SUVAG Polyclinic Repository
Not a member yet
327 research outputs found
Sort by
Utjecaj nošenja slušnog pomagala na kognitivne sposobnosti i subjektivni status tinitusa u bolesnika sa zamjedbenom nagluhošću: pilot studija
No full textThere is an increased number of people with hearing impairment and decreased
cognitive abilities among the elderly population. Due to the fact that the auditory system and central
nervous system are connected, pathological changes associated with aging occur on both levels. With
the development of hearing aid technology, the quality of life of these patients can be improved. The
aim of this study was to determine whether wearing a hearing aid has an impact on cognitive abilities
and tinnitus. Current research does not show a clear connection between these factors. This study
involved 44 subjects with sensorineural hearing loss. They were divided into two groups of 22 people,
depending on whether they had previously used a hearing aid or not. Assessment of cognitive abilities
was performed via the MoCA questionnaire, and assessment of the impact of tinnitus on daily
activities was evaluated using the Tinnitus Handicap Inventory (THI) and the Iowa Tinnitus Handicap
Questionnaire (ITHQ). Hearing aid status was classified as a primary outcome, while cognitive
assessment and tinnitus intensity were associated variables. Our study showed an association between
longer hearing aid use and poorer naming ability (p = 0.030, OR 4.734), poorer delayed recall (p =
0.033, OR 4.537), and spatial orientation (p = 0.016, OR 5.773) when compared with patients who
had not used hearing aids, while tinnitus did not correlate with cognitive impairment. Based on the
results, we can emphasize the importance of the auditory system as an input source for the central
nervous system. The data direct us to improve the rehabilitation strategies for hearing and cognitive
abilities in patients. Such an approach results higher quality of life in patients and prevents further
cognitive decline.Među starijom populacijom nalazimo povećan broj osoba s oštećenim sluhom i smanjenim kognitivnim sposobnostima.
Zbog povezanosti slušnog sustava sa središnjim živčanim sustavom, dolazi do patoloških promjena na obje razine. Razvoj
tehnologije u području slušnih pomagala poboljšao je kvalitetu života takvih bolesnika.
Cilj istraživanja je utvrditi postoji li utjecaj nošenja slušnog pomagala na kognitivne sposobnosti i šum u uhu. Trenutna
istraživanja ne pokazuju striktno povezanost ta dva entiteta.
U provedenoj studiji sudjelovalo je 44 ispitanika sa zamjedbenim oštećenjem sluha. Podijeljeni su u dvije skupine po
22 osobe, ovisno o tome koriste li slušno pomagalo. Procjena kognitivnih sposobnosti vršila se putem Montrealske ljestvice
kognitivne procjene (MoCA), a procjena utjecaja šuma u uhu na svakodnevne aktivnosti putem upitnika Tinnitus Handicap
Inventory (THI) i Iowa Tinnitus Handicap Questionnaire (ITHQ). Analizirana je povezanost nošenja slušnog pomagala s
rezultatima navedenih upitnika.
U našem istraživanju pokazana je povezanost duljeg nošenja slušnog pomagala i lošije sposobnosti imenovanja (p=0,030,
OR 4,734), slabijeg odgođenog prisjećanja (p=0,033, OR 4,537) i prostorne orijentacije (p=0,016, OR 5,773). Tinitus nije
pokazao povezanost s kognitivnim oštećenjem.
Rezultati govore o specifičnim vezama između slušnog sustava i funkcije središnjeg živčanog sustava. Ovi nas podaci
usmjeravaju na poboljšanje strategije rehabilitacije sluha i kognitivnih sposobnosti u bolesnika. Takvim se pristupom omogućava
veća kvaliteta života i prevencija daljeg kognitivnog oštećenja
Educational Level of Parents Whose Children are Involved in Department for Rehabilitation and Education of Preschool Children at The SUVAG Polyclinic and Time of Involvement in Diagnostic and Rehabilitation Process
No full textIstraživanja dovode u vezu niži stupanj obrazovanja majke s povećanim rizikom za razvoj jezično-govornih
teškoća (Campbell i sur., 2003; Stanton-Chapman i sur., 2002). Prvi je cilj ovog istraživanja - ispitati postoje
li razlike u stupnju obrazovanja roditelja djece uključene u Dječji vrtić Poliklinike SUVAG u odnosu na
roditelje djece uključene u redovni sustav predškolskog odgoja i obrazovanja. Uzorak sudionika sastoji
se od dvije skupine, 207 djece s prebivalištem u Gradu Zagrebu uključene u kompleksnu rehabilitaciju
u Dječjem vrtiću Poliklinike SUVAG u posljednje dvije godine, te jednak broj djece uključene u 5 vrtića
Grada Zagreba, izjednačenih po dobi. Drugi je cilj ovog istraživanja - ispitati u kojoj se kronološkoj
dobi djeca s poremećajima komunikacije, jezika i govora uključuju u dijagnostičko-rehabilitacijski
postupak u Poliklinici SUVAG s obzirom na prethodnu uključenost u redovni sustav predškolskog odgoja
i obrazovanja. Svrha je ovog istraživanja - pridonijeti spoznajama o povezanosti stupnja obrazovanja
roditelja djece s poremećajima komunikacije, jezika i govora, te vremenu uključivanja u dijagnostičkorehabilitacijski postupak s obzirom na prethodnu uključenost u redovni sustav predškolskog odgoja i
obrazovanja. Rezultati istraživanja pokazuju da postoji statistički značajna razlika u stupnju obrazovanja
roditelja djece uključene u Dječji vrtić Poliklinike SUVAG u odnosu na roditelje djece uključene u redovni
sustav predškolskog odgoja i obrazovanja. Djeca koja su prethodno bila uključena u sustav predškolskog
odgoja i obrazovanja, kasnije se uključuju u dijagnostičko-rehabilitacijski postupak u Poliklinici SUVAG
u odnosu na djecu koja prethodno nisu pohađala redovni sustav predškolskog odgoja i obrazovanja.Studies link a lower level of maternal education with an increased risk of developing language and
speech difficulties in children (Campbell et al., 2003; Stanton-Chapman et al., 2002). This study was
therefore performed to examine whether there are differences in educational level of parents of children
involved in the Department for Rehabilitation and Education of Preschool Children at the SUVAG
Polyclinic and parents of children involved in regular preschool facilities. This study includes data for
207 children, residents of Zagreb, who have been involved in complex rehabilitation in the Department
for Rehabilitation and Education of Preschool Children at the SUVAG Polyclinic for the previous two
years and the equivalent number of children involved in 5 preschool facilities from different areas of
Zagreb. The children are equal by age variable. The second aim of this study is to question the age of
children with communication, speech and language disorders when being involved in diagnostic and
rehabilitation process considering their previous involvement in regular preschool facility. Purpose of this
study is to contribute to current knowledge about the connection between educational level of parents
and speech and language difficulties and time of involvement in diagnostic and rehabilitation process
considering previous involvement in regular preschool facility. Results of this study show statistically
significant difference in educational level between parents of children involved in the Department for
Rehabilitation and Education of Preschool Children at the SUVAG Polyclinic and parents of children
involved in regular preschool facilities. Children who were previously involved in regular preschool
facility begin diagnostic and rehabilitation process at the SUVAG Polyclinic at a later age in comparison
to children who were previously not involved in regular preschool facility
What we learned about distance teaching during the pandemic
No full textU Osnovnoj školi Poliklinike SUVAG, u verbotonalnom razredu, stručnjaci raznih profila provode rehabilitaciju i poučavanja uz primjenu verbotonalne metode. U svim odgojnim i obrazovnim aktivnostima kod učenika razvijaju se slušanje te govorno – jezične i komunikacijske vještine koje utječu na kognitivne vještine koje pak razvijaju i šire socijalne vještine. U vrijeme pandemije bio je naročiti izazov nastaviti jednako kvalitetno provoditi sve rehabilitacijske postupke i pri tome uvažavati nove potrebe učenika i njihovih roditelja. U izlaganju ćemo istaknuti one bitne elemente nastavnog i rehabilitacijskog procesa koji su za učenika oštećena sluha i/ili govora u pandemijskim uvjetima omogućili razvijanje aktivnog slušanja i govora, čitanja i razumijevanja pročitanog teksta te razvijanje socijalnih komunikacijskih vještina. Iako su naša iskustva jednaka onima koja su pokazala da je nastava u razredu najprihvatljiviji oblik školovanja za učenike s teškoćama u razvoju, naučili smo dosta o vrijednostima nastave na daljinu koju ćemo moći primjenjivati u raznim uvjetima i nakon pandemije
Aural rehabilitation of adult cochlear implant users – a case study
No full textUmjetna pužnica (UMP) je sofisticirano elektroničko slušno pomagalo koje zaobilazi oštećene slušne stanice i akustički signal provodi direktno do slušnog živca, čime omogućuje čujnost gluhim i teško nagluhim osobama, odnosno onim osobama kojima klasična slušna pomagala ne pomažu. Umjetna se pužnica implantira kirurškim putem, a proces rehabilitacije je iznimno važan u mjesecima, odnosno, godinama koje slijede. To pravilo ne vrijedi samo za djecu, već i za odrasle. Odrasli korisnici UMP su mahom postlingvalno gluhe osobe ili osobe koje već dugi niz godina imaju poteškoća sa sluhom. Bez obzira na to što većina odraslih korisnika ima razvijen govor i slušanje, rehabilitacija je nužna zbog novog načina slušanja. Važnost i tijek rehabilitacije prikazat će se kroz studiju slučaja, učiteljicu kojoj je jedina želja poslije implantacije bila vratiti se na posao. Što odrasla osoba može očekivati poslije operacije? Kako se treba ponašati i živjeti s UMP? Što se mijenja u odnosu na nošenje slušnog pomagala? Koje su mogućnosti u poslovnome svijetu poslije implantacije? Mogu li slušati svoju omiljenu glazbu? Ovaj će prikaz slučaja pokušati odgovoriti na potonja i još mnoga pitanja koja se nameću kada razgovaramo o ugradnji umjetne pužnice u odrasloj dobi
Virtual environment in the upbringing and education of children with speech and language difficulties and/or hearing impairment - challenges of modern teaching and rehabilitation
No full textPrelaskom na on-line nastavu u vrijeme pandemije, stručni suradnici, logopedi, audiorehabilitatori, našli su se pred izazovima jer su se javile potrebe za novim metodama rada i izradom prilagođenih on-line nastavnih sadržaja. Novi obrasci komunikacije, kako između odgojno- obrazovnih djelatnika i učenika, tako i između njih i roditelja, otvorili su i nove izazove. U istraživanju provedenom u Poliklinici SUVAG, ispitivanjem verbotonalnih učitelja, logopeda i audiorahabilitatora a u svrhu poboljšanja nastave na daljinu i telerehabilitacije za učenike s oštećenjem sluha i/ili govora, istražile su se prilagodbe i novi oblici didaktičko/ metodičkog i rehablitacijskog rada. U istraživanju se koristio upitnik koji se sastojao se od 2 dijela: 1. Uz Upute o načinu rješavanja upitnika i potvrdu Suglasnosti za sudjelovanje u istraživanju, u prvome dijelu Upitnika ispitanici su odgovarali na pitanja vezana za demografske podatke i 2. dio Upitnika je konstruiran za ispitivanju metoda rada u on–line nastavi i telerehabilitaciji. Korištena je skala Likertovog tipa. Upitnik se sastojao od 15 tvrdnji i ispitanici su ga ispunjavali on-line. U ispitivanju je sudjelovalo 50 djelatnika Poliklinike SUVAG. Istraživanje je pokazalo da postoje mnogi preduvjeti koji se trebaju zadovoljiti da bi se osiguralo uspješno provođenje on-line nastave te da dio tradicionalnih oblika nastave koji se primjenjuju „licem u lice“ nije moguće primjenjivati u on- line nastavi. U radu su pokazani novi oblici rada koji su se u on-line nastavi i telerehabilitaciji pokazali učinkovitim
