ReFRI
Not a member yet
939 research outputs found
Sort by
Micropropagation of ‘Oblačinska’ sour cherry: A step towards genetic uniformity and commercial viability
No full textThe genetic diversity of cherry germplasm in the Balkan Peninsula offers valuable breeding material, particularly in the case of the 'Oblačinska' sour cherry (Prunus cerasus L.), known for its distinctive flavor and versatile applications. However, due to its heterogeneous nature, reproducing and exploiting 'Oblačinska' sour cherry poses challenges. This study aimed to establish an efficient protocol for in vitro propagation of two clones of 'Oblačinska' sour cherry from West Serbia. Aseptic cultures were initiated using shoot tips and single-node cuttings from field-grown clones, employing various surface sterilization methods. Results indicated that a 0.1% HgCl2 solution yielded higher percentages of sterile rosette initiation, with lower contamination rates compared to bleach treatments. Furthermore, the highest multiplication index was achieved on a Murashige and Skoog (MS) medium containing 1 mg l-1 of BA and an intermediate BA/IBA ratio, suggesting its suitability for efficient shoot multiplication. The rooting stage was successfully performed on half-strength MS medium (mineral salts reduced to ½-strength) containing 1 mg l-1 IBA and 0.1 mg l-1 GA3. Rooted shoots were efficiently acclimatized under the 'mist' system in the greenhouse. Establishing a robust micropropagation protocol is essential for obtaining genetically uniform planting material, vital for both commercial orchards and breeding programs. This study contributes to the conservation and utilization of genetic resources in cherry cultivation, addressing the challenges associated with heterogeneity in 'Oblačinska' sour cherry populations
Cryotherapy – an approach for plum pox virus elimination from plum
No full textThe conservation of plant species, especially those vital for agriculture, is crucial to responsibly use biological resources and prevent further losses in plant diversity. Preserving plant genetic resources ensures the adaptability of wild populations and cultivars for future sustainability in agriculture, supports biotechnology and commerce, and honors cultural significance.
In Serbia, the European plum (Prunus domestica L.) faces challenges from climate change and persistent pathogen pressure, endangering valuable local plum genotypes. Biotechnology-based conservation methods, such as cryopreservation at ultra-low temperatures, provide important long-term solutions. Cryotherapy, a novel application, helps in eliminating pathogens from infected plant material, though its efficacy varies among genotypes. Considering that viral diseases pose a significant threat to agriculture, reducing yields and crop quality, two cryotherapy methods (D and V cryo-plate) were assessed for plum pox virus (PPV) eradication from autochthonous plums (Crvena Ranka and Belošljiva). Cryopreservation successfully eliminated PPV from the Crvena Ranka variety, while neither method achieved PPV elimination in the Belošljiva variety despite the treatments applied.
Given the prevalence of PPV in Serbia, cryotherapy shows promise for preserving endangered plum genotypes by eradicating viruses.Опазването на растителните видове, особено на тези, със съществено селскостопанско значение е решаващо за отговорното използване на биологичните ресурси и за предотвратяване на по-нататъшното намаляване на растителното разнообразие.
Съхраняването на растителните генетични ресурси осигурява адаптивността на дивите популации и сортове за бъдеща устойчивост в селското стопанство, подпомага биотехнологиите и търговията и почита културното значение. В Сърбия европейската слива (Prunus domestica L.) е изправена пред предизвикателствата на климатичните промени и постоянния натиск от патогени, което застрашава ценни местни генотипове сливи. Основаните на биотехнологии методи за опазване, като криоконсервация при свръхниски температури, предлагат важни дългосрочни решения. Криотерапията, едно ново приложение, помага за премахването на патогените от заразения растителен материал, въпреки че ефикасността ѝ варира при различните генотипове. Като се има предвид, че вирусните болести представляват значителна заплаха за селското стопанство, намалявайки добивите и качеството на реколтата, бяха оценени два метода на криотерапия (D и V криоплака ) за ликвидиране на вируса на шарка по сливата (PPV) от автохтонните сортове (Crvena Ranka и Belošljiva). Криоконсервацията успешно елиминира PPV от сорта Crvena Ranka, докато нито един от методите не е довел до елиминиране на PPV в сорта Belošljiva, въпреки приложените варианти.
Като се има предвид разпространението на PPV в Сърбия, криотерапията е обещаваща за запазване на застрашените сливови генотипове чрез елиминиране на вирусите
Sorte šlјive Instituta za voćarstvo, Čačak pogodne za preradu sušenjem.
No full textŠlјiva se smatra nacionalnom vrstom voćaka i nalazi se na prvom mestu u voćarstvu Srbije kako po broju stabala tako i po godišnjoj proizvodnji. Mada se najveći deo roda šlјive u Srbiji preradi u rakiju najznačajniji proizvod od šlјive, sa aspekta nutritivne vrednosti, je suva šlјiva. Suva šlјiva predstavlјa značajan izvor energije za organizam sa posebnim dijetetskim i fiziološkim značajem, pre svega zbog zaštitnog i terapeutskog delovanja na digestivni trakt potrošača. Zbog jedinstvene raznolikosti fenola i hranlјivih materija povolјno utiče na zdravlјe lјudi, pre svega kao prevencija od kardiovaskularnih bolesti i raka, zbog čega se sve češće ubraja i u visokovredne namirnice. Iako je svest o pravilnoj ishrani sve zastuplјenija kod lјudi svih uzrasta, da bi se povećala potrošnja suve šlјive potrebno je zadovolјiti i sledeće organoleptičke kriterijume: sušeni plodovi treba da budu ujednačene mase, prihvatlјivog ukusa i prijatne arome. Kvalitet suve šlјive uslovlјen je procesom prerade, odnosno tehnologijom sušenja, ali i kvalitetom polazne sirovine. Izbor odgovarajuće sorte za sušenje jedan je od najvažnijih preduslova za postizanje visokog kvaliteta suve šlјive. Zbog značaja koje suva šlјiva ima u Srbiji, između ostalog, kao izvozni proizvod, jedan od cilјeva oplemenjivanja u Institutu za voćarstvo, Čačak je dobijanje sorte sa povolјnim tehnološkim osobinama za preradu u suvu šlјivu. Od 18 sorata šlјive stvorenih u Institutu po svojim pozitivnim karakteristikama i pogodnošću ploda za sušenje izdvajaju se sorte Čačanska rodna, koja predstavlјa jednu od vodećih sorata u šlјivarstvu Srbije, zatim Čačanski šećer, Valјevka, Mildora i Krina, a od novije stvorenih, posebno se izdvaja sorta Nada. Ove sorte se odlikuju povolјnim odnosom meso-koštica, a sadržaj rastvorlјive suve materije koji je veći od 16% omogućuje povolјan randman sušenja. Suvi plodovi sorti Čačanska rodna, Valјevka i Nada imaju tamnu pokožicu koja je karakteristična za suvu šlјivu i na koju su se navikli potrošači, dok suvi plodovi sorti Čačanski šećer, Mildora i Krina imaju pokožicu boju ćilibara, koja je nespecifična, ali može doprineti proširenju ponude ove vrste proizvoda
Floristička analiza korova u povrtnjacima u organskoj proizvodnji
No full textAnalizom korovske flore u povrtnjacima organske proizvodnje u selu Trmčare, (okolina
Kruševca), zabeleženo je prisustvo ukupno 44 korovskih vrsta (23 korovskih, 19 korovsko-ruderalnih, 1 ruderalna i 1 korov livada i pašnjaka). U ukupnoj korovskoj flori dominirali su predstavnici klase Magnoliopsida i to 38 vrste, dok su iz klase Liliopsida bilo prisutno samo šest
vrsta. Analiza životnih formi korova u povrtnjacima pokazala je dominaciju terofita, koje su bile
zastupljene sa 70,45%, u odnosu na geofite, čija je zastupljenost bila 13,64%, dok su hemikriptofite
participirale sa 11,36% i tero-hemikriptofite 4,55%. Zakorovljenost nije bila velika, jer je na
svakih deset do petnaest dana vršeno međuredno kultiviranje, a u redovima oko biljaka, su
ručno uklanjani korovi. Bez obzira na mehaničko uklanjanje korova diverzitet korovske flore
nije bio zanemarljiv. U svim posmatranim povrtnjacima najučestalije ozime korovske vrste bile
su: Camelina sativa (L.) Crantz., Poa annua L., Myosotis arvensis (L.) Hill., Veronica persica
Poir., Cerastium glomeratum Thuill. i Lamium purpureum L. Od ranoprolećnih korovskih vrsta
dominirale su: Chenopodiumpolyspermum L., Polygonum lapathifolium L., Polygonumpersicaria
L., Polygonum convolvulus L. i Galium aparine L.; a od kasnoprolećnih vrsta najčešće su bile:
Chenopodium album L., Amaranthus retroflexus L., Amaranthus hybridus L., Setaria viridis (L.)
P.B., Hibiscus trionum L. i Portulaca oleracea L
Book of abstracts : IX Congress on Plant Protection, November 25-28, 2024, Zlatibor, Serbia
No full textМorphological characteristics of fruits, from plum cultivars selected in Serbia and some introduced
No full textThe experiment evaluated the fruit and stone characteristics (weight, length, width, thickness) as well as fruit share and stalk length in plum fruits. The research included fruits of 13 plum cultivars developed at the Fruit Research Institute in Čačak, Western Serbia (Boranka Čačanska Rana, Čačanska Najbolja Valerija, Čačanska Lepotica, Timočanka, Nada, Zlatka, Mildora, Čačanska
Rodna, Krina, Valjevka and Pozna Plava) and 10 introduced plum cultivars (Stanley, Katinka, Opal,
Victoria, Hanita, Jubileum, Valor,Jojo, Presenta and Tegera). During the three-year experimental
period, the fruit weight in tested cultivars ranged from 23.46 g to 58.94 g, and stone weight from 0.96 g to 2.29 g. Timočanka and Jubileum had the highest fruit and stone weight, as opposed to Zlatka, which exhibited the lowest values. Fruit and stone dimensions also varied among cultivars.
The highest fruit and stone length, width, and thickness were determined in Timočanka and Jubileum, whereas the smallest fruit and stone dimensions were recorded in Zlatka. In terms of fruit share, values ranged from 94.36% (Hanita) to 96.90 (Zlatka), and stalk length from 10.67
mm (Boranka) to 23.38 mm (Čačanska Rodna). The present results indicate that introduced plum cultivars due to the numerous positive pomological characteristics deserve to find a place in intensive orchards plums.В експеримента се оценяват характеристиките на плода и костилката (маса, дължина, широчина, дебелина), както и делът на плода и дължината на дръжката при сливовите плодове. В изследването са включени плодове от 13 сорта сливи, създадени в Изследователския институт по овощарство в Чачак, Западна Сърбия (Boranka, Čačanska
Rana, Čačanska Najbolja, Valerija, Čačanska Lepotica, Timočanka, Nada, Zlatka, Mildora, Čačanska Rodna, Krina, Valjevka и Pozna Plava) и 10 интродуцирани сорта сливи (Stanley,
Katinka, Opal, Victoria, Hanita, Jubileum, Valor, Jojo, Presenta и Tegera). По време на тригодишния експериментален период теглото на плода при изпитваните сортове варира от 23.46 g до 58.94 g, а теглото на костилката – от 0.96 g до 2.29 g. Timočanka и Jubileum са с
най-високо тегло на плода и костилката, а Zlatka, показва най- ниски стойности. Размерите на плодовете и костилките също варират при различните сортове. Най-голяма дължина, ширина и дебелина на плода и костилката бяха установени при Timočanka и Jubileum, докато най-малките размери на плода и костилката бяха регистрирани при Zlatka. По отношение на дела на плодовете стойностите варират от 94.36% (Hanita) до 96.90% (Zlatka), а дължината на дръжката – от 10.67 mm (Boranka) до 23.38 mm (Čačanska Rodna). Настоящите резултати показват, че интродуцираните сортове сливи, поради многобройните си положителни помологични характеристики, заслужават да намерят място в
интензивните сливови насаждения
Откриване на вируси по лозата в насаждения от района на Централна Сърбия
No full textGrapevine (Vitis vinifera L.) is a
globally significant agricultural crop
affected by many viral diseases.
Among these, grapevine fanleaf
degeneration, leafroll, rugose wood,
and fleck are the most harmful and
widespread, contributing significantly
to their economic impact worldwide.
Grapevine cultivars Prokupac,
Tamjanika, Jagoda, Vranac, and
Bagrina were collected in 2023 in
vineyards and nurseries at localities in
central Serbia. A total of 70 leaf
samples were analyzed for the
presence of nine viruses: grapevine
fanleaf virus (GFLV), grapevine
leafroll-associated viruses 1, 2, and 3 (GLRaV-1, GLRaV-2, GLRaV-3),
grapevine rupestris stem pittingassociated virus (GRSPaV),
grapevine virus A (GVA), grapevine
virus B (GVB), grapevine fleck virus
(GFkV) and arabis mosaic virus
(ArMV).
Multiplex reverse transcription
polymerase chain reaction (mRTPCR) was employed to detect these
viruses simultaneously, using different
primer pairs for each virus in a single
reaction.
Obtained results showed that the
most prevalent was GFkV which was
confirmed in 37 samples, followed by
GRSPaV (26), GLRaV-1 (12) and
GFLV (5).
The mRT-PCR proved to be a
reliable and rapid method in detecting
grapevine viruses from a large
number of samples, as supported by
this research.Лозата (Vitis vinifera L.) е
световно значима земеделска
култура, засегната от много вирусни
заболявания. Сред тях найвредоносни и широко
разпространени са късовъзлие,
листозавиване, набраздена
дървесина и петна по листата, като
те са със значително икономическо
въздействие в световен мащаб.
Сортовете лоза Prokupac,
Tamjanika, Jagoda, Vranac и Bagrina
бяха събрани през 2023г. от лозя и
разсадници в Централна Сърбия.
Общо 70 проби от листа бяха
анализирани за наличието на девет
вируса: късовъзлие при лозата
(GFLV), вируси свързани с листно
завиване 1, 2 и 3, (GLRaV-1, GLRaV 2, GLRaV-3), вирус GRSPaV,
свързан с повреди на стъблото на
лозата (GRSPaV), лозовите вируси
А (GVA) и В (GVB), вирус на
златисто пожълтяване (жълтеница)
(GFkV) и вирус на арабисовата
мозайка (ArMV).
За едновременното откриване
на тези вируси е използвана
мултиплексна полимеразно-верижна
реакция с обратна транскрипция
(mRT-PCR), като са използвани
различни двойки праймери за всеки
вирус в една реакция. Получените
резултати показват, че найразпространен е GFkV, който е
потвърден в 37 проби, следван от
GRSPaV (26), GLRaV-1 (12) и GFLV
(5).
Методът mRT-PCR се оказва
надежден и бърз за откриване на
лозови вируси от голям брой проби,
което се потвърждава от това
изследване
Identification and characterization of bacillus spp. isolates with potential for biocontrol of postharvest plum fruit rot and quality improvement
No full textGubici u u proizvodnji svežeg voća mogu dostići značajan nivo nakon berbe usled delovanja različitih faktora, uključujući genotip, način berbe, uslove skladištenja i transport. U savremenoj poljoprivrednoj proizvodnji, sintetički fungicidi su najefikasniji metod za smanjenje gubitaka uzrokovanih gljivičnim oboljenjima nakon berbe, međutim, njihova strogo ograničena upotreba u Evropi nalaže potrebu za primenom alternativnih mera. Jedan od perspektivnih pristupa uključuje upotrebu vrsta roda Bacillus koje pokazuju antagonistička svojstva prema Monilinia laxa. Ovaj rad obuhvata izolaciju, karakterizaciju i odabir odgovarajućih vrsta roda Bacillus na osnovu njihovih fizioloških (rast pri različitim temperaturama, nivoima pH, koncentracijama NaCl, i otpornosti prema Cd i Pb) i biohemijskih svojstava (produkcija lipaze, amilaze, pektinaze i celulaze), kao i njihovih PGPR karakteristika (produkcija indol-sirćetne kiseline, siderofora i cijanovodonika, solubilizacija fosfora). Najperspektivniji izolat (BI) odabran je za dalju evaluaciju u kontekstu biokontrole truleži ploda šljive i uticaja na poboljšanje kvaliteta njenog ploda. Eksperiment je izveden u zasadu šljive sorte ‘Čačanska lepotica’, u uslovima veštačke inokulacije sa M. laxa. Pored BI izolata, primenjena su i dva komercijalna preparata (‘Neon’ i ‘Aleox’), kao i kontrolni tretman (destilovana voda). Tretmani su primenjeni i kao preventivna i kao kurativna mera, radi ispitivanja njihovog uticaja na pojavu i širenje infekcije. Rezultati istraživanja pokazuju da je primena BI izolata kao preventivne mere smanjila pojavu truleži uzrokovane M. laxa za 10-30%, dok je njegova primena kao kurativne mere smanjila pojavu truleži za 29-55%. Dodatno, primena BI izolata u kurativne svrhe značajno je uticala na poboljšanje antioksidativnog kapaciteta ploda (0,18 mmol TE/100 g sveže mase), dok je njegova primena u preventivne svrhe uticala na povećanje i antioksidativnog kapaciteta ploda (0,21 mmol TE/100 g sveže mase) i sadržaja ukupnih fenola (234,51 mg GA/100 g sveže mase). Ovi rezultati ističu potencijal komercijalizacije ovog izolata u cilju smanjenja upotrebe fungicida u komercijalnoj proizvodnji i unapređenja kvaliteta ploda šljive.Postharvest losses of fresh fruits can reach significant levels due to various factors, including genotype, harvesting methods, storage conditions, and transportation. Although synthetic fungicides remain the most effective method for preventing yield losses caused by postharvest fungal diseases, their use after harvest is heavily restricted in Europe, making the search for alternative postharvest decay control methods imperative in modern agriculture. One promising strategy involves using Bacillus species, which have shown antagonistic properties against Monilinia laxa. This study involved the isolation and characterization of Bacillus spp. based on their physiological (growth at different temperatures, pH levels, NaCl concentrations, and resistance to Cd and Pb) and biochemical (production of lipase, amylase, pectinase, cellulase) properties, alongside their plant growth-promoting activities. The most promising Bacillus isolate (BI) was selected for further evaluation regarding its impact on the quality and storability of plum fruits. The experiment was conducted in an orchard with 'Čačanska Lepotica' plum cultivar, artificially inoculated with M. laxa. In addition to the BI, two commercial products (Neon and Aleox) and a control (distilled water) were applied using both preventive and curative spraying. The study assessed the reduction in postharvest rot of plums by M. laxa when the BI strain was applied pre-harvest under field conditions. The pre-harvest application of the selected strain reduced postharvest rot incidence by 10%, while curative treatment reduced it by 30%. The curative application of BI positively affected the antioxidant capacity (0.18 mmol TE/100 g fw), and the preventive BI treatment enhanced both the antioxidant capacity (0.21 mmol TE/100 g fw) and total phenolic content (234.51 mg GA/100 g fw). These results highlight the potential for commercialization of this strain in order to reduce reliance on fungicides in commercial production and improve plum fruit quality
Virus diseases of stone fruits in Serbia
No full textStone fruits account for more than 60% of fruit production in Serbia. The most important
Prunus species in Serbian agriculture are plums, sour cherries, peaches, apricots and sweet
cherries. Stone fruits are propagated in a vegetative manner and are hosts of numerous viruses.
Virus diseases are difficult to control, and in sensitive cultivars they may cause significant yield
losses and reduce fruit quality.
The research of stone fruit viruses in the Fruit Research Institute in Čačak has started during the
1950s. Due to its great economic significance, the major topic in research is the plum pox virus.
With the development of novel molecular tools, several viruses were characterized for the first
time in the country, and new hosts were reported. The focus of the research in the last decade is
viruses primarily infecting cherries, including little cherry virus 1, little cherry virus 2, cherry
virus A, cherry necrotic rusty mottle virus, prune dwarf virus, Prunus necrotic ringspot virus,
and cherry green ring mottle virus. The research was also focused on quarantine viruses (cherry
leaf roll virus, cherry rasp leaf virus, tomato ringspot virus, and tomato black ring virus)
confirming their absence from Serbian stone fruit orchards.
In this paper, the results of the research on stone fruit viral diseases in Serbia obtained in the
last two decades will be presented
Fresh sweet cherry fruit characterization and differentiation by Raman spectroscopy coupled with PCA
No full textThis study has shown that Raman spectroscopy can be used to analyze the unique patterns of sweet cherry cultivars ('G-2', ‘Burlat’, ‘Canetova’, ‘Ohridska Crna’, and ‘Dolga Šiška’). As the minor scattering effect of water molecules guarantees no water interference, Raman spectroscopy can be applied to unprocessed, fresh fruits compared to other methods. The obtained Raman spectra indicate that using the above method can effectively confirm the authenticity of different cherry varieties. By combining Raman spectroscopy with principal component analysis (PCA), samples nutritionally similar to studied cherry cultivars can be distinguished