SUVAG Polyclinic Repository
Not a member yet
327 research outputs found
Sort by
Morphological Skills in Preschool Children Born After Asymmetrical Intrauterine Growth Restriction
No full textThe study assessed and compared morphological knowledge between a group of children born after asymmetrical intrauterine growth restriction (IUGR) and a group of children with adequate birth weight (BW). IUGR participants were born at full term with BW under the 10th percentile for gestation age, parity and gender. There were 40 examinees in each group matched according to chronological and gestational age, gender and mother’s educational level.All children were born at term and they were native speakers of the Croatian language. Results confirmed statistically significant differences at the level of inflection of morphological knowledge. Variables of dual of nouns and plural of pseudowords had the most discriminatory power. According to findings from this research, IUGR has a negative impact on the development of morphological knowledge. The results indicate the necessity to follow up on children with IUGR for the purpose of detecting language difficulties and early intervention.The study assessed and compared morphological knowledge between a group of children born after asymmetrical intrauterine growth restriction (IUGR) and a group of children with adequate birth weight (BW).
IUGR participants were born at full term with BW under the 10th percentile for gestation age, parity and gender. There were 40 examinees in each group matched according to chronological and gestational age, gender and mother’s educational level. All children were born at term and they were native speakers of the Croatian language.
Results confirmed statistically significant differences at the level of inflection of morphological knowledge. Variables of dual of nouns and plural of pseudowords had the most discriminatory power.
According to findings from this research, IUGR has a negative impact on the development of morphological knowledge. The results indicate the necessity to follow up on children with IUGR for the purpose of detecting language difficulties and early intervention
Svrha klasifikacija i dijagnostički koncept – terminologija razvojnih jezičnih poremećaja
No full textTerminologija u logopediji (termini i definicije za pojedine poremećaje) je tema o kojoj struka raspravlja već duže vrijeme. U nastojanju rješavanja nekog problema, određene frustracije ponavljaju se tijekom povijesti. Ono što na prvi pogled izgleda kao novi projekt, vrlo je često samo nastavak diskusije koja se vodila prije nekog vremena, a nije rezultirala konačnim rešenjem. Paradigma obrazovanja je važan element u pristupu terminologiji kao i sustav u kojem logoped radi (zdravstveni ili edukacijski sustav). Osim toga, terminologija u kliničkom radu i terminologija i dijagnostički koncepti koji se koriste u znanstvenim istraživanjima često nisu izjednačeni. Upravo različitost terminologije i dijagnostičkih koncepata je element koji dovodi do nerazumijevanje između stručnjaka koji se u osnovi bave istom problematikom. Područje logopedije smješteno je između različitih znanstvenih područja (medicine, lingvistike, psihologije, akustike) pa je i razvoj same logopedije vezan uz trendove i razvoje navedenih znanstvenih disciplina. ASHA, IALP, CPLOL kao i različite nacionalne logopedske organizacije već nekoliko desetljeća pokušavaju riješiti taj problem razvojem različitih kvalifikacijskih sustava i dijagnostičkih koncepta kojima je cilj premostiti terminološke različitosti. Najčešće korištena klasifikacija danas je Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih znanja (MKB-10) čija je revizija upravo u tijeku (MKB-11). Logopedi koja radi unutar zdravstvenog sustava RH koriste upravo ovu klasifikaciju iako su njeni termini često neprikladni i nedovoljno precizni kod definiranja jezično - govornih i komunikacijskih poremećaja. Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje (DSM-V) je ugledao svijetlo dana 2013. i prije samog izlaska izazvao je brojne polemike. Međunarodna klasifikacija funkcioniranja, onesposobljenosti i zdravlja (MKF) nije nikada uspela zaživjeti u svakodnevnom dijagnostičkom i terapijskom procesu iako je cilj njenog formiranja bio poboljšati komunikaciju unutar i između različitih profesija. Posljednjih godina velika diskusija u stručnoj i znanstvenoj javnosti vodi se oko dijagnostičkih kriterija za posebne jezične teškoće i oko naziva “specifični”. Diskusija oko naziva “specifični” intenzivirala se i sključivanjem termina iz DSM-V i prihvaćanjem termina Jezični poremećaj. Diskusija je iznjedrila brojna pitanja vezana uz održivost dijagnosticiranja na temelju isključujućih kriterija kao i naziva koji bi ga adekvatno zamijenili uzimajući u obzir različite modele i dijagnostičke koncepte. Cilj ovog predavanja je prikaz stanja terminologije u logopediji s naglaskom na dubioze koje se pojavljuju kod dijagnosticiranja razvojnih jezičnih poremećaja nepoznate etiologije
Poticanje i razvijanje kreativnosti djece oštećena sluha i / ili govora u odgojno - obrazovnom procesu
No full textBrojna istraživanja pokazuju da su djeca s teškoćama kreativna i darovita kao i djeca bez teškoća. Postoje metode kojima se kreativnost kod djece s teškoćama može potaknuti i/ili osvijestiti afiniteti ili čak darovitost, a time istovremeno jačati kognitivne, psihičke, jezično-govorne, taktilne, vizualne, senzorne i motoričke sposobnosti. Osobita važnost poticanja kreativnosti je u tome da učenici s teškoćama razvijaju pozitivan stav prema sebi, ali i okolina takvu djecu doživljava na potpuno drugačiji način - više nije u prvom planu teškoća, već naprotiv, djetetova sposobnost. Učitelji ili rehabilitatori koji ih vode u tom procesu, upoznaju ih sa svojima sposobnostima. Verbotonalna metoda sa svojim postupcima u procesu rehabilitacije djece s teškoćama u slušanju i govoru u Poliklinici SUVAG potiče dijete da koristi sve svoje potencijale kako bi izgradilo što kvalitetniju komunikaciju s okolinom ali i da istovremeno razvije kreativnosti, neki i darovitosti. U radu će se pokazati postupci i dometi učenika oštećena sluha i/ili govora koji se rehabilitiraju po verbotonalnoj metodi i školuju u Osnovnoj školi Poliklinike SUVAG prije uključivana u redovite škole
Understanding Basic Temporal Relations in Primary School Pupils with Hearing Impairments
No full textTime can be observed as a subjective, as well as an objective phenomenon which is a component of our life, and due to its communicational needs, it is standardized by temporal signs and symbols. The aim of this study was to determine the understanding of basic temporal relations of pupils with hearing impairments. We assumed that the knowledge of basic time relations is a precondition for the acquisition of knowledge that is connected with the understanding of the syllabus in regular school programmes. Three groups of pupils have been examined: pupils with hearing impairments who attend the primary school of Polyclinic SUVAG under special condition, integrated hearing impaired pupils with minor additional difficulties who attend regular primary schools in Zagreb with a prolonged expert procedure and pupils of the control group. The subjects have been examined with a measuring instrument constructed by the expert team of the Polyclinic SUVAG. Twenty nine subjects have been questioned, chronologically aged between 10 and 12
Usporedba karakteristika plača dojenčadi s kolikama i plača zdrave dojenčadi
No full textA child’s early development is the period during which various very important life processes appear. The first three years of a child’s life are considered critical in a child’s development, and they are affected by various factors in the child’s environment. The leading role in this period is played by the parents. Their role is to get to know and to feel their newborn, as well as to establish a close relationship with the child to instil a feeling of safety and warmth in the environment where
he or she will develop. The establishment of this link between a parent and a child begins as early as in pregnancy and continues throughout the childhood period. From the moment the child is born, the newborn sends important signals to his or her environment. In this paper, we focus on the acoustic analysis of the child’s cry
as the first and the most important signal a newborn uses to communicate with the environment and send different types of information. In our research, we attempt to analyse and distinguish between various types of cries of children with colics and the children who do not suffer from colics. The aim of the paper is to establish
the differences in the characteristics of the cry of children with colics and the cry of healthy infants by using acoustic analysis programs, and to establish acoustic standards to differentiate between healthy and sick crying/voice for diagnostic purposes.Rani razvoj djeteta razdoblje je u kojem se javljaju razni kompleksni i vrlo važni životni procesi. Prve tri godine smatraju se kritičnim razdobljem u djetetovom razvoju koji je pod utjecajem različitih okolinskih faktora. Glavnu ulogu u tom razdoblju imaju roditelji. Njihova je uloga upoznati i osjetiti novorođenče i postići bliski odnos
s njim kako bi dijete razvilo osjećaj sigurnosti i topline u okolini koja ga okružuje i u kojoj će se razvijati. Ostvarivanje takve povezanosti roditelja i djeteta počinje već u trudnoći i nastavlja se u djetinjstvu. Kada se dijete rodi, od samog početka, ono šalje važne znakove svojoj okolini. U ovom smo se radu usmjerili na akustičku analizu plača kao najvažnijeg i prvog znaka kojim dijete komunicira s okolinom i šalje različite informacije. Istraživanjem smo pokušali analizirati i razlikovati tipove plača djece s kolikama i djece bez kolika. Cilj ovog rada bio je programima akustičke analize utvrditi razlike u obilježjima plača djece s kolikama i plača zdrave dojenčadi
te utvrditi akustičke standarde za razlikovanje zdravog od bolesnog plača/glasa u dijagnostičke svrhe
Disability in the context of novel Forgotten son by Miro Gavran
No full textRoman Zaboravljeni sin Mire Gavrana traganje je za novim modelima u pristupu invaliditetu, što je jedna od osobina postmodernističkog romana kao književne i kulturne neminovnosti. U romanu se koristi paternalistički i socijalni diskurs u okviru kojih se izmjenjuju slike i konstatacije. Roman nudi čitateljima mogućnost afirmacije invaliditeta pomažući im u stvaranju fiktivne različitosti koja je izvor nediskriminacije i poštivanja ljudskog dostojanstva. S aspekta suvremene naratologije, roman je kazivanje o međusobnim odnosima likova, o odnosima djeteta i članova obitelji, djeteta i domicilne sredine, o fikciji i stvarnosti, sposobnosti i nesposobnosti i slično. Glavni lik romana Zaboravljeni sin je mladić (Mislav) s lakšim intelektualnim teškoćama koji se nakon petnaest godina izbivanja vraća u svoju obitelj kao stranac. Istrgnut iz svog poznatog malog svijeta, 'gurnut' je u sredinu koja je puna predrasuda prema osobama koje su drugačije. Zatvara se u svijet dnevničkih bilježaka koje mu pružaju podršku u svakodnevnom životu, obiteljskom krugu i izvanjskom svijetu. Kada upozna djevojku Jasenku, život dobiva drugačiji smisao. Koliko dugo osjećaj sreće može trajati, Mislav će spoznati tek onda kada Jasenka smrtno strada u automobilskoj nesreći. Roman Zaboravljeni sin treba promatrati kao mogućnost upoznavanja čitatelja s jednostranim poimanjem različitosti i ljudskih razlika. Roman u velikoj mjeri ima moralno-etičku funkciju pa zbog toga treba s oprezom pristupiti odnosu mladih čitatelja prema ovom romanu, kako mladi naraštaji ne bi bili pod pritiskom 'ukalupljenih' razmišljanja iz prošlosti. S obzirom na to da su osobe s invaliditetom u javnom životu Hrvatske još uvijek slabo vidljive, ovaj roman može biti surogat njihove javne nevidljivosti
Petar Guberina - vizionar 21. stoljeća
No full textAkademik Petar Guberina, autor verbotonalnog sistema, bio je znanstveni vizionar 21. stoljeća, lingvist, humanist te preteča ekološkog i socijalnog modela invaliditeta. Jedan od neimenovanih protagonista novog koncepta invaliditeta, izgradio je mostove između domaće i svjetske znanosti, integrirajući pritom hrvatsku znanost u europske i svjetske procese. Ono što
je u Guberininom radu i djelu najvrednije, to je upravo ono utopijsko kojim je prekoračio granice svoga vremena, pokazujući u teoriji i praksi mogućnosti jednog novog drugačijeg poimanja čovjeka. Duboko zaokupljen čovjekom, bio je svjestan da je svako biće dio ukupnog sklada svemira. Različitost je smatrao bitnim za život i društveni razvoj svijeta koji nije
homogeni entitet. Stoga mu pripisujemo originalnost i humanost čiji se rad ne može i ne treba mjeriti te uspoređivati s djelima drugih znanstvenika. Izuzetno obdaren osjećajem za smisao ljudskog života, Petar Guberina smatrao je da je
čovjekova svrha ostvarena postizanjem potpune ličnosti. Ovakvo je mišljenje dijelila i njegova suvremenica, velika pedagoginja Marija Montessori koja je razvila pedagošku metodu drugačiju od uobičajenih. Oba ova znanstvenika u središte zbivanja stavljala su dijete/čovjeka potičući ostvarenje svih njegovih prirodnih potencijala u neovisnoj osobi, uvažavajući pritom cjelovit razvoj osobnosti. Očito je da su njihova djela bila usmjerena različitoj temi, a da je svaka od njih igrala sličnu ulogu u intelektualnom razvoju svojih autora ostvarujući time u konačnici istu svrhu.
Zaslužan je što je ujedinio znanstvenike i stručnjake raznih područja koji su proučavali i istraživali govor čovjeka s različitih točki gledišta. Svojim interdisciplinarnim pristupom doveo je do novih spoznaja, a time i do značajnog pomaka u znanosti i praksi. Na taj je način učinio raskid s tradicionalnim lingvističkim i audiološkim poimanjem govora i jezika izgrađujući verbotonalnu metodu koja je bila vezana uz prirodni i patološki govor i slušanje te audio-vizualnu globalno-strukturalnu metodu vezanu uz nastavu stranih jezika. Izučavao je govorni jezik provodeći istraživanja s ishodištem u čovjeku, odnosno uvijek u subjektu u komunikaciji, s naglašenom njegovom ulogom u slanju i primanju govorne poruke. Učinio je veliki pomak u audiologiji koja je imala za cilj ne samo utvrditi stanje već i pratiti promjene u sustavu slušanja i govora, pratiti funkcioniranje cijelog tijela u prostoru te na taj način odrediti početnu optimalu kao temelj rehabilitacijskih postupaka.
Znanstvena otkrića i «izumi» Petra Guberine imali su u načelu revolucionarni karakter. Da bi ih uklopio u znanstveni sustav, morao je preustrojiti stare spoznaje, usmjeriti svoje teorijsko i praktično polazište prema novim spoznajama gradeći pritom novu paradigmu koja je u tridesetim godinama dvadesetog stoljeća bila utopija. Iz svega proizlazi da je bio jedan od utemeljitelja nove (post-pozitivističke) paradigme kojom je pokrenuo znanstvenu revoluciju ponajprije u pristupu razvojnim teškoćama ili invaliditetu u okviru ekološkog i/ili socijalnog modela. Njegov suvremeni, novi pristup invaliditetu predstavljao je već u to vrijeme ne samo most između medicinske i socijalne perspektive, već je i objašnjavao invaliditet kao varijaciju ljudskog stanja, kao neku drugu karakteristiku među širokim rasponom osobina prisutnih u društvu. Na taj je način potvrdio da je 'invaliditet koncept u razvoju', što je mnogo godina kasnije istaknula i Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (2006)
Čujete li razliku? : priručnik za edukaciju odgojno-obrazovnih djelatnika za rad s djecom oštećana sluha i/ili govora
No full textFrom Difficulties to a Kaleidoscope of Possibilities
No full textFrom difficulties to a kaleidoscope of possibilities is the authors’ contribution to marking the centennial anniversary of the birth of academician Petar Guberina; author of the verbotonal method and founder of The Polyclinic for the Rehabilitation of Hearing and Speech SUVAG in Zagreb. The verbotonal system and the verbotonal method of rehabilitation and education put the spotlight on the child/man, encouraging the realization of all his potential while respecting the holistic development of personality. The accounts of working with children with hearing, speech and language difficulties presented here confirm once again that these children are creative and that there are gifted children with great achievements among them. Furthermore it shows that their developmental path can be creative and very successful. All of the outlined games, exercises and work practices are geared towards the students, encouraging them to search for individual solutions and to discover themselves and their capabilities. They are the key with which students with hearing, speech and language difficulties enter a classroom and feel just as free as their peers with whom they will be able to develop potential and accomplish educational achievements on equal terms. Feelings of success and recognition in a particular area of study are a strong incentive for all the students, especially for those who often face obstacles in mastering the curriculum due to specific learning disabilities. Therefore, support, encouragement and praise are highly important because they are the most significant driving forces of creativity for these children. The students of The SUVAG Polyclinic Elementary School participate on an equal footing with students of regular schools at festivals, competitions and exhibitions. Praise and accolades given for their art, literary, technical and theatrical works, confirm to students that they have found a media in which they can express what they think, what they know and how they feel. They also show them that their environment recognizes their talent and excellence in a particular area, rather than their difficulty. High efficiency of enrolment and graduation of our children in regular programs supports the importance of early stimulation and guides interest and develops abilities. So it is confirmed that the use of the verbotonal method opens up a kaleidoscope of possibilities for growth and helps direct the child’s interests, encouraging the development of creative potential in different areas. Therefore, on the occasion of the centennial anniversary of the birth of the academician Petar Guberina we can once again confirm that our Professor with his visionary ideas almost prophetically charted a socially more equitable path for these children in the third millennium, while leaving behind a rich scientific body of work for many generations to come
Speech Comprehension and Emotional/Behavioral Problems in Children with Specific Language Impairment (SLI)
No full texthis research aims to investigate differences in speech comprehension between children with specific language impairment (SLI) and their developmentally normal peers, and the relationship between speech comprehension and emotional/behavioral problems on Achenbach’s Child Behavior Checklist (CBCL) and Caregiver Teacher’s Report Form (C-TRF) according to the DSM IV. The clinical sample comprised 97 preschool children with SLI, while the peer sample comprised 60 developmentally normal preschool children. Children with SLI had significant delays in speech comprehension and more emotional/behavioral problems than peers. In children with SLI, speech comprehension significantly correlated with scores on Attention Deficit/Hyperactivity Problems (CBCL and C-TRF), and Pervasive Developmental Problems scales (CBCL)(p<0.05). In the peer sample, speech comprehension significantly correlated with scores on Affective Problems and Attention Deficit/Hyperactivity Problems (C-TRF) scales. Regression analysis showed that 12.8% of variance in speech comprehension is saturated with 5 CBCL variables, of which Attention Deficit/Hyperactivity (β=-0.281) and Pervasive Developmental Problems (β=-0.280) are statistically significant (p<0.05). In the reduced regression model Attention Deficit/Hyperactivity explains 7.3% of the variance in speech comprehension, (β=-0.270, p<0.01). It is possible that, to a certain degree, the same neurodevelopmental process lies in the background of problems with speech comprehension, problems with attention and hyperactivity, and pervasive developmental problems. This study confirms the importance of triage for behavioral problems and attention training in the rehabilitation of children with SLI and children with normal language development that exhibit ADHD symptoms