SUVAG Polyclinic Repository
Not a member yet
327 research outputs found
Sort by
Sedmi njemački kongres neuroznanstvenika Gottingen, Njemačka, od 28. ožujka do 1. travnja 2007.
No full textOsvrt na Sedmi njemački kongres neuroznanstvenika Gottingen, Njemačka, od 28. ožujka do 1. travnja 2007
What is stuttering: reference book for pediatricians
No full textOvaj priručnik nastao je kao rezultat dugogodišnjeg rada s djecom koja mucaju i njihovim roditeljima. Svrha mu je odgovoriti na brojna pitanja koja zabrinjavaju roditelje, te sustavnim uputama za rad kod kuće olakšati primjenu savjeta koji se dobiju tijekom logopedskog pregleda i/ili savjetovanja. Također mu je svrha pružiti osnovne informacije o poremećaju, o tome što mucanje jest, a što nije. Potrebno je upozoriti roditelje da ne shvaćaju olako govor svoga djeteta, osobito ako u široj ili užoj obitelji postoje slučajevi mucanja. Kada mucanje progredira u teži oblik ono postaje teret djetetu. Kod djeteta koje zbog mucanja ima teškoća u komunikaciji postoji i veća mogućnost da neće u potpuno razviti svoje socijalne ili obrazovne vještine. Kad se mucanje razvije kod starije školske djece ili odraslih u mnogim slučajevima terapija može biti neučinkovita. Roditelj i logoped zajedničkim radom kod djece prije pete godine mogu spriječiti razvoj poremećaja da ne postane kronično , te ako je mucanje u govoru prisutno manje od godinu dana. Dugogodišnjim radom s predškolskom djecom koja mucaju, u moru nejasnoća veznih uz uzrok i razvoj mucanja jedno je uvijek bilo i jest kristalno jasno – Ako roditelji ne surađuju i pravilno ne provode upute za rad kod kuće koje im daje logoped, terapija ne može biti uspješna! Roditelji ne uzrokuju mucanje, ali toliko toga mogu učiniti kako bi se smanjilo simptome mucanja i njegovo prerastanje u kronični problem
From tube feeding to oral feeding (speech and language approach)
No full textNapredak u medicinskoj dijagnostici omogućava rano prepoznavanje teškoća s hranjenjem djece, što potvrđuje podatak o porastu teškoća s hranjenjem u dječjoj dobi. Područje hranjenja i mogućih teškoća nije izolirano, već ga podupiru i omogućavaju različiti sustavi. Kako bi napredak prema optimalnom načinu hranjenja bio što učinkovitiji, važno je u proces savjetovanja i podupiranja djeteta i obitelji uključiti interdisciplinarni tim stručnjaka (npr. pedijatar, psiholog, gastroenterolog, logoped). Ovaj rad donosi pregled osnovnih obilježja procesa gutanja, mogućih teškoća te posebno uzroke i obilježja hranjenja sondom. Produljeno hranjenje sondom često donosi medicinske i psihološke komplikacije. U svijetu postoji mali broj kliničkih centara specijaliziranih za odvikavanje od sonde. Opisano je nekoliko različitih programa, odnosno pristupa za što lakši i učinkovitiji prijelaz na peroralnu prehranu. Zajedničko obilježje svih programa je naglasak na poštivanju kontinuuma pri prelasku na peroralnu prehranu, dugotrajnost procesa te potreba za nadzorom različitih profila stručnjaka i pomak s usmjerenosti na sam čin hranjenja prema procesima koji podupiru hranjenje. Cjeloviti intervencijski programi, izuzev poticanja oralnih vještina, podržavaju sve sustave koji su uključeni u hranjenje, osiguravaju podršku za dijete i obitelj te tijekom cijeloga procesa vode računa o djetetovom medicinskom stanju.Progress in medicine diagnostics enables early detection of feeding problems as is confirmed by the increase in feeding difficulties at an early age. The area of feeding and subsequent difficulties is not an isolated area, but it occurs and facilitated by various factors. To improve ways of feeding and find the optimal way, as well as to support and encourage the child and the family it is important to form an interdisciplinary team of experts (e.g.. paediatrician, psychologist, gastrologist, speech and language pathologist). This review gives an outline of features which relate to the basic swallowing process, possible difficulties and reasons to introduce tube feeding. Prolonged tube feeding often brings medical and psychological complications. Worldwide, there are a small number of clinical centers specialized in tube weaning. Different approaches for easier and more efficient transfer to oral feeding are described. All the approaches agree that the continuum to oral feeding is an individual process, often very long and it requires supervision of different profiles and a shift from focus on the act of feeding to the processes that support feeding. What is known as comprehensive oral motor treatment includes integration of all systems included in feeding, support for the child and the family, medical status and development of oral skills
Dug je put do čitanja i pisanja
No full textČitanje je uspješno ako je izvedeno glatko odnosno fluentno. Važno je razumjeti poruku napisanog, a ne samo imati sposobnost dekodiranja pojedinih riječi. Preduvjeti za svladavanje čitanja i pisanja su: 1. Djetetovo kognitivno funkcioniranje (inteligencija, prostorna orijentacija, kratkoročno pamćenje (vidno i slušno) ; 2. Fonološka osjetljivost djeteta ; 3. Predškolsko znanje veze glas-slovo, te 4. Roditeljski angažman u djetetovu napretku. Pisanje je vještina svladavanja slova te zahtijeva određenu uvježbanost i ima niz izravnih i posrednih pokazatelja koji utječu na usvajanje tih sposobnosti ; od razvoja makromotorike do fine motorike, osjećaja za red (nizanje), do pisanja grafičkih znakova... U hrvatskom jeziku je prihvaćeno načelo istodobnog učenja čitanja i pisanja svakoga slova te se i priprema za uvježbavanje tih aktivnosti provodi istovremeno. U djece s poteškoćama u razvoju govora i jezika često se poteškoće, koje smo prevladali na početku pri usvajanju jezika, ponavljaju pri početnom pisanju i čitanju. Stoga, da bismo ih svladali, s djecom uvježbavamo sve te funkcije u složenom procesu rehabilitacije (habilitacije) i edukacije, na njima primjeren način. Ovdje prikazujemo postupke i metode individualiziranog pristupa djeci i predvježbica za čitanje i pisanje (različite didaktičke vježbe i igre, koje potiču bogaćenje rječnika, logičko zaključivanje i mišljenje, slušne i vidne stimulacije i spretnost u izvođenju grafomotorike), te naročito likovno izražavanje kao jednu od najvrednijih didaktičkih i terapeutskih metoda i postupaka. Crtanje, slikanje, modeliranje i građenje područje je kroz koje se dijete oslobađa u emocionalnom i kognitivnom razvoju te na taj način doprinosi boljoj komunikaciji i divergentnom mišljenju. Istovremeno su to efikasne vježbe za svladavanje prostornosti, poticaj motoričkog razvoja i imenovanja boja, što je naročito vezano za početno pisanje
Vokalni parametri fonacije kod djece oštećena sluha s individualnim slušnim pomagalima i djece s umjetnom pužnicom
No full textVokalni su parametri fonacije: Fo (fundamentalni ton), najviša i najniža frekvencija, polutonovi, jitter (kolebanje frekvencije osnovnog laringealnog tona), shimmer (kolebanje intenziteta svakog pojedinog titraja glasnica) i HNR. Akustička struktura samoglasnika rezultat je rezonancije cijeloga govornog aparata. Boju samoglasnika određuju dva formanta, od kojih je jedan niski, a drugi visoki, a frekvencija pojedinog formanta ukazuje na način titranja rezonatora. U ovom ispitivanju analizirali smo akustičke parametre izolirane, produžene fonacije triju samoglasnika ( a, i, u) kod dvije skupine slušno oštećene djece. Jedna su skupina bila djeca s individualnim slušnim pomagalima, a druga skupina djeca s umjetnom pužnicom. Svaka se skupina sastojala od petoro djece. Svi su oni polaznici OŠ Poliklinike SUVAG. Cilj ispitivanja bio je usporediti parametre fonacije samoglasnika (a, i, u) kod ovih dviju skupina djece i vidjeti postoje li bitne razlike u ispitivanim parametrima. Produkciju tih samoglasnika izmjerili smo i snimili AUDICITY programom, a podaci su analizirani u EZVoice Plus programu
Therapeutic procedures used in the correction of dysphonic voice
No full textPogrešno usvojene fonatorne mehanizme kod osoba s hiperkinetičkom disfonijom ispravljamo oslanjajući se prvenstveno na slušnu povratnu spregu koja je zadužena za kontrolu glasa. Terapijski postupci koji se pri tom primjenjuju s ciljem postizanja optimalne fonacije mogu se, sasvim sažeto, prikazati u tri koraka: 1. učenje svjesnog opuštanja muskulature. 2. aktiviranje dubokog, dijafragmalnog disanja tijekom fonacije. 3. izvlačenje glasa s minimumom utroška mišićne snage (bez "guranja"). Za uspješno provođenje rehabilitacije od bitne je važnosti pravovremeno obavljanje fonijatrijskog pregleda i upućivanje promukle osobe na logopedsku glasovnu terapiju. Osim o ranoj intervenciji, uspjeh terapije ovisi i o pacijentovom dosljednom slijeđenju uputa o poštedi glasnica i zaštiti glasa (glasovnoj higijeni)
Međunarodna znanstvena aktivnost zagrebačke Poliklinike SUVAG na području rehabilitacije osoba s komunikacijskim teškoćama
No full textU radu je izložena povijest i sadašnje znanstvene aktivnosti Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG
Slušni evocirani potencijali kasnih latencija kod djece s umjetnom pužnicom
No full textOvim posterom želimo prikazati rezultate ispitivanja akustičkih evociranih potencijala kasnih latencija kod djevojčice oštećena sluha s ugrađenom umjetnom pužnicom ( tipa MED-EL Tempo +). Slušni evocirani potencijali kasnih latencija odnose se na valove koji se javljaju poslije 50-tak ms nakon prezentiranja stimulusa ( P1, N1, P2, N2 i komponenta P3). Ispitanica je, u vrijeme ispitivanja, imala 10 godina, a umjetna pužnica joj je ugrađena prije 5 godina. Na govornom audiogramu postiže 100%-tnu razumljivost na intenzitetu od 50 dB.
Snimanje je izvršeno na 32 kanalnom aparatu Neuroscan. Stimulusi su prezentirani u tzv. oddball paradigmi, a sastojali su se od dva dijela. U prvom dijelu ciljni stimulus je bio ton burst od 2000 Hz, a neciljni stimulus ton burst od 1000 Hz. U drugom dijelu ciljni stimulus je bio logatom te-te, a neciljni logatom ka-ka. Ova dva logatoma odabrana su prema frekvencijskom rasponu koji je najkarakterističniji za te glasove hrvatskog jezika tzv. optimali. Ispitanica je pritiskom na gumb trebala potvrditi pojavljivanje ciljnog stimulusa. Stimulusi su bili prezentirani preko zvučnika koji je bio smješten iza glave ispitanice. Jačina stimulusa je bila 50 dB iznad praga sluha. Ispitanica je ležala i imala zaklopljene oči.
Rezultati su pokazali postojanje očekivanih komponenti s malim kašnjenjem latencija
Is there an association between short term memory, or working memory, and language (speech) aquisition in children with hearing impairment?
No full textWorking memory «... plays an important role in supporting of whole number of activities including conclusion, language comprehension, longlasting learning and mental arithmetic» (Baddeley & Gathercole,1993.). Working memory is included in several aspects of language processing such as acquisition of vocabulary, speech production, development of reading and reading skills.
If the abilities of fonological memory were impared in early infancy that fact could affect subsequent language acquisition of children, and could cause special language impairment. In early infancy, children with hearing impairment or with cochlear implant were deprived of perception acoustic stimuli at least for two or three years.
In this study, the capacity of working memory and degree of speech development were compared in hearing impaired children with hearing aid and children with cochlear implant. The capacity of working memory was tested by WISC forward and backward digital span and the nonword repetition task ; than by games with visuo-spacial memory tasks. Hearing impaired children with hearing aids or with cochlear implant were the examinees. All of them have been learning the speech by VT (verbotonal ) method (via listening). Most of the children were included in hearing rehabilitation program from the age of three
U potrazi za Jurom Kaštelanom u njegovoj pjesmi "Ja ne znam gdje lutam"
No full textU ograničenom prostoru teksta svoje pjesme "Ja ne znam gdje lutam" Kaštelan nas vodi kroz neograničene mogućnosti prostora pjesme. Postupcima odražavanja kroz mnoge aliteracije i asonance, pjesničke homo/one. rimu i višestruke zrcalne strukture, kao i postupcima sažimanja kroz inverzije, eliptične rečenice i distorzije, pjesnik se neprestano vraća na dio teksta koji je već ispunio svoju osnovnu obavijesnu zadaću, povezujući ga na taj način s ostalim dijelovima pjesme. Riječi na taj način prestaju biti sirova jezična građa i postaju, od drugih riječi istog pjesničkog teksta, motiviran pjesnički znak. Gradeći svojim oblikom individualnost i neponovljiv ost tog pjesničkog prostora, one nam neposredno prenose pjesnikove misli, želje, osjećaje, te u prostoru pjesme ostvaruju njega samog