Repozitorij Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Not a member yet
3593 research outputs found
Sort by
Hoće li roboti zamijeniti ljude
U ovom završnom radu ukratko je prezentirana umjetna inteligencija, odnosno teza, mogu
li umjetna inteligencija i roboti zamijeniti ljude. Umjetna inteligencija je dio znanosti koji
se bavi razvojem računala koja sama obavljaju poslove za koje je potrebna neka vrsta
inteligencije. U teorijskom dijelu je opisana povijest automatizacije i korištenje iste u
grafičkoj industriji jer zamjenjuje ljude u područjima proizvodnje, pomoćnim poslovima
i svakodnevnim situacijama. U praktičnom dijelu, opisan je prosječni rad tiskare, te u isti
uvrštena mogućnost upotrebe robota u poslovanju i navedene su prednosti i mane prisutnosti robota u poslovanju tiskare
Utjecaj temperature na čitljivost QR kodova otisnutih termokromnim bojama
Pametne oznake (engl. Smart Tags) su funkcionalni elementi koji prenose informacije i
kombiniraju 2D barkodove sa senzorima okoline. Mogu se primijeniti na proizvode, poput
paketa, na ekonomičan način bez značajnog povećanja cijene proizvoda. Jedna važna
značajka pametnih oznaka je da se mogu aplicirati na proizvode na brzim pokretnim
trakama, što ih čini prikladnima za korištenje s robom široke potrošnje. Ove su oznake
osjetljive na uvjete okoline i mogu biti jedinstvene, što im omogućuje pružanje usluga s
obzirom na dati kontekst. U kontekstu mobilnih uređaja, Smart Tag je mali bežični uređaj
koji se može priključiti na fizičke objekte i pokrenuti radnje ili pružiti informacije kada je u
blizini pametnog telefona ili drugog uređaja. Pametne oznake imaju različite primjene,
uključujući upravljanje zalihama, praćenje lokacije i sigurnost.
Tehnologije koje omogućuju ove pametne oznake mogu koristiti 2D bar kodove,
funkcionalne boje kao što su termokromne i fotokromne boje te tiskane vizualne indikatore.
Za potrebe ovog rada 2D kodovi otisnuti su termokromnim bojama s različitim
temperaturama aktivacije (TA), u tehnici sitotiska. Otisnuti 2D kodovi aktivirani su u
definiranom temperaturnom rasponu oko TA te očitani skeniranjem mobilnog telefona.
Kolorimetrijska svojstva termokromnih boja također će se mjeriti unutar ovog temperaturnog
raspona. Cilj ovog rada je odrediti temperaturni raspon u kojem određena termokromna boja
daje čitljive 2D kodove
Mogućnosti poboljšanja optičkih, površinskih i mehaničkih svojstava otisaka s dodatkom nanočestica u uvjetima ubrzanog starenja u tehnici fleksotisak
Fleksotisak je tehnika direktnog visokog tiska koja se koristi u mnogobrojnim ambalažnim
proizvodima za otiskivanje na različite vrste materijala. Razvojem tehnologija izrade
tiskovnih formi i sustava za upravljenje podacima, fleksotisak zauzima svoje mjesto kao
jedna od prominentnih tehnika tiska koje preuzimaju tržište. Većim stupnjem standardizacije,
novim tehničkim rješenjima kod konstrukcije strojeva i bržim radnim procesom, povećava se
kvaliteta otiska ali i ekonomska učinkovitost.
U ovom diplomskom radu cilj je istražiti mogućnosti pobojšanja optičkih i mehaničkih
svojstava otisaka s dodatkom nanočestica u tehnici fleksotisak. U radu je korištena
komercijalna tiskarska boja u koju su dodane nanočestice u različitim koncentracijama. Radi
istraživanja utjecaja ubrzanog starenja na promatrana svojstva otisaka, dobiveni uzorci su
podvrgnuti ubrzanom starenju u trajanu od 12 i 24 sata te su na njima dodatno provedena
mjerenja optičkih i mehaničkih svojstava. Pretpostavljeno je da će dodatak nanočestica, u
različitim koncentracijama, u osnovnu tiskarsku boju, omogućiti dobivanje tiskarske boje i
otisaka s novim, poboljšanim svojstvima
Robust image steganography method suited for prining = Robustna steganografska metoda prilagođena procesu tiska
U ovoj doktorskoj dizertaciji prezentirana je robustna steganografska metoda razvijena i
prilagođena za tisak. Osnovni cilj metode je pružanje zaštite od krivotvorenja ambalaže.
Zaštita ambalaže postiže se umetanjem više bitova informacije u sliku pri enkoderu, a potom
maskiranjem informacije kako bi ona bila nevidljiva ljudskom oku. Informacija se pri
dekoderu detektira pomoću infracrvene kamere. Preliminarna istraživanja pokazala su da u
relevantnoj literaturi nedostaje metoda razvijenih za domenu tiska. Razlog za takav
nedostatak jest činjenica da razvijanje steganografskih metoda za tisak zahtjeva veću količinu
resursa i materijala, u odnosu na razvijanje sličnih domena za digitalnu domenu. Također,
metode za tisak često zahtijevaju višu razinu kompleksnosti, budući da se tijekom
reprodukcije pojavljuju razni oblici procesiranja koji mogu kompromitirati informaciju u slici
[1]. Da bi se sačuvala skrivena informacija, metoda mora biti otporna na procesiranje koje se
događa tijekom reprodukcije.
Kako bi se postigla visoka razina otpornosti, informacija se može umetnuti unutar
frekvencijske domene slike [2], [3]. Frekvencijskoj domeni slike možemo pristupiti pomoću
matematičkih transformacija. Najčešće se koriste diskretna kosinusna transformacija (DCT),
diskretna wavelet transformacija (DWT) i diskretna Fourierova transformacija (DFT) [2], [4].
Korištenje svake od navedenih transformacija ima određene prednosti i nedostatke, ovisno o
kontekstu razvijanja metode [5]. Za metode prilagođene procesu tiska, diskretna Fourierova
transformacija je optimalan odabir, budući da metode bazirane na DFT-u pružaju otpornost
na geometrijske transformacije koje se događaju tijekom reprodukcije [5], [6].
U ovom istraživanju korištene su slike u cmyk prostoru boja. Svaka slika najprije je
podijeljena u blokove, a umetanje informacije vrši se za svaki blok pojedinačno. Pomoću
DFT-a, ???? kanal slikovnog bloka se transformira u frekvencijsku domenu, gdje se vrši
umetanje informacije. Akromatska zamjena koristi se za maskiranje vidljivih artefakata
nastalih prilikom umetanja informacije. Primjeri uspješnog korištenja akromatske zamjene za
maskiranje artefakata mogu se pronaći u [7] i [8]. Nakon umetanja informacije u svaki
slikovni blok, blokovi se ponovno spajaju u jednu, jedinstvenu sliku. Akromatska zamjena
tada mijenja vrijednosti c, m i y kanala slike, dok kanal k, u kojemu se nalazi umetnuta
informacija, ostaje nepromijenjen. Time nakon maskiranja akromatskom zamjenom označena
slika posjeduje ista vizualna svojstva kao i slika prije označavanja. U eksperimentalnom dijelu rada koristi se 1000 slika u cmyk prostoru boja. U digitalnom
okruženju provedeno je istraživanje otpornosti metode na slikovne napade specifične za
reprodukcijski proces - skaliranje, blur, šum, rotaciju i kompresiju. Također, provedeno je
istraživanje otpornosti metode na reprodukcijski proces, koristeći tiskane uzorke. Objektivna
metrika bit error rate (BER) korištena je za evaluaciju. Mogućnost optimizacije metode
testirala se procesiranjem slike (unsharp filter) i korištenjem error correction kodova (ECC).
Provedeno je istraživanje kvalitete slike nakon umetanja informacije. Za evaluaciju su
korištene objektivne metrike peak signal to noise ratio (PSNR) i structural similarity index
measure (SSIM). PSNR i SSIM su tzv. full-reference metrike. Drugim riječima, potrebne su i
neoznačena i označena slika istovremeno, kako bi se mogla utvrditi razina sličnosti između
slika [9], [10]. Subjektivna analiza provedena je na 36 ispitanika, koristeći ukupno 144
uzorka slika. Ispitanici su ocijenjivali vidljivost artefakata na skali od nula (nevidljivo) do tri
(vrlo vidljivo).
Rezultati pokazuju da metoda posjeduje visoku razinu otpornosti na reprodukcijski proces.
Također, metoda se uistinu optimizirala korištenjem unsharp filtera i ECC-a. Kvaliteta slike
ostaje visoka bez obzira na umetanje informacije, što su potvrdili rezultati eksperimenata s
objektivnim metrikama i subjektivna analiza
Grafičko oblikovanje naslovnica časopisa različitih tematika
Ono što se prvo uoči kod nekog časopisa je naslovnica te stoga odluka o kupovini istog
uveliko ovisi o tom prvom dojmu. Iz tog je razloga naslovnicu časopisa potrebno što
bolje usavršiti. Izgled naslovnice i njezini vizualni elementi se mijenjaju ovisno o
tematici časopisa te će se u ovome radu govoriti o osnovnim vizualnim elementima koje
nalazimo na naslovnicama časopisa, kao što su boje, slike, tipografija, oblici, linije,
prostor i tekstura. Govoriti će se o tome kako se pojedini vizualni element koristi te koja
mu je svrha na naslovnici časopisa. Časopisi će biti podijeljeni po najpopularnijim
kategorijama. To su modni časopisi, politički časopisi, znanstveni časopisi, časopisi za
mlade te kulinarski časopisi. Kroz primjere već oblikovanih časopisa popularnih imena,
raspravljati će se o oblikovanju vizualnih elemenata te o tome tko je publika na koju se
cilja prilikom izrade naslovnice. U praktičnom dijelu rada primijeniti će se znanja i
informacije dobivene iz teorijskog dijela. Oblikovati će se naslovnice iz svake
spomenute kategorije te će se u anketnom upitniku iste prikazati ispitanicima kako bi se
dobile povratne informacije o radu
Razvoj marketinške kampanje na društvenim mrežama
Predmet završnog rada je izrada vlastite marketinške kampanje putem društvenih mreža
za Cvjetni salon Dada. To je cvjećarnica iz Slavonskog Broda otvorena 1993. godine.
Pretpostavka rada je da će marketinška kampanja pomoći povećati svijest o i online
vidljivost Cvjetnog salona Dada, te time privući nove kupce. Misija je razviti profile
društvenih mreža gdje se postojeći i potencijalni kupci mogu upoznati s radom
cvjećarnice, postaviti pitanja i izraziti svoje mišljenje. U završnom radu napravljena je
analiza stanja poduzeća, definirani su ciljeve kampanje kao i najbolja strategija za
promoviranje. Opisane su faze izrade marketinške kampanje na društvenim mrežama
Facebook, Instagram i LinkedIn. Uz društvene mreže, paralelno je promatrana
posjećenost službene web stranice jer je napravljena optimizacija web stranice za internet
tražilice (eng. Search Engine Optimization). Dio kampanje činilo je i oglašavanje preko
platforme Google Ads. Marketinška kampanja ispunila je dio definiranih marketinških
ciljeva. Društvena mreža s najuspješnijim rezultatima bila je Instagram zbog svojih
specifičnosti kao što je izuzetna prikladnost za objavu fotografija, brzo dijeljenje sadržaja
i velika posjećenost profila. Od drugih oblika digitalnog marketinga najbolje rezultate
postigao je Google Business profil
Proces izrade 3D modela i ispis na 3D pisaču
Proces izrade računalnog 3D modela, te izrada, najčešće prototipova, danas je standard, a ne
luksuz u raznim sektorima. Cilj ovog rada je prikazati današnje popularne tehnologije 3D
ispisa kao i predviđanja za ovu inovativnu, danas sve više prihvaćenu tehnologiju u mnogim
industrijskim granama. Spomenut ćemo i gdje se ova vrsta tiska može primijeniti.
Svrha ovog rada je upoznati čitatelja sa mogućnostima ove tehnike tiska i sukladno njezinim
mogućnostima dokazati je li tisak kovanog novca i papirnatog novca moguć s obzirom na
razne čimbenike koje ograničavaju 3D pisače. Kako bi se nešto moglo dobiti u fizičkom
obliku za to je potreban računalni 3D model, a kako bi njega dobili potrebni su nam neki od
računalnih programa, kao što su Blender, SolidWorks, AutoCAD i sl., u kojem se isti može
izraditi. Tijek izrade samog modela kreće od njegove izrade u samom programu za vizualno
modeliranje, a u svrhu ovog završnog rada korišten je Blender. Zatim slijedi konverzija u
STL format, postavljanje parametara, kreiranje fizičkog objekta, naknadna obrada i konačna
primjena modela.
Iz ovog istraživanja možemo zaključiti da je 3D tehnologija duboko ušla u sve pore
proizvodnje i industrije. Ova tehnologija je sa sobom donijela revoluciju zbog koje je puno
brže, lakše, ekonomičnije, ekološki prihvatljivije i u konačnici mehanički učinkovitije doći
do finalnog proizvoda u odnosu na konvencionalne načine izrade. Glavna problematika ovog
rada, tisak novca pomoću 3D pisača dokazana je nemogućom, te zakonom kažnjivom
metodom proizvodnje valute
Navike čitatelja beletristike u doba COVID-19 pandemije
Republika Hrvatska, 25. veljače 2020. potvrdila je prvi slučaj zaraze COVID 19 virusom. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo zdravstva i druge državne institucije počeli su raditi na prijedlozima mjera kako bi se smanjio rizik infekcije, prate se izvori zaraze te počinje kampanja i informiranje javnosti o prevenciji zaraze. Kroz godinu dana Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donosi razne odluke o mjerama koje su ograničavale društvena okupljanja, rad u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanje sportskih i kulturnih događanja na temelju preporuka epidemioloških stručnjaka. Takve okolnosti imale su veliki utjecaj na život ljudi pa tako i na čitalačke navike. Upravo je to predmet istraživanja. U radu se istražuju tehnologije tiskanja i uvezivanja knjiga, vještine čitanja, čitalačke navike i načine pribavljanja čitalačke građe u RH za vrijeme trajanja pandemije virusa COVID-19. Istraživanje stavlja naglasak na beletristiku i mlađu čitalačku populaciju. Beletristika je naziv za različite oblike zabavne ili estetske književnosti, kao što su romani, pripovijetke ili kratke priče. Čitanje i pismenost od davnina su duboko ukorijenjeni u samo funkcioniranje i napredak društva. Čitanje kao dio pismenosti koji se nalazi u razumijevanju i interpretiranju napisanog teksta osnovni je razlog razvoja brzine širenja i pristupa informaciji. To je dovelo do mogućnosti obrazovanja i unaprjeđenja društva. Istraživački dio rada izveden je metodom anketiranja, te obradom i tumačenjem dobivenih rezultata istraživanja. U svrhu ovog istraživanja online putem su provedene dvije različite ankete. Prva anketa je namijenjena grafičkom sektoru. Anketiranjem se istražuju okolnosti tiskanja i uvezivanja knjiga u doba COVID -19 pandemije. Druga anketa istražuje čitalačke navike čitanja beletristike, vještine čitanja te načine pribavljanja čitalačke građe u RH za vrijeme trajanja pandemije. Ciljana skupina druge ankete su student različitih sastavnica (VU) Sveučilišta u Zagrebu
Konstrukcija 3D modela za edukaciju upravljanja brodicom
Ovaj završni rad bavit će se temom konstrukcije 3D modela u svrhu edukacije upravljanja brodicom. Budući da kod polaganja ispita za upravljanje brodicom nije karakteristično polaganje praktičnog dijela ispita, potrebno je dobro savladati gradivo teorije te je svrha završnog rada olakšavanje učenja kroz predstavljene vizualne primjere. U sklopu eksperimentalnog dijela rada bit će napravljena konstrukcija 3D modela različitih brodica te specifičnog zaljeva koji će skupno prikazivati karakteristične situacije i probleme na koje se može naići kod upravljanja brodicom. Sve će skupa biti povezano prikaze koji nam pomažu pri shvaćanju problema i opasnosti koje se mogu javiti kod upravljanja brodicom. Za izradu zaljeva uzet će biti primjer iz realnog svijeta, jedan od problematičnijih Pulskih zaljeva te ispitani iskusni vozači koji onuda prolaze kako bi se prikupili točniji podatci o konkretnim poteškoćama. Biti će opisan i rad programa Blendera u kojem se izrađuje eksperimentalni dio te jednog uređaja na kojem bi bio moguć ispis
ISO invarijantnost
U analognoj fotografiji je ISO vrijednost označavala fizičko svojstvo fotografskog
filma te je ovisila o veličini zrnaca srebrovog halida. Dolaskom digitalne
fotografije se uloga ISO vrijednosti u potpunosti promijenila jer više nije bila
nikakvo fizičko svojstvo digitalnog CMOS senzora već je ovisila o analognim i
digitalnim amplifikatorima unutar fotoaparata. Polako se počelo pojavljivati
pitanje o tome je li uopće bitno ako se ISO vrijednost namjesti prilikom snimanja
fotografija ili prilikom uređivanja RAW fotografija u programu za obradu slika -
odnosno, je li ISO vrijednost invarijantna?
U eksperimentalnom dijelu su uspoređene fotografije kojima je ISO vrijednost
bila namještena u fotoaparatu tako da je ekspozicija bila ispravna te fotografije
koje su uslikane s potpuno istim postavkama - osim ISO vrijednosti koja je bila
snižena tako da se dobiju postepeno podeksponirane fotografije.
RAW formati podeksponiranih fotografija su nakon toga bili uvezeni u Adobe
Lightroom gdje im je ekspozicija izjednačena s fotografijom čija je ISO
vrijednost ispočetka bila ispravno postavljena.
Rezultati eksperimenta su pokazali kako postoje rasponi unutar ISO vrijednosti
fotoaparata gdje ISO invarijantnost odlično funkcionira te najviše ovisi o backend read noise-u fotoaparata te da toliko raznih faktora utječe na istu da je
nužno poznavati arhitekturu fotoaparata, izvore šuma u digitalnoj fotografiji i
vrste amplifikacije signala kako bi se mogao iskoristiti puni potencijal ISO
invarijantnosti