SUVAG Polyclinic Repository
Not a member yet
327 research outputs found
Sort by
Kognitivni slušni evocirani potencijali (CAEP) u dijagnostici govorno-jezičnih teškoća: prikaz slučaja
No full textU radu je prikazan slučaj djevojčice, u dobi od 7 godina i 10 mjeseci, čiji je govorno jezični razvoj usporen. Djevojčica ima rječnik od 40-tak riječi, velike artikulacijske teškoće (omisije, distorzije i supstitucije glasova) te teškoće u produkciji govornog iskaza. Razumijevanje govora je bolje od govornog izražavanja. Djiagnosticirana je zamjedbena nagluhost na desnom uhu slušne razine između 40 i 50 dB. Nalaz slušnih evociranih potencijala (BERA) lijevog uha je uredan, dok se na desnom uhu odgovor javlja na 50 dB HL. Kod djevojčice su prisutne i smetnje u motoričkom funkcioniranju – zaostajanje za dobi.
Budući da je djevojčica jako slabo napredovala u govornoj terapiji (trajanje terapije 2 godine i 9 mjeseci) ispitana je tehnikom CAEP-a kako bi se dobili podaci o procesiranju slušnog podražaja na razini slušne kore te o kognitivnoj obradi. U ispitivanju je primijenjena oddball paradigma te su korištene dvije vrste podražaja: tonski i govorni. Upotrijebljen je 32-kanalni uređaj Neuroscan s pripadajućom opremom. Ispitivane su latencije i amplitude valova P1, N1, P2, N2 i P3 te vrijeme reakcije na ciljni podražaj. Rezultati su pokazali da se tonski podražaj, na razini slušne kore, ali i na kognitivnoj razini, obrađuje nešto sporije nego je to karakteristično za dob dok se obrada govornog podražaja odvija s kašnjenjem od 50 do 100 ms na razini slušne kore, a na kognitivnoj razini to kašnjenje iznosi do 300 ms
Poticanje komunikacije i jezično-govornog razvoja uključivanjem u tzv. kućanske poslove
No full textTijekom dana postoji mnoštvo prilika za učinkovito poticanje komunikacijskih razmjena između roditelja i djeteta kao što su npr. brojne sitne radnje i kućanski poslovi. Inače, dijete urednog jezično-govornog razvoja s lakoćom stvara vezu između situacionog konteksta i govornih struktura kojima je on popraćen. Roditelji često nisu ni svjesni koliko su dragocjene i iskoristive ovakve kućne prilike... Dok potiče dijete usporenog jezično-govornog razvoja važno je da roditelj bude usredotočen na svaku i najmanju promjenu te verbalno „secira“ detalj po detalj svaki trenutak aktivnosti koja je u tijeku
Neurološke osnove stresa i rizik razvoja moždanog udara
No full textNeurovaskularne bolesti i moždani udar (MU) kao njihov terminalni stadij, treći su uzrok po-bola i smrtnosti suvremene populacije, vodeći uzrok invaliditeta i najčešći uzrok bolničkog liječenja, što ih čini predmetom interesa tisuća stručnjaka, kako s medicinskog tako i sa socio-ekonomskog aspekta. Niz istraživanja i suvremenih studija uz postojeće rizične čimbenike involvirane u nastanak MU upućuju na izrazitu povezanost stresa, posebno psihološki uzrokovanog stresa vezanog uz posao i nepovoljne socijalne uvjete s povećanjem rizika nastanka MU zbog nemogućnosti adekvatne prilagodbe na stresne situacije. Izloženost dugotrajnim, kroničnim stresorima te odgađanje ili potiskivanje ; zičke reakcije na njih, lomi homeostatske mehanizme i moć čovjekove prilagodbe. Kod dugotrajne izloženosti stresu, uz ; ziološki, psihološki i bihevioralni odgovor organizma, destruktivna snaga stresnih reakcija prenosi se na somatsku razinu promjenama neurotransmiterskog, hormonalnog i imunološkog odgovora s promjenom funkcije niza tkiva i organadovodeći do „degenerativne kaskade“ i nastanka morfoloških promjena, koje u konačnici do-vode do povećanog rizika nastanka neurovaskularnih bolesti i MU
Apply of the electrophysiological measurements in evaluation of cognitive functions language progression
No full textResults of many investigations emphasize that children’s ability to preserve data in working memory has direct impact on different aspects of children’s language development. Aforementioned difficulties are correlated with existence of deficit in working memory, i.e. difficulties in processing and preserving some sentence or part of it in child’s memory what later can cause difficulties in a language development and lead even to a specific language impairment. Repeating of long sentences can also be a tool for evaluating language progress in children with special language impairment because this task demands that children product not just repeat the sentence. The second hypothesis is that children have disorders of processing short and quickly presented auditory stimulations and remembering temporal sequence of information.
The aim of this investigation was to determinate which of the following subsystems of working memory and language functions have the biggest correlation with electrophysiological measurements (perception and discrimination of auditory stimuli in children with speech and language difficulties by ERP). The experiment was performed twice in the interval of one year. The examinees were 12 children aged 7-9 years. Evaluation of progression was tested by repeating nonwords, sentences and assessing the phonological awareness. The measurements (ERP) were performed with 32-channel Neuroscan electroencephalographic system, using an electrode cap with a set of electrodes arranged according to the International 10-20 electrode positioning system. The stimuli were presented in an oddball paradigm, requiring a conscious reaction for the subjects. Latencies and amplitudes of P1, N1, P2, N2, and P3, waves were analyzed, as well as the reaction time and number of responses.
The results are facilitating further research and clinical work, both in diagnostic and in therapeutic purposes
Elektrofiziološki korelati kognitivnih i jezičnih funkcija
No full textMnogi autori ističu da dječja sposobnost zadržavanja podataka u radnoj memoriji neposredno utječe na različite aspekte jezičnog razvoja. Smatraju da oštećeno fonološko pamćenje u ranoj dobi može kasnije rezultirati teškoćama u jezičnom razvoju te dovesti i do posebnih jezičnih teškoća. Navedene teškoće povezuju se s postojanjem deficita u radnom pamćenju, tj. teškoćama u procesiranju i zadržavanju određene rečenice ili njezinog dijela u pamćenju. Ponavljanje dugih rečenica, također, može poslužiti za praćenje jezičnog napretka u djece s jezičnim teškoćama. To više nije samo ponavljanje rečenice pomoću kratkoročnog pamćenja nego ponovna njezina produkcija. Druga hipoteza je ta da djeca s jezičnim teškoćama imaju poremećaj procesiranja kratkih i brzo prezentiranih auditivnih podražaja i pamćenja vremenskog slijeda informacija. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi korelaciju između elektrofizioloških (sposobnost zamjećivanja i razlikovanja zvučnog podražaja u djece kod djece s govorno jezičnim teškoćama metodom kognitivnih slušnih evociranih potencijala), kognitivnih i jezičnih varijabli. Eksperiment je proveden dva puta u razmaku od godinu dana. Ispitanici su bili 13-ero djece s govorno jezičnim, teškoćama u dobi od 7 do 9 godina. Radna memorija (kognitivne varijable) i praćenje verbalnog slijeda (jezična varijabla) ispitane su ponavljanjem logatoma, rečenica i primjenom Token testa. Mjerenje evociranih potencijala izvršeno je na 32-kanalnom aparatu za moždanu kartografiju tipa Neuroscan. Upotrijebljena je kapa s kanalima raspoređenim prema 10-20 internacionalnom sustavu. U provedenom eksperimentu, kao podražaj, korištena su dva čista tona (1kHz i 2 kHz). Podražaji su bili prezentirani u odd ball paradigmi te se od ispitanika tražila svjesna reakcija. Mjerene su latencije analiziranih (P1,N1,P2,N2 i P3) valova. Korelacijske analize između elektrofizioloških varijabli i varijabli kojima se ispituje radna memorija i jezični napredak omogućavaju bolji uvid u etiologiju, dijagnostiku i evaluaciju terapijskog napretka djece s jezičnim teškoćama
Acquisition of reflexive verbs in Croatian as a second and foreign language
No full textU radu se raspravlja ovladavanje povratnim glagolima u hrvatskome kao J2. Na početku rada daje se kratki prikaz i podjela povratnih glagola u suvremenim hrvatskim gramatikama i gramatičkome opisu, a potom opisuje način kako se povratnim glagolima pristupa u priručnicima za učenje hrvatskoga kao J2. Istraživanjem se željelo utvrditi razlike u ovladavanju pojedinim skupinama povratnih glagola i utjecaj izravnoga poučavanja na ovladanost povratnosti: naučenost i usvojenost. Početna je pretpostavka da će se glagoli iz skupine pravih povratnih glagola lakše usvojiti nego ostali povratni glagoli. Provjeravalo se i kako poučavanje utječe na ispitanike različitoga stupnja poznavanja hrvatskoga. Sudionici su polaznici individualne nastave hrvatskoga kao J2 kojima je engleski materinski ili prvi jezik. Trebali su opisati radnje na slikama služeći se jednostavnim rečenicama sa subjektom i predikatom. Neke su od slika zahtijevale povratne glagole sa zamjenicom se, druge povratne glagole sa česticom se, a treće su tražile nepovratne glagole. Razina usvojenosti povratnih glagola mjerila se u tri vremenske točke: prije i neposredno poslije poučavanja te nakon mjesec dana.This study analyses the acquisition of different types of reflexive verbs in Croatian as a second and foreign language. Since there are a few different classifications of reflexive verbs in modern Croatian grammar, a brief overview of them is given in the first part of the study, followed by a description of different presentations of reflexive verbs found in course books for Croatian as a second language. The goal of this study is to determine possible differences in acquisition of reflexive verbs according to their features. The hypothesis is that Croatian reflexive verbs which are accompanied with the reflexive enclitic pronoun se are easier to acquire than other types of reflexive verbs, such as those that are accompanied with se in some other function. The participants are Croatian foreign and second language learners attending individual classes. Their first language is English. Their task in the study was to describe actions on pictures using simple subject --- verb construction. Some of the actions required using reflexive verbs with se as a pronoun, some using reflexive verbs from other groups, while some were to be described using non-reflexive verbs. The accuracy of the use of each type of reflexive verb was measured at three different points in time and the results for each subject were compared and discussed
Osobitosti poticanja jezično – govornog razvoja kroz programe tehničke kulture – primjer dobre prakse
No full textPostoji nedvojbena povezanost između razvoja govora, jezika, fine motorike i kognitivnih sposobnosti djece s govorno jezičnim teškoćama. Uporabom različitih osjeta učenici s govorno jezičnim teškoćama lakše uočavaju, razvrstavaju, oblikuju i spajaju te daju smisao i pohranjuju informacije u trajno znanje. Računalna i internetska tehnologija imaju potencijal pružanja pomoći osobama s posebnim potrebama kroz pristup mnoštvu profesionalnih, obrazovnih, društvenih i ekonomskih izvora. Poliklinika SUVAG je zajedno s Hrvatskom zajednicom tehničke kulture osmislila programe kojima se uvažava nagli razvoj informatike,
tehnologije i telekomunikacija te priprema učenike za informatizaciju primjerenu trećem tisućljeću. U radu će biti prikazan primjer dobre prakse koji pokazuje kako se kroz programe tehničke kulture uspješno razvijaju: govor, jezik, sposobnost učenja i rješavanja problema, te sposobnost djece da se služe informacijama i koriste raznim materijalima
Logoped u skupini – zašto i kada?
No full textDijete usvaja jezik i govor kroz igru i interakcije s okolinom. Individualna logopedska terapija ne pruža uvijek dovoljno mogućnosti za poticanje odgovarajućih komunikacijskih i semantičko-pragmatičkih vještina. Uloga logopeda u skupini je strukturiranje i kreiranje metodički ciljanih aktivnosti koje kroz socijalne interakcije u prirodnom okruženju potiču razvoj komunikacijskih i jezično-govornih vještina. U Dječjem vrtiću Poliklinike SUVAG upravo je takva uloga logopeda u skupini djece s jezično-govornim teškoćama. Logoped znanjem o razvoju jezika i komunikacijskih vještina kreira aktivnostiigre u svrhu ostvarivanja interakcija dijete-djeca- logoped, te potiče jezično-govorni razvoj. Rad prikazuje praktičnu primjenu logopedskog rada u skupini djece s jezično-govornim teškoćama po principima verbotonalne metode (stimulacije pokretom i harmonija tijela), usmjerava se na razvoj igre, poticanje komunikacijskih vještina, te kroz navedeno usvajanje receptivnog i ekspresivnog jezika
Expression of possession in children (TLD and SLI) at age of 3 to 6
No full textU hrvatskomu jeziku posvojnost se može izraziti posvojnim pridjevom, posvojnom zamjenicom, posvojnim genitivom i posvojnim dativom. Svrha je ovoga istraživanja prikazati kojim se sve sredstvima izražavanja posvojnosti koriste djeca u dobi od 3 do 6 godina, utvrditi razlike između djece s posebnim jezičnim teškoćama
(PJT) i djece uredna jezičnoga razvoja (UJR) pri uporabi posvojnih pridjeva, ovisno o rodu posjednika i vrsti posvojnoga odnosa te uvidjeti razlike u izražavanju posvojnosti općenito. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno tridesetero djece u dobi 3--6 godina, podijeljene u dvije skupine: 15 ispitanika s PJT i 15 ispitanika UJR, a svaka skupina podijeljena je u tri dobne podskupine. Ispitni materijal sastojao se od
8 crno-bijelih crteža živoga posjednika. Rezultati su pokazali da djeca s PJT rabe dva puta više različitih sredstava u izražavanju posvojnosti nego djeca UJR. Djeca s PJT češće se nego djeca UJR koriste posvojnim pridjevima, no pri tome čine i više morfoloških pogrješaka. Unatoč postojanju razlika na ispitivanim varijablama između ovih skupina ispitanika, pokazalo se kako je u obje skupine od uz genitiv najčešće sredstvo za izražavanje pripadnosti živomu posjedniku.In Croatian possession may be expressed by possessive adjective, possessive pronoun, possessive genitive and possessive dative. This paper analyses ways of expressing possession in children, the frequency in the use of possessive adjectives in children with specific language impairment (SLI) in comparison to children with typical language development (TLD) with regard to the gender of the possessor in the use of possessive adjectives and the types of possessive relations. In this research 30 children, aged 3 to 6 years were examined: 15 children with SLI and 15 children with TLD as a control group. Each group
of participants was divided into three subgroups: children from 3-4 years,
4-5 years and 5-6 years. The tests were prepared specifically for this
research: 8 black and white drawings representing examples of the animate
possessors. Frequent nouns in all three genders representing the possesion were
attached to each possessor. The results showed that children with SLI used twice as many different means of expressing possession than children with TLD. Although the children in both groups rarely used possessive adjectives as the means for expressing possession, children with SLI used more possessive
adjectives in expressing possession than children with TLD. However,
the former made more mistakes, such as gender discord, formation of possessive
adjectives with non-possessive suffix, formation of possessive adjectives for
inanimate nouns, etc., while the latter produced more correct possessive
adjectives. In both groups the most common mean for expressing possession for an animate possessor was preposition od followed by genitive od+gen. Its frequency was similar in all three age groups for children with TLD, whilst for children with SLI it increased with age. Children with
SLI from ages 5-6 expressed possession similar to younger children with TLD, which suggests a delay in language development. It seems that children express possession with od+gen as there are minimal fonem changes in such formation, independent of gender and type of possessive relationship. Besides morphological simplicity, the higher frequency of od+gen in adult speakers can also be cause for the prevalence of od+gen in the expression of possession of children aged 3-6
Roditeljska percepcija ponašanja u vezi sa zdravljem hrvatskih srednjoškolaca
No full textPonašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi predmet je niza razmatranja te privlači pozornost istraživača i stručnjaka različitih profila. Dosadašnja istraživanja naglasila su niz čimbenika, uvjeta i posredujućih procesa koji mogu značajno utjecati na iskazivanje ili supresiju pojedinih ponašanja mlađih ili starijih adolescenata vezanih uz zdravlje. Također niz je istraživanja koja su primarno zainteresirana za praćenje te analizu pojavnosti pojedinih takvih ponašanja, odnosno prepoznavanje trendova u javljanju ili gašenju nekih oblika i vrsta ponašanja povezanih sa zdravljem. U Republici Hrvatskoj postoje istraživački timovi koji aktivno sudjeluje u povećanju općeg znanja vezanog uz teme posvećene zdravlju mladih odnosno specifičnije, uz razmatranje ponašanja vezanih uz zdravlje mladih. Rezultati takvih aktivnosti mogu se pronaći u obliku opširnih znanstveno-istraživačkih izvješća s međunarodnom uključenošću (Kuzman, Šimetin, Franelić, 2004, 2008). Cilj je ovog istraživanja razmotriti pojedina ponašanja srednjoškolaca vezana uz zdravlje - ne iz perspektive samih srednjoškolaca, što je u pravilu slučaj s većinom postojećih istraživanja - već iz perspektive roditelja. Naime, kako svjedoče brojna istraživanja roditeljska uključenost u odgoj i obrazovanje djece ima poželjne socijalizacijske, obrazovne ali i zdravstvene ishode. Stoga smo ovim istraživanjem nastoji utvrditi kako roditelji gledaju na ponašanja njihove djece povezana sa zdravljem te koja među tim ponašanjima prepoznaju kao najizraženija. U istraživanju su sudjelovala ukupno 605 roditelja učenika prvih razreda nekoliko srednjih škola u Republici Hrvatskoj. Roditelji su popunjavali opširan upitnik koji se odnosi na niz aspekata vezanih uz zdravstveno ponašanje njihove djece, među kojima se nalazi i procjena većeg broja, potencijalno rizičnih ponašanja povezanih uz zdravlje. Osim ovih, istraživanjem su prikupljeni i različita sociodemografska obilježja obitelji i roditelja kao i pokazatelji različitih obiteljskih aktivnosti i procesa. Dobiveni rezultati ukazuju na izraženu svijest roditelja o pojedinim štetnim ponašanjima njihove djece koja su povezana sa zdravljem. Prema mišljenju roditelja, nedovoljna tjelesna aktivnost i nezdrava prehrana su najizraženija ponašanja dok je konzumiranje droge i drugih opojnih sredstava najmanje izražen problem kada su u pitanju njihova djeca. U istraživanju se pokazao značajan posredujući utjecaj pojedinih demografskih obilježja roditelja te utjecaj pojedinih obiteljskih procesa o čemu su pružena moguća objašnjenja. U radu se također sagledavaju pojedine praktične implikacije dobivenih rezultata te uloga roditeljske uključenosti u prihvatljivom ponašanju mladih povezanom uz njihovo zdravlje