeteta između 2, 11 i 6, 6 godina kojima su dijagnosticiraneo dređene vrste govorno jezičnih poremećaja, a koja su prema učinjenim ispitivanjima imala uredan periferni sluh. Prema patologiji, ispitanici su podijeljeni u 6 grupa: poremećaji jezičnog razumijevanja, poremećaj iz autističnog spektra, artikulacijske greške, organske lezije mozga, kognitivno kašnjenje, vrlo mala djeca s nespecificiranim jezično govornim kašnjenjem. Svim pacijentima učinjeno je standardno ABR testiranje kojim su se mjerile latencije I, III I V vala, te međuvalne latencije za desno ili lijevo uho, uz frekvenciju stimulusa od 27 i 65 Hz. Razlike u medijanima dobivenih latencija između grupa analizirale su se Kruskal-Wallis testom. Identificiran je uzorak koji se ponavlja za više valova I međuvalnih latencija. Latencije su bile najdulje u grupi djece sa organskim lezijama mozga, slijedi grupa djece s poremećajem komunikacije tipa autističnog spektra, a nakon toga grupa sa poremećajem razumijevanja, pa grupa male djece nespecificiranog jezičnog poremećaja. Najkraće latencije bile su u grupi djece sa artikulacijskim i kognitivnim teškoćama. Studija pokazuje povezanost između poremećaja jezičnog razumijevanja I produljenja latencija slušnih evociranih potencijala. Ovo govori o razlikama patofizioloških mehanizama u podlozi nekih govorno jezičnih poremećaja. Uzimajući u obzir nezrelost slušnog sustava, moguće je unaprijediti terapijske postupke planirajući intervencije koje ciljaju na nedovoljno razvijene slušne centralne funkcije
Povezanost teškoća slušnog procesiranja i teškoća u čitanju i pisanju djece školske dobi
No full textU praktičnom radu s nekom djecom koja imaju teškoće u čitanju i pisanju uočene su i teškoće u slušnom procesiranju. Još uvijek se istražuje način na koji su ta dva procesa povezana. Poznato je da određene poteškoće u slušnom procesiranju izravno utječu na razinu uspješnosti u vještinama čitanja i pisanja. U ovom radu željeli smo utvrditi povezanost određenog dijela teškoća u slušnom procesiranju ispitanih testovima filtriranih riječi i testom govora u buci s teškoćama u čitanju i pisanju. Navedeni testovi su dio baterije testova za procjenu slušnog procesiranja. Čitanje i pisanje je procijenjeno listom logatoma (riječi bez smisla ili pseudoriječi) i listom riječi te diktatom istih. Sudionici ispitivanja su polaznici kompleksne i ambulantne rehabilitacije u Službi za medicinsku rehabilitaciju djece školske dobi Poliklinike SUVAG i polaznici jedne redovne osnovne škole u gradu Zagrebu. Ispitano je 15 sudionika za prvu grupu i 15 za drugu grupu. Ispitanici su bili izjednačeni po kronološkoj dobi, u rasponu 9-10 godina. Uspješnost na primijenjenim testovima ukazuje na to da djeca s teškoćama čitanja i pisanja postižu i slabije rezultate u slušnom procesiranju. Na ovaj način uvidom u slušno procesiranje djece mogu se dobiti i dodatne informacije za kreiranje ciljeva u terapiji čitanja i pisanja, a posebice u radu na fonološkom aspektu tih vještina
Connection between auditory and vestibular sense - experiences of SUVAG Zagreb Polyclinic
No full textPoliklinika SUVAG Zagreb obilježila je šest desetljeća svoga djelovanja. Uvođenjem afektivnosti u lingvistiku govora, Guberina je vizionarski započeo raspravu o temama koje su i danas vrlo aktualne i dijagnostičko-terapijski izazovne. Afektivnost je sastavni dio razmišljanja i često otkriva našu osobnu reakcija na kontekst u nama i oko nas, ona djeluje na naše misli i iskaze. U terapijskom procesu treba uzimati u obzir logičku i afektivnu vrijednost iskaza u njihovoj cjelovitosti. Afektivnost se izražava u jeziku dijalogom, pomoću leksičkih sredstava i vrednota govornoga jezika. Pri tom, polisenzorički (multisenzorički) kontekst temelj je dobro razrađenih terapijskih postupaka. Verbotonalna metoda je polisenzorički pristup ugradila u sve svoje postupke, posebice u stimulacije pokretom i glazbene stimulacije kao i u program harmonije tijela. No, da bi koncept multisenzorike bio učinkovit, potrebno je jako dobro poznavati mehanizme prijenosa osjeta s periferije i način na koji središnje strukture te osjete integriraju u cjelovitu sliku koja nosi informaciju. Osjetila djeluju u sinergiji onda kada su usmjerena prema istom cilju, no isto tako mogu djelovati isključujuće jedno za drugo. Upravo taj isključujući moment je važan u cilju sprječavanja međumodalne reorganizacije na kortikalnoj razini. Vestibularno osjetilo, kao dio spaciocepcijskog osjeta, tj. osjeta prostora, važan je inegrator osjeta koji dolaze s periferije. Povezanost slušnog i vestibularnog osjetila stvorila je dobru osnovu za razvoj posebnih verbotonalnih metodoloških postupaka koji se koriste u grupnom i individualnom radu u Poliklinici SUVAG. Terapijska senzorička stimulacija bilo kojeg modaliteta ili njihove kombinacije, mora biti ugodno iskustvo, iskustvo koje se želi ponoviti i tako dolazimo do rehabilitacijske optimale i stvaranja optimalnih uvjeta za učenje. Polisenzorika tada djeluje cjelovito na razvoj svih ljudskih potencijala
Attitudes of primary school principals towards distance learning
No full textRavnatelji škola imaju značajnu ulogu u organizaciji nastave na daljinu. Cilj istraživanja bio je utvrditi stavove ravnatelja redovnih osnovnih škola i posebnih odgojno-obrazovnih ustanova u kojima se obrazuju učenici s većim teškoćama u razvoju prema nastavi na daljinu koja se provodi u Republici Hrvatskoj tijekom pandemije COVID-19. Također se nastojalo utvrditi postoje li razlike u stavovima ravnatelja redovnih osnovnih škola i ravnatelja posebnih odgojno-obrazovnih ustanova. U istraživanju provedenom početkom 2021. godine sudjelovala su 172 ravnatelja redovnih osnovnih škola i 22 ravnatelja posebnih osnovnih škola u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja pokazali su da su obje skupine sudionika istog mišljenja da je najbolji model obrazovanja za njihove učenike klasično obrazovanje u razredu. Rezultati su također pokazali da postoji velika potreba za dodatnom edukacijom učenika, učitelja i roditelja u vještinama potrebnim za provođenje nastave na daljinu. Ravnatelji su naglasili da je obrazovanje o digitalnoj pismenosti najpotrebnije roditeljima. Ravnatelji posebnih odgojno-obrazovnih ustanova su izrazili veće nezadovoljstvo prema institucionalnoj podršci tijekom pandemije COVID-19 nego ravnatelji redovnih škola, a o razini zadovoljstva roditelja novim načinom nastave su imali podjednak indiferentan stav
Parenting self-efficacy and time involvement in remote schooling of elementary school children with and without hearing and/or speech disorders
No full textDuring the COVID-19 pandemic, remote schooling was conducted on several occasions in the Republic of Croatia. The aim of this study is to compare the remote schooling experiences of parents of elementary school children with hearing and/or speech and language disorders and those of parents of typically developing children during the COVID-19 pandemic. Parental time involvement and predictors of general parenting self-efficacy were examined using two online surveys based on the same questionnaire. The first survey involved 267 parents of typically developing children, while the second involved 109 parents of children with hearing and/or speech and language disorders. Data were analysed using chi-square tests and hierarchical regression analysis. Our results show that, on working days and on weekends, parents of children with developmental disorders invested significantly more time in their child’s remote schooling than parents of typically developing children. Furthermore, higher general parenting self-efficacy was reported by parents who had more children, those whose children were more independent regarding remote schooling, those whose children did not suffer from developmental disorders, as well as those who experienced less stress due to their child’s remote schooling. Our study highlights the importance of adapting the remote schooling model based on the different needs and abilities of students, as well as the requirements of their families in order to prevent low parenting self-efficacy and improve students’ educational achievements
Usporedba rezultata samoprocjene glasa učitelja i odgojitelja
No full textVokalni profesionalci su osobe kojima je glas osnovno sredstvo za obavljanje posla, u pravilu, i glavni
izvor prihoda za život. Odgojitelji i učitelji pripadaju skupini vokalnih profesionalaca. Izloženost većim
glasovnim naporima čini ove dvije skupine posebno podložnim glasovnim poremećajima. Cilj rada je
ispitati i usporediti rezultate samoprocjene glasa u skupinama učitelja i odgojitelja Voice Handicap
Indexom (VHI), upitnikom za samoprocjenu glasa. U radu je primijenjena prevedena hrvatska inačica
VHI upitnika. Ljestvica daje konačni nestandardizirani rezultat koji predstavlja stupanj subjektivnog
doživljaja problema, a javljaju se kao posljedica poremećaja glasa. Uzorak čine dvije skupine ispitanika:
učitelji (N=40) i odgojitelji (N=40). Rezultati istraživanja pokazuju da je skupina odgojitelja postigla
statistički značajno više rezultate na svim podljestvicama, kao i na ukupnom rezultatu VHI upitnika.
Rezultati istraživanja upućuju na to da odgojitelji imaju više subjektivnih teškoća, povezanih s mogućim
poremećajima glasa u odnosu na skupinu učitelja
Verbotonalni model rehabilitacije i odgoja i obrazovanja učenika oštećena sluha i/ili govora s posebnim osvrtom na rad u Osnovnoj školi Poliklinike SUVAG, Zagreb
No full textVerbotonalna metoda, koja se provodi kao bazična metoda rada u rehabilitacijskim i odgojno- obrazovnim postupcima u Poliklinici SUVAG, temelji se na strukturalističkom pristupu govornoj komunikaciji. Primjenjuje se u radu s osobama oštećena sluha ili osobama s govorno-jezičnim ili pak komunikacijskim poremećajima. Načela verbotonalne metode utkana su u sve rehabilitacijske i metodičke postupke koji se provode u Poliklinici SUVAG, pa tako i u Osnovnoj školi Poliklinike SUVAG, o čijim se posebnim uvjetima školovanja govori u radu. Slušanje je baza govora i jezika, a time i komunikacije. U Službi za medicinsku rehabilitaciju djece školske dobi i u Osnovnoj školi Poliklinike SUVAG logopedi, audiorehabilitatori i verbotonalni stručnjaci provode rehabilitaciju slušanja i govora po verbotobalnoj metodi akademika Petra Guberine. Specifični rehabilitacijski i obrazovni verbotonalni postupci provode se uz uporabu verbotonalnih elektroakustičkih aparata i specijalizirane opreme. U kompleksnoj rehabilitaciji unutar koje je i Osnovna škola, provode se posebni verbotonalni postupci kao što su stimulacije pokretom i glazbene stimulacije (fonetska ritmika). Učenici viših razreda imaju izborne predmete Kulturu govora i Vizualnu i medijsku kulturu kojima se potiče govorno-jezični razvoj i komunikacija. Poštujući načela verbotonalne metode koja podrazumijevaju djecu i učenike kao aktivne sudionike svih procesa vođenih od verbotonalnih stručnjaka raznih profila, osigurava se profesionalnost i uspješnost rehabilitacije i nastave
Anamneza u logopedskoj dijagnostici
No full textLogopedska dijagnostika složen je proces. Uključuje prikupljanje anamnestičkih podataka, procjenjivanje komunikacijskog, govornog i jezičnog statusa djeteta, odnosno odrasle osobe te dijagnozu i preporuku. Radionica se bavi problemima u prvom dijelu ovog procesa, odnosno prikupljanju anamnestičkih podataka. Oni najčešće uključuju dob, informacije o ranom razvoju, medicinsku povijest ukoliko je ima, trenutno obrazovanje te eventualnu obiteljsku anamnezu. Međutim, mogu li anamnestički podaci biti jedinstven uputnik za sve bez obzira na dob i uputnu dijagnozu? Postoje li informacije koje su nezaobilazne bez obzira na dva navedena parametra? Koliko nam je informacija potrebno te koje su nam relevantne za logopedsku anamnezu? Jesu li i u kolikoj mjeri dobivene informacije važne za daljnji tijek procjene govornog, jezičnog i komunikacijskog statusa? Na koji način odijeliti informacije koje prikupi logoped koji provodi procjenu, od onih informacije kojih preuzima iz izvora drugih (ranijih logopedskih procjena ili procjena drugih stručnjaka)? Radionica se bavi problemom koje informacije staviti u fokus prilikom prikupljanja anamnestičkih podataka te kako od dobivenih informacija ekstrahirati bitne za logopedski nalaz. Radeći u grupama, na kliničkim primjerima iz prakse, polaznici će definirati odgovore na navedena pitanja
Prikaz suradnje Agencije za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske i Poliklinike SUVAG
No full textAgencija za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske kontinuirano uvodi programe za unaprjeđenje kvalitete odgoja i obrazovanja djece s teškoćama u razvoju usklađujući postojeći sustav s europskim standardima. Ovaj cilj ostvaruje se u suradnji sa specijaliziranim institucijama kao što je i Poliklinika SUVAG jer znanja odgajatelja i učitelja i nastavnika u redovnom odgojno-obrazovnim sustavu, stečena tijekom formalnog obrazovanja, nisu dostatna za rad s učenicima s teškoćama u razvoju. Poliklinika SUVAG je zdravstvena ustanova u kojoj se provodi specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita osoba s teškoćama u govornoj komunikaciji. Polaznici rehabilitacije i edukacije su djeca oštećena sluha i/ili govora. Agencija za odgoj i obrazovanje RH i Poliklinika SUVAG pokrenule su rad mobilnog tima s ciljem edukacije odgajatelja, učitelja i nastavnika redovnih institucija Republike Hrvatske o oštećenju sluha, govornojezičnim poremećajima i komunikacijskim teškoćama te pripremi i provedbi prilagodbi nastavnih sadržaja i individualiziranih postupaka. Mobilnim timom se osigurava dostupnost stručnjaka svim vrtićima, osnovnim i srednjim školama RH koje iskažu potrebu za dodatnom edukacijom u svrhu unaprjeđenja inkluzivnog obrazovanja. Članovi mobilnog tima su logopedi i drugi stručnjaci Poliklinike SUVAG koji rade na pripremi i provođenju inkluzivnog obrazovanju učenika oštećena sluha i/ili govora, uglavnom pacijenata Poliklinike SUVAG. Na poster prezentaciji bit će prikazan model logopedske potpore inkluzivnom obrazovanju kao i statistički podatci koji pokazuju učestalost pružanja potpore za petnaestogodišnjem razdoblju suradnje Agencije za odgoj i obrazovanje i Poliklinike SUVAG ( 2006. - 2020.
Tri desetljeća Hrvatskog logopedskog društva - crtice za povijest
No full textAko je vjerovati starim Rimljanima, “povijest je učiteljica života”. Ipak, povijest logopedije općenito je slabo istražena i malo je literature u svijetu objavljeno o našim počecima i razvoju. Organiziranje logopeda u međunarodne i nacionalne strukovne asocijacije početkom prošlog stoljeća potaklo je sustavno bilježenje razvoja logopedske struke i znanosti. U Hrvatskoj ćemo za nekoliko godina imati priliku obilježiti 200-tu godišnjicu prvog pisanog dokumenta na području naše struke. Hrvatska logopedija razvijala se i prilagođavala različitim društvenim okolnostima tijekom proteklog stoljeća i imala je svoje mjesto u strukovnim organizacijama država kojima je politički pripadala. Ubrzo po zadnjim političkim promjenama, po osamostaljivanju Republike Hrvatske, utemeljeno je i Hrvatsko logopedsko društvo (HLD) koje ove godine obilježava svoju tridesetu godišnjicu. Autorice ovog rada i same su svjedokinje razvoja logopedije u Hrvatskoj od početka ‘80-ih godina prošlog stoljeća, ali i jedne od inicijatora pokretanja našeg nacionalnog strukovnog udruženja početkom 1990-ih. Kao aktivne sudionice tridesetogodišnjeg djelovanja HLD-a, na temelju dokumenata, ali i vlastitih sjećanja i doživljaja, prikazat će dosadašnje djelovanje Društva i dati svoje viđenje smjernica za budućnost. Trideseti rođendan našeg strukovnog udruženja dobar je povod za osvrt unatrag. U našem izlaganju ukazat ćemo i na postignuća i na teškoće na koje je HLD nailazilo u dosadašnjem radu te na značajne ljude i događaje koji su utjecali na noviju povijest naše struke u Hrvatskoj. Ovim izlaganjem želimo pridonijeti do sada nedostatnim istraživanjima ovog važnog područja kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, a nadamo se i potaknuti zanimanje kolega i kolegica za povijest naše struke. Da se ne zaboravi, jer stari Rimljani su znali - “Historia est magistra vitae”