ReFRI
Not a member yet
939 research outputs found
Sort by
Alel e ETR1 gena jabuke [Malus × domestica ethylene receptor 1 (ETR1) gene, ETR1-e allele, partial cds]
No full textNovo tehničko rešenje (nije komercijalizovano), odnosno nova genska proba Alel e ETR1 gena jabuke [Malus × domestica ethylene receptor 1 (ETR1) gene, ETR1-e allele, partial cds], predstavlja inovativno rešenje koje omogućava preciznu detekciju novoidentifikovanog alela e ETR1 gena kod sorti, selekcija i hibridnih potomstava jabuke. Ova genska proba je rezultat istraživanja usmerenih ka proučavanju alelnog polimorfizma gena uključenog u percepciju etilena - ETR1 gena, koji inicirajući kaskadu reakcija dovodi do fiziološkog odgovora. Treba istaći da do sada nema objavljenih podataka o ispitivanju alelnog polimorfizma gena koji kodiraju receptore za etilen kod jabuke, niti kod drugih vrsta biljaka. Takođe, posebno treba naglasiti i da su proučavanja alelnog polimorfizma ETR1 gena u okviru ovih istraživanja sprovedena na velikom broju genotipova jabuke različitog porekla, kao i da je alel e do sada identifikovan isključivo kod sorte ʻMcIntoshʼ (e,a/b/c/e). Ključni elementi koji su doveli do realizacije ove genske probe odnose se na: umnožavanje fragmenta ETR1 gena sa genomske DNK uzorka introdukovane sorte ʻMcIntoshʼ (e,a/b/c/e), primenom PCR metode sa dizajniranim prajmerima (ETR1–F i ETR1–R) i optimiziranim PCR uslovima u okviru ovih istraživanja; restrikcionu analizu PCR proizvoda ETR1 gena sa RsaI, AluI i HinfI enzimima; umnožavanje prvog i drugog dela genomskog fragmenta ETR1 gena sa novodizajniranim internim prajmerima (ETRint–F i ETRint–R1) kombinovanim sa ETR1–F i ETR1–R, za potrebe sprovođenja procedure kloniranja; prečišćavanje PCR proizvoda prvog i drugog dela genomskog fragmenta; pripremu inserta i ligaciju u vektor (pCR®2.1); transformaciju kompetentnih ćelija (One Shot™ TOP10F kompetentne Escherichia coli); plazmid pre-test; ekstrakciju plazmida; digestiju plazmida (sa EcoRI, uz dodatnu restrikciju sa RsaI i HinfI enzimima za potvrđivanje alela); analizu sekvenci (DNAStar Lasergene Software). Sekvenca alela e je deponovana u NCBI GenBank bazu podataka pod pristupnim brojem JQ867363 (верзија: JQ867363.1). Alel e poseduje šest egzona i šest introna (prvi intron je lociran u vodećoj sekvenci, dok se ostali introni nalaze u kodirajućem regionu), ukupne dužine 4.056 bp (dužina egzona - 2.223 bp; dužina introna - 1.833 bp). Identičnost na nukleotidnom nivou između alela e i alela identifikovanih i prikazanih u okviru drugih tehničkih rešenja (JQ867359, JQ867360, JQ867361 i JQ867362 - sekvence alela a, b, c i d, po redosledu), kreće se od 98,8% (aleli e i d) do 99,1% (aleli e i a; aleli e i b). Najmanja divergentnost uočena je poređenjem sekvenci četvrtog introna, a najveća poređenjem sekvenci drugog, petog, odnosno šestog introna. Pored razlika u pojedinačnim nukleotidima, kod alela e je utvrđena delecija dužine 14 nukleotida u drugom intronu (pozicija 283-296), kao i insercija od 18 nukleotida u petom intronu (pozicija 301-318), koje nisu identifikovane kod alela a, b, c i d ETR1 gena. Dužine introna alela e ETR1 gena jabuke približno su iste kao kod kruške, dok su značajne razlike utvrđene poređenjem drugog i šestog introna jabuke i breskve. Poređenjem dedukovanih aminokiselinskih sekvenci alela e (741 aminokiselina) i sekvenci prethodno navedenih alela (a, b, c i d), utvrđen je nivo identičnosti od 98,8% (aleli e i c; aleli e i d) do 99,5% (aleli e i a), što ukazuje da je proteinska sekvenca visoko konzervirana. Na osnovu aminokiselinske sekvence alela e, evidentno je da ETR1 receptor jabuke pripada potfamiliji I, a karakteristike na osnovu kojih se svrstava su: tri transmembranska subdomena na N-terminalnom kraju receptora; postojanje tzv. GAF domena, čija funkcija još nije razjašnjena ali se pretpostavlja da je odgovoran za vezivanje cGMP; očuvani histidin-kinazni domen (konzervirani His-353 i H, N, G1, F i G2 motivi); pozicija introna u kodirajućem regionu. Detaljnom analizom aminokiselinske sekvence alela e ETR1 gena utvrđeno je da su očuvani svi segmenti esencijalni za funkcionisanje receptora. Direktna aplikativnost dobijenih rezultata se ogleda u razvijenoj metodi za preciznu, relativno jednostavnu i brzu detekciju alela e kod genotipova jabuke, a koja podrazumeva amplifikaciju genomskog fragmenta ETR1 gena primenom lančane reakcije polimeraze (detaljno opisana procedura u okviru elaborata) i digestiju sa tri restrikciona enzima - RsaI, AluI i HinfI, pri čemu ovom alelu odgovaraju polimorfni fragmenti sledećih dužina: 800 bp i 890 bp (fragmenti f1 i f2, po redosledu; digestija sa RsaI), 850 bp (fragment f1; digestija sa AluI) i 800 bp (fragment f1; digestija sa HinfI).Novo tehničko rešenje (nije komercijalizovano) - nova genska proba (M85
Role of apple clonal rootstocks on yield, fruit size, nutritional value and antioxidant activity of 'Red Chief (R) Camspur' cultivar
No full textFrom 2007 to 2015 we investigated impact of three clonal rootstocks for apple (M.9 T337, M.4 and MM.106) on productivity, fruit physical and chemical properties of 'Red Chief (R) Camspur' cultivar under pedo-climatic conditions of Cacak (western Serbia). Results showed that tree vigour, yield per tree and per unit area, cumulative yield (CY) and yield efficiency (YE) significantly varied among rootstock. These parameters, with exception of YE were lower on M.9T337, and higher on M.4 and/or MM.106. YE was the lowest in M.4. Regarding fruit physical properties, we observed that all evaluated, except L/D ratio, significantly changed through rootstocks. Fruit weight and fruit linear dimensions (length and diameter), of above cultivar were higher and similar on M.4 and MM.106 then on M.9 T337. The MM.106 induced firmer fruits as compared with other both rootstocks. Soluble solids content (SSC) was the highest in whole fruits (pulp + peel) on M.4, and the lowest on M.9T337. In contrast, M.9 T337 induced higher titratable acidity (TA), total phenolic (TPC) and total flavonoid contents (TFC) and antioxidant power (TAC) in both pulp and peel than M.4 and MM.106 rootstocks, respectively. Ripening index (RI) was the highest on MM.106, and the lowest on M.9 T337. Otherwise, peel of this cultivar was better source of above compounds than pulp. Beside malic acid, in both pulp and peel, with exception of p-hidroxybenzoic and chlorogenic acids in peel, we detected other organic acids such as gallic, protocatechuic, p-hydroxybenzoic, caffeic and chlorogenic as a major and/or minor component
Aggressiveness of Monilinia spp. towards detached plum fruit
No full textStone fruit species are by far the most important for total fruit production in Serbia, with plumbeing the most important. Over the last five years, total annual plum production amounted toover 500,000 tons, placing Serbia among the three top producers in the world and the first inEurope. However, plum is severely affected by brown rot disease that occurs every year, resultingin significant losses. Monilinia laxa and Monilinia fructigena are widely distributed brown rot causalagents, with first reports of their presence and significance in Serbia originating from the middle ofthe 20th century. Monilinia fructicola, the most destructive pathogen of Monilinia spp., has recentlybeen introduced into Serbia. Its spreading in stone fruit orchards has already been observed. Theaim of this research was to compare aggressiveness of newly introduced M. fructicola with well-established M. laxa and M. fructigena species towards plum fruit, in order to assess the potential ofM. fructicola to repress and replace the other two species in Serbian plum orchards. Unwoundedand wounded fruits of two plum cultivars at three developmental stages were inoculated with M.fructicola, M. laxa, and M. fructigena. Seven days after inoculation, the fruits were visually examinedfor symptoms of brown rot. A CART model, describing the probability of infection establishmentwas constructed. The results showed that wounding of fruits, developmental stage of fruits andspecies of the pathogen had significant effects on the incidence of brown rot, while the effect ofcultivar was not significant.Uzelac B, editor. Book of abstracts. 3rd International Conference on Plant Biology (22nd SPPS Meeting); 2018 Jun 9-12; Belgrade, Serbia. Belgrade: Serbian Plant Physiology Society; Institute for Biological Research "Siniša Stanković"; Faculty of Biology; 2018. p. 144
Kvalitet ploda sorti jagode (Fragaria ananassa Duch.) pod uticajem primene mineralnih i mikrobioloških đubriva
No full textThis study was carried out to evaluate the impact of the genotype and fertilizer on fruit quality of strawberry cultivars ‘Clery’, ‘Joly’ and ‘Garda’. Three types of fertilizer were applied: M-mineral fertilizers, M+B-combination of microbial and mineral fertilizers, B-microbial fertilizer. Fruits of ‘Garda’ had significantly higher fruit weight, firmness and titratable acidity (TA), whereas fruits of ‘Joly’ expressed significantly higher antioxidative capacity compared to the other two cultivars. In all fertilization treatments, fruits of ‘Clery’ had a high content of soluble solids (SSC), total sugars (TS) and inverted sugars (IS). Among the tested cultivars, ‘Garda’ can be recommended for more intensive commercial growing because of early ripening time and satisfied outer and inner fruit quality. Taking into account the positive effect of combined application of mineral and microbiological fertilizers on content of soluble solids, total acids, total and invert sugars in the fruit, a partial substitution of mineral fertilizer by biofertilizer could be recommended in nutrient management of strawberries aiming to improve the nutritional fruit quality.U radu su prikazani rezultati dvogodišnjih istraživanja (2016-2017) uticaja sorte i đubriva na kvalitet ploda tri sorte jagode: Clery, Joly i Garda, kako bi se na osnovu dobijenih rezultata dala preporuka za povećanje potrošnje jagode u svežem stanju. Ogled je postavljen po potpuno slučajnom planu i proučavan je efekat dva faktora, sorte i đubriva. Primenjena su tri tipa đubriva: M-mineralna đubriva, M+B-kombinacija mineralnog i mikrobiološkog đubriva, B-mikrobiološko đubrivo. Značajno veća masa ploda evidentirana je kod sorti Joly i Garda (19,5 i 19,8 g) u poređenju sa sortom Clery (16,2 g), dok je kod sorte Garda zabeležena i najveća vrednost čvrstine ploda (18,3 N). Sorta Clery je imala visok sadržaj rastvorljive suve materije (12,2%), ukupnih i invertnih šećera u plodu (9,20 i 8,66%) u svim tretmanima đubrivima. Značajno viši sadržaj ukupnih kiselina evidentiran je kod sorte Garda (0,99%), dok je sorta Joly imala imala značajno viši antoksidativni kapacitet ploda (29,5 i 30,7 μmol TE/g sv.m.plo.) u poređenju sa ostalim ispitivanim sortama. Takođe, konstantno visok antioksidativni kapacitet ploda zabeležen je kod sorte Joly u svim tretmanima đubrenja. Sorta Garda se dolikovala krupnim i čvrstim plodovima i visokim sadržajem kiselina, što je čini pogodnom kako za svežu potrošnju tako i za preradu. U pogledu antioksidativnog kapaciteta ploda, najbolje rezultate je pokazala sorta Joly, koja se može preporučiti za potrošnju u svežem stanju kao nutritivno visokokvalitetna sorta jagode. Sa druge strane, zbog pozitivnog efekta kombinovane primene mineralnog i mikrobiološkog đubriva na sadržaj šećera, može se preporučiti delimična supstitucija mineralnih đubriva mikrobiološkim, u cilju unapređenja nutritivnog kvaliteta ploda
Влияние на противодъждовната защита върху размножителния потенциал на къпини от сорт ‘Чачанска бестрна’
No full textThe economic significance of the European blackberry (Rubus subg. Rubus Watson) makes it an important berry fruit in Serbia, where it is positioned immediately after raspberry and strawberry. In recent years (2012–2016), according to the data from the Republic Statictic Department, blackberry production in the Republic of Serbia significantly oscillated. The investigation was conducted in ‘Čačanska Bestrna’ blackberry plantings using the intensive cultivation technology, i.e. rainshield. The paper presents results of a three-year study (2012‒2014) into the impact made by rain-shield cultivation system on blackberry generative potential. It was observed that most of the tested parameters were affected by production system and environmental conditions during the research, as well as by their interaction. In terms of the generative potential parameters, number of fruiting branches (14.05±0.38), inflorescence (123.59), fruits (323.72), and yield per cane (3,395.81 g) were higher in blackberries under rain shields than standard cultivation system (open-field cultivation).Икономическото значение на европейската къпина (Rubus Watson) я превръща във важна ягодоплодна култура в Сърбия, където тя стои непосредствено след малините и ягодите. През последните години (2012‒2016), според данни от Държавния статистически отдел, производството на къпини в Република Сърбия е значително колебливо. Изследването е проведено в насаждения с къпини сорт ‘Чачанска бестрна’, използвайки интензивна технология на отглеждане, т.е. противодъждовна защита. Статията представя резултати от тригодишно проучване (2012‒2014) върху въздействието на системата за противодъждовна защита върху размножителния потенциал на къпините. Повечето от изследвани параметри са повлияни от система за производство и условията на околната среда по време на изследването, както и от взаимодействието им. От гледна точка на размножителните характеристики, броят на плодните клонки (14.05 ± 0.38), съцветия (123.59), плодове (323.72) и добив от стъбло (3,395.81 g) са повисоки при къпини отглеждани с противодъждовна защита в сравнение със стандартната система за отглеждане (в открито поле)
Yield and fruit quality of newly-breed domestic and foreigen apricot cultivars (Prunus armeniaca L.)
No full textУ раду су приказани резултати који се односе на фенологију цветања и
зрења плода, иницијалну родност, принос и квалитет плода 18 новијих сорти кајсије
– две домаће и 16 иностраних поређених са ‘Мађарском најбољом’ (контрола) у
другој години по садњи у еколошким условима Чачка. Испитиване особине су биле
варијабилног карактера и сортно зависне. Иако је вегетациона 2017. година била
климатски веома неповољна, остварена је различита бујност али и значајна родност
већине сорти у другој години по садњи, највећа у cvs. ‘Farclo’, ‘Betinka’ и ‘Roxana’.
Највећу масу плода имале су cvs. ‘Roxana’ и ‘Wonder Cot’, а најмању ‘Fardao’ и
‘Betinka’. Плодови cvs. ‘Kecs-psar’, ‘Candela’ и ‘Farclo’ су били најбогатији у
садржају растворљиве суве материје (РСМ), док су најсиромашнији били плодови
cv. ‘Precoce de Tyrinthe’.The work presents results related to the phenology of flowering and fruit maturity,
initial bearing, yield and fruit quality of 18 newly-bred apricot cultivars - two domestic
and 16 foreign ones compared to the ‘Hungarian Best’ (control) in the second year after
planting in ecological conditions of Čačak. All the traits examined were with variable
features and cultivar dependent. Although the vegetation of the year 2017 was very
climatic unfavorable, a good initial bearing was observed, but also the important yield
of most cultivars in the second year after planting; the highest was in cvs. ‘Farclo’,
‘Betinka’ and ‘Roxana’. The highest fruit weight had cvs. ‘Roxana’ and ‘Wonder Cot’
and the smallest ‘Fardao’ and ‘Betinka’, respectively. Fruits of cvs. ‘Kecs-psar’,
‘Candela’ and ‘Farclo’ were the richest in the soluble solids content, while the poorest
were in the fruits of cv. ‘Precoce de Tyrinthe’
Несъвместимост на поленови тръби в стълбчето на сорт сливи "Позна Плава"
No full textSelf-incompatibility in fruits prevents self-fertilization by recognition and rejection of its own or genetically identical pollen. Occurrence of gametophyte incompatibility is accompanied by irregular pollen tube growth with an abundant accumulation of callose in it. In a three-year period, pollen tube incompatibility in the style of the plum cultivar ‘Pozna Plava’ in three pollination variants was analysed using fluorescent microscopic aniline blue staining method. Pollination variants were open, cross- (‘Čačanska Najbolja’, ‘Presenta’, ‘Hanita’) and self-pollination. In all the analysed variants, the presence of pollen tubes with typical signs of incompatibility was found. In most cases, incompatible pollen tubes stopped their growth in the upper third of the style. In cross-pollination with the cultivars ‘Hanita’ and ‘Čačanska Najbolja’ incompatible pollen tubes in the second third of the style were seen as well. The highest percentage of incompatible pollen tubes 4.84% was found in a self-pollination variant. Somewhat lower percentage of incompatible pollen tubes was found in a cross-pollination variant with the cultivar ‘Čačanska Najbolja’ (3.06%), which can be explained by being a parent of the cultivar ‘Pozna Plava’. The lowest percentage (less than 1.3%) of incompatible pollen tubes was found in a cross-pollination variant with the cultivars ‘Presenta’ and ‘Hanita’.Самостерилността, чрез разпознаване и отхвърляне на собствен или генетично идентичен полен, при овощните култури, не позволява самоопрашване. Появата на гаметофитна несъвместимост е придружена от неравномерно нарастване на поленовата тръба с обилно натрупване на калус в нея. За период от три години е проучена не-съвместимостта на поленовата тръба в стълбчето на сливов сорт "Позна Плава" при три варианта на опрашване, като се използва анилиново синьооцветяване за наблюдение под флуоресцентен микроскоп. Вариантите на опрашване са свободно, кръстосано с "Чачанска найболя", "Презента", "Ханита" и самоопрашване. Във всички изследвани варианти установено наличие на поленови тръби с типични признаци на несъвместимост. В повечето случаи несъвместимите поленови тръби спират растежа си в горната третина на стълбчето. Прикръстосаното опрашване със сортовете "Ханита" и "Чачанска найболя" са наблюдавани несъвместими поленови тръби във втората третина на стълбчето. Най-висок процент на несъвместими поленови тръби 4.84% е отчетенвъв варианта на самоопрашване.Понисък процент на несъвместими поленови тръби е отчетен въвварианта на кръстосано опрашване съссорт "Чачанска найболя" (3.06), коетоможе да се обясни с това, че е родителна сорта "Позна Плава". Най-ниският процент (по-малко от 1.3%) на несъвместими поленови тръби е открит при варианта на кръстосано опрашване със сортовете "Презента" и "Ханита"
Продуктивност и качества на автохтонни сливови сортове подходящи за производство на ракия в Сърбия
No full textAutochthonous plum cultivars have a high degree of share in plum assortment in Serbia. The main reasons for this are minor requirements regarding to growing technology, tolerance to drought, frosts and the most important diseases and above all tradition present among growers. Autochthonous plum cultivars are characterized by variable yields, fruit weight and fruit quality, therefore their main purpose is brandy production. These cultivars mostly have local character, because they are adapted to specific environmental conditions typical to each area. Within this paper, the production (the total number of trees and the growing area) and properties (yield per tree, yield per growing area and chemical characteristics of fruit) of autochthonous plum cultivars ‘Trnovača’, ‘Požegača’ and ‘Crvena Ranka’ in the Region of Kosjerić, Western Serbia during five years (2004/2008) are presented. Fruits of these cultivars are used for production of brandy of Protected Geographical Indication named ˮKraljica“. A total of 9099 trees of the aforementioned autochthonous plum cultivars are grown on the surface of 26.62 ha in this region. The most common is cultivar ‘Trnovača’ (7003 trees; 20.10 ha), followed by ‘Požegača’ (1365 trees; 4.36 ha), while the cultivar ‘Crvena Ranka’ is the least present (731 trees; 10 ha). The highest yield per tree (45.20 kg) and per unit area (15.73 t ha-1) was found in the cultivar ʻTrnovačaʼ, and the lowest in the cultivar ʻPožegačaʼ (35.06 kg tree-1; 10.88 t ha-1). On the other hand, the highest value of the total sugars content (11.68%) and value of the ratio between the total sugars content and total acids (14.22) were found in the fruits of ‘Crvena Ranka’ cultivar. ‘Trnovača’ was characterized by the lowest value of total sugars (10.50%), and the highest value of the total acids (0.98%), as well as the lowest value of the ratio between the content of total sugars and total acids (10.86).Автохтонните сортове сливи са голяма част от сортовoто разнообразие в Сърбия. Основните причини за това са минималните изисквания към техно-логията на отглеждане, толерантност към суша, студ и икономически значими болести, и преди всичко традицията. Автохтонните сортове сливи се харак-теризират с непостоянни добиви, тегло и качество на плода, поради което основнoтo им предназначение е произ-водството на ракия. Тези сортове са предимно местни, защото са адаптира-ни към специфичните условия на окол-ната среда, типични за всяка област. В настоящата статия е отразено произ-водството (общ рой дървета и засадена площ) и характеристики (добив от дърво, добив от единица площ и химически характеристики на плода) на следните автохтонни сортове сливи "Търновача", "Пожегача" и "Црвена ранка" в Община Косерич, Западна Сърбия за период от пет години (2004/2008). Плодовете на тези сортове се използват за производство на ракията със защитено наименование за произход "Кралица" (ˮKraljica“). Общо 9099 дървета от споменатите сортове се отглеждат на площ от 26.62 ha в този район. Най-разпространен е сорт "Търновача" (7003 дървета; 20.10 ha), следван от "Пожегача" (1365 дървета; 4.36 ha), и сорт "Црвена ранка" – найслабо застъпен (731 дървета; 10 ha). Най-висок добив от дърво (45.20 kg) и от единица площ (15.73 t ha-1) е установен при сорт "Търновача", а найнисък при сорт "Пожегача" (35.06 kg от дърво; 10.88 t ha-1). Най-висока стойност на общото съдържание на захар (11,68%) и най-високата стойност на съотношението между съдържанието на общите захари и общите киселини (14,22) са отчетени в плодовете на сорт "Црвена ранка". "Търновача" се харак-теризира с най-ниска стойност на общи захари (10,50%) и най-висока стойност на общи киселини (0,98%), както и найниска стойност на съотношението между съдържанието на общи захари и общи киселини (10,86)
In vitro razmnožavanje podloga za šljivu
No full textTo determine the effect of successive subculturing on multiplication capacity of shoots, three rootstocks for plum, i.e. Cherry plum (Prunus cerasifera Ehrh.), ‘Docera 6’ (P. domestica × P. cerasifera) and ‘Dospina 235’ (P. domestica × P. spinosa) were repeatedly subcultured for five subcultures on Murashige & Skoog (MS) medium of unchanged plant growth regulator composition. Monitoring of the shoot formation capacity revealed constant increase in multiplication index and length of axial and lateral shoots in Cherry plum during each consecutive multiplication cycle. As for ‘Docera’ and ‘Dospina’, significan increase in multiplication index and length of axial shoots was observed in the third subculture. After that their values gradually decreased to the fifth subculture, but remained considerabely higher in comparison with the values in the first two subcultures. This study has confirmed that response of in vitro cultures to constant subculturing is genotype dependant. Considering that the decline in multiplication index was already observed after third subculture, it is neccesary to determine when cytokinin type and concentration should be reduced, or the hormon-free medium should be deployed to delay the decrease. MS medium with mineral salts reduced to ½-strength and organic complex unchanged was used in rooting stage. The highest capacity for in vitro rooting was observed in Cherry plum (100%), followed by ‘Docera’ (91.7%), while the lowest was in ‘Dospina’ (51.9%). Therefore, an additional optimization of this stage by testing other types and concentration of auxin should be done in order to achieve higher rooting percentage in ‘Dospina’.Tri podloge za šljivu, džanarika (Prunus cerasifera Ehrh.), Docera 6 (P. domestica × P. cerasifera) i Dospina 235 (P. domestica × P. spinosa) su umnožavane in vitro tokom pet uzastopnih supkultura na Murashige & Skoog (MS) hranljivoj podlozi konstantnog sadržaja biljnih regulatora rastenja u cilju ispitivanja uticaja sukcesivnog supkultivisanja na parametre multiplikacije. Praćenjem regenerativnog kapaciteta utvrđeno je konstantno povećanje indeksa multiplikacije, dužine osovinskih i bo~nih izdanaka kod podloge džanarika. Kod podloga Docera i Dospina uočeno je značajno povećanje indeksa multiplikacije i dužine osovinskih izdanaka u trećoj supkulturi, posle čega njihova vrednost postepeno opada do pete supkulture, ali i dalje ostaje značajno veća u odnosu na prve dve supkulture. Ovi rezultati potvrđuju činjenicu da uticaj supkultivisanja na kapacitet za multiplikaciju in vitro značajno varira u zavisnosti od genotipa. Takođe, uzimajući u obzir da je kod podloga Docera i Dospina pad regenerativnog kapaciteta izražen, kroz indeks multiplikacije, uočen već posle treće supkulture, neophodno je precizno definisati da li se i kada vrsta i koncentracija primenjenih citokinina mora promeniti ili pak upotrebiti hranljiva podloga bez hormona u cilju odlaganja ili prevazilaženja ovog smanjenja. U fazi ožiljavanja je korišćena MS hranljiva podloga sa mineralnim solima smanjenim na ½ i organskim kompleksom nepromenjenim prema MS. Najveći kapacitet ožiljavanja in vitro utvrđen je kod podloge džanarika (100%), pa zatim kod podloge Docera (91,7%), a najniži kod podloge Dospina (51.9%). Stoga je kod podloge Dospina potrebno izvršiti dodatnu optimizaciju ove faze testiranjem drugih vrsta auksina u cilju postizanja većih procenata ožiljavanja