Institute for Social Research
Institute for Social Research in Zagreb (ISRZ) RepositoryNot a member yet
1189 research outputs found
Sort by
Institut za društvena istraživanja u Zagrebu: 1964.-2014
Get PDFMonografija povodom 50. obljetnice djelovanja Instituta
Church and state in Croatia: legal framework, religious instruction, and social expectations
No full textThis chapter provides an overview of Church-state relations in Croatia since the collapse of communism. The focus is mainly on the general development of the legal framework, and on the introduction and development of religious instruction in the public schools. The issue of religious instruction serves to illustrate and discuss the main dilemmas about how to frame Church-state relations in the post-communist era, or more precisely in a country with a high level of religiosity, with marked social role of the Catholic Church, but also a country which opted for the separation of Church and state, for equality of all religions before law, and for respecting of freedom of thought, conscience, and religion. Therefore, the presentation of different aspects of religious instruction is followed by a summary of the public debates on the introduction of religious instruction in the public schools in the 1990s. In addition, the chapter touches social perceptions and expectations from religion in the public sphere, as the development of Church-state relations largely reflect the overall social climate in a country, an important part of which are social expectations of people from religions
Studenti i politika: pragmatizam bez iluzija
Get PDFTekst analizira rezultate istraživanja vezane za uključenost mladih u formalne i neformalne vidove politike
Zanemarena škola života: slobodno vrijeme i interesi studenata
Get PDFZnanstveni uvid u društveni profil studenata kao specifične podskupine mladih ne može pretendirati na cjelovitost bez proučavanja njihova slobodnog vremena. Dapače, slobodno vrijeme je jedan od onih društvenih fenomena čija važnost raste upravo u relaciji spram mladih, a što proizlazi iz značajki slobodnoga vremena i iz značajki mladih, posebice studenata. Sa slobodnim vremenom neposredno su povezani i interesi promatrane populacije, pri čemu su oni relevantni i za druga područja svakodnevnoga života mladih
Profesionalne aspiracije i svijet rada u očima hrvatskih studenata
Get PDFNa osnovi rezultata istraživanja profesionalnih aspiracija može se konstatirati da hrvatski studenti iskazuju stanoviti nedostatak visoko ambicioznih ciljeva. Drugim riječima, najveći dio studenata ističe tradicionalne ciljeve koji su usmjereni na 'uredan' i 'redovan' put izgradnje profesionalne karijere i života, odnosno na diplomiranje, pronalazak posla i osiguranje egzistencije. Manje, iako još uvijek u velikoj većini, od ovih ekstrinzičnih profesionalnih ciljeva izražena su stremljenja vezana uz kreativnost, dinamičnost, rad u struci, društveno koristan rad, rad s ljudima i nastavak školovanja. Poduzetnički potencijal, odnosno želju za pokretanjem vlastitog posla iskazuje nešto više od polovice studenata, dok ih petina želi nastaviti obiteljski posao, a relativno visokih dvije petine studenata želi se baviti znanstvenim radom. Pritom tek manje od desetine studenata smatra da se u ostvarenju profesionalnih ciljeva neće suočiti s bitnim preprekama. U skladu s tim moglo se očekivati da studenti imaju već izgrađen stav, odnosno percepciju svoje buduće zapošljivosti. No, iznenađuje da uz sve podatke o obrazovnom sustavu i tržištu rada koji su danas srednjoškolcima na raspolaganju prije upisa na studij preko polovice studenata nema predodžbu vlastite zapošljivosti, a najmanje je onih koji vjeruju kako su teško zapošljivi. Stav o olakšavajućim i otežavajućim faktorima zaposlenja predstavlja bitnu komponentu percepcije vlastite zapošljivosti, a uvidi u stavove studenata pokazuju kako su vlastiti trud i znanje te dobar položaj struke najviše rangirani olakšavajući elementi pronalaska posla. Istovjetne pozicije u slučaju otežanog zaposlenja zauzimaju općenito loša situacija i visoka nezaposlenost u zemlji, te nedostatak radnog iskustva i podcjenjivanje mladih stručnjaka. Utoliko je očekivano da su afiniteti studenata prema vrsti poduzeća u kojem bi željeli raditi podijeljeni - zbirno gledajući, gotovo dvije petine njih željeli bi raditi za poslodavce u privatnom sektoru, trećina u javnom sektoru a nešto manje bi željelo pokrenuti vlastiti posao. Ovakva su usmjerenja na tragu javne retorike o važnosti poduzetničke inicijative i privatnog sektora, no pitanje je koliko recesijske okolnosti ostavljaju prostora za realizaciju iskazanih htijenja studenata pa javni sektor i dalje ostaje pojedinačno najprivlačnijim. Olakšana ili otežana zapošljivost ovisi i o osobnim kvalitetama kandidata, osobito pri pronalaženju dobrog posla. Rezultati istraživanja percepcije studenata o poželjnim karakteristikama ukazuju na vrlo diverzificiranu sliku vještina, jer samo komunikacijske vještine ističe nadpolovičan broj njih. Stručne kvalifikacije i ambicije odabrale su po dvije petine studenata, iza kojih slijede dobro opće obrazovanje i poznavanje stranih jezika. Pomalo neočekivano, tek petina studenata visoko vrednuje poznavanje informatičke tehnologije i vještine timskog rada, a oko desetine poznavanje poslovnog svijeta, završen pripravnički staž i dobar izgled. Zanimljivo je pritom da, primjerice, europski poslodavci u isto vrijeme od budućih zaposlenika u znatno većoj mjeri očekuju upravo posjedovanje informatičkih vještina i sposobnosti rada u timu. Navedeno sugerira kako hrvatskim studentima nedostaju uvidi u kretanja na europskom tržištu rada, što implicira i njihovu nespremnost za isto to tržište. U tom je kontekstu indikativno da istodobno dvije trećine studenata iskazuje spremnost za odlazak u inozemstvo na dulje vrijeme ili zauvijek pa se postavlja pitanje koliko njih će takva razmišljanja pretočiti u konkretne pokušaje i pri tome biti uspješni
Podrška: trajni učinak ili poticajni trenutak?: društveni i gospodarski učinci podrški Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva: znanstvena studija u povodu desetogodišnjice osnutka Nacionalne zaklade
No full textTri su temeljne dimenzije studije: pregled razvijenosti organizacija civilnog društva, procjena razvoja društvenog kapitala u području demokratizacije i razvijenosti civilnog društva, te analiza šireg društvenog učinka podrški programima demokratizacije i razvoja civilnog društva
The analysis of female characters in the Pula Film Festival award-winning films 1992-2011
Get PDFBechdel test is a simple way of checking for the presence and activity of female characters in the films. It is mainly carried out on the films from the Hollywood industry, and it was developed by Allison Bechdel in her comic strip Dykes to Watch Out For in 1985. In order to pass the Bechdel test, the film has to meet three conditions: 1) that it features at least two female characters with a name who 2) talk to each other about something 3) other than a man. A large number of very popular foreign films does not meet these three conditions. In this research the test was applied to Pula Film Festival's Zlatna Arena Winning Films from 1992 to 2011 (the festival was canceled in 1991), considering the festival winners relevant indicators of what was and still is considered esteemed in the Croatian film. The method of narrative analysis and qualitative content analysis have been applied in the examination of female characters in the above- mentioned films, and the results will be interpreted alongside the results of the Bechdel test. The aim of this research is to determine the relation between the Croatian film industry and female characters, their complexity and inter- relationships. Furthermore, using the feminist film theory, the paper examines „the male perspective“ in Croatian films, that is, the observance of the viewers from the perspective of the male protagonist and defining the female character as the object, that is, the one being observed. Also the paper contextualizes and locates the films and the female characters accordingly, in a specific war and postwar period, during the expansion of retraditionalisation and repatriarchialisation
Young women in post-Yugoslav societies: research, practice and policy
No full textoai:idiprints.knjiznica.idi.hr:6These proceedings have a regional character and the term region denotes societies that were, up until recently in historical terms, bound by the borders of a common state. These different societies are connected by more than just neighbourly relations. Not only do they share the common inheritance, history, and destiny, they share the problems which the process of becoming independent did not manage to erase. Old difficulties were accompanied by new dilemmas regarding social, economic and political processes that these societies had to go through, processes that largely determine the social position of women. The proceedings also try to bring the contributions from the feminist perspective closer to the scientific and the interested audience, as this perspective has had a rich tradition in this region in the past several decades. Feminist ideas were the ones supporting the fight for peace, human rights, interethnic and interreligious tolerance. We tried to make our work a continuation of this tradition by networking scientists, activists and policy makers from Bosnia and Herzegovina, Croatia, Macedonia, Serbia and Slovenia.The readers of this publication have 5 chapters before them which cover various anthropological, psychological, sociological, political, and legal foundations and perspectives of gender equality of young women. The proceedings discussed gender relations and the ways in which they are formed within the ideal-type sections: education, labour market, family, violence against women, and culture
Zagreb
No full textIN ENGLISH: Urban planning, renewal and their actors are always closely connected with the sociopolitical changes and therefore the transitional post- socialist Croatia provides an interesting context for the analysis of spatial changes. This paper is a comparative study of urban transformations in Croatia (the City of Zagreb)in three important time periods: (a) socialism in the 1970s and the 1980s, (b) period during and immediately after the Homeland War and the beginning of transition from 1990 to 2000 and (c) period since 2000 and the acceleration of processes which started in the previous period. These periods of time have been chosen because of major changes in the socio- political system and consequently in spatial planning and management. Also in each of them we can observe the changing power of different types of actors and the appearance of new actors. The main aspects of urban planning are determined as well as the power of various urban actors throughout each period. Since 1990 and especially since 2000 urban planning has been given little attention in Zagreb resulting in the disappearance of system or method and thus in sporadic, random building. --------------- IN CROATIAN: Urbano planiranje i obnova kao i njihovi akteri uvijek su bili usko povezani sa sociopolitičkim promjenama stoga tranzicijska post-socijalstička Hrvatska pruža zanimljiv kontekst za analizu prostornih promjena. Ovaj rad je komparativna studija urbanih transformacija u Hrvatskoj (gradu Zagrebu) u tri važna razdoblja: a) socijalističko: 1970-ih i 1980-ih, b) razdoblje tijekom i odmah nakon Domovinskog rata te tranzicija od 1990-2000. c) razdoblje nakon 2000. u kojem dolazi do akceleracije procesa koji su započeli u prethodnom razdoblju. Ova vremenska razdoblja odabrana su s obzirom na velike promjene u socio-političkom sustavu i posljedično u prostornom planiranju i upravljanju prostorom. Također, u svakom od njih možemo promatrati promjene u moći kod različitih tipova aktera kao i pojavu novih aktera. Ustanovljeni su glavni aspekti urbanog planiranja kao i moć različitih urbanih aktera u svakom razdoblju. Od 1990, a pogotovo nakon 2000. godine urbano planiranje bilo je slabije zastupljeno u Zagrebu što je rezultiralo nestankom sustavnog planiranja te sporadičnom i slučajnom izgradnjom
Partnerski odnosi u kontekstu roda i rodnih uloga
No full textCilj ovog pregleda je objediniti spoznaje o rodnim razlikama u partnerskim odnosima dobivene u hrvatskim istraživanjima i povezati ih sa spoznajama u svijetu. Dodatni cilj je ukazati na mogućnost dobivanja različitih zaključaka o izraženosti i važnosti rodnih razlika ovisno o tome na koji način im se u istraživanjima pristupa. Prvi pristup je deskriptivan i zaustavlja se na utvrđivanju postojanja rodnih razlika, a drugi pristup, koji počiva na teoriji socijalnih uloga (Eagly i Wood, 1999), uzima u obzir rodne uloge i stavove oblikovane različitim društvenim očekivanjima od muškaraca i žena. U prvom dijelu rada prikazane su spoznaje o rodnim razlikama u pristupu, očekivanjima, ponašanjima i zadovoljstvu partnerskim odnosima dobivene u hrvatskim istraživanjima u kojima se rodu pristupilo kao individualnoj varijabli. U drugom dijelu rada prikazane su i spoznaje iz manjeg broja hrvatskih istraživanja u kojima su autori/ce, osim roda, ispitali i rodne uloge i/ili stavove o rodnim ulogama u partnerskim odnosima. Na temelju nalaza dobivenih u više od 40 hrvatskih istraživanja možemo zaključiti da su rodne razlike utvrđene u istraživanjima malene i često nestabilne. U svakom slučaju ne može se govoriti o „njegovoj“ i „njezinoj“ vezi kao dihotomnom konstruktu, jer podaci pokazuju da su muškarci i žene mnogo više međusobno slični nego različiti na većini dimenzija i aspekata koji su važni za intimne odnose. Uključivanje u ovaj pregled i manjeg broja hrvatskih istraživanja u kojima su, osim roda, ispitane i rodne uloge i stavovi sudionika/ca, omogućilo je novi uvid u postojeće spoznaje o rodnim razlikama u partnerskim odnosima i pokazalo kako se mnoge razlike u ponašanjima u partnerskim odnosima mogu mnogo bolje objasniti ovim varijablama nego rodom/spolom sudionika/ca