Institute for Social Research
Institute for Social Research in Zagreb (ISRZ) RepositoryNot a member yet
1189 research outputs found
Sort by
Kako bi analiza trebala spasiti Hrvatsku: stvaranje politika utemeljeno na dokazima kao cilj hrvatskih javnih politika
IN CROATIAN: Ideja je ovog članka doprinijeti literaturi javnih politika empirijskom analizom stvaranja politika utemeljenog na dokazima (SPUD). Fokusirajući se na analizu elemenata SPUD-a u 11 hrvatskih javnih politika, članak ima za cilj odgovoriti na vrlo jednostavno, no dosad neistraženo pitanje – što je SPUD u Hrvatskoj? Koristeći se kvalitativnom analizom sadržaja i ekstrapoliravši 13 potkategorija SPUDa, tekst dekonstruira elemente tog pristupa u hrvatskom kontekstu te zaključuje da je, iako numerički prevalentan, SPUD u hrvatskim javnopolitičkim strategijama više deklaratorno nego sadržajno razrađeno načelo stvaranja javnih politika. Premda provedena analiza nije sveobuhvatna, ona zasigurno upućuje na neke od tendencija stvaranja hrvatskih javnih politika te kao takva može služiti kao smjernica akterima u budućim procesima te vrste. S obzirom na činjenicu da je tema stvaranja politika utemeljenog na dokazima sveprisutna u javnopolitičkim raspravama, no u isto vrijeme nedovoljno analizirana, ovaj tekst doprinosi boljem razumijevanju ne samo SPUD-a već i stvaranju javnih politika. --------------- IN ENGLISH: Evidence-based policy making is a kind of standard in contemporary public policy making. This prescriptivist approach, which at its core inherits the rational tradition of policy analysis, is, however, rather contradictory. While in practice it is almost ubiquitous and unquestionable, academic discussions on the justification and expediency of evidence-based policy making (EBPM) are very present and varied. The literature on evidence-based policy making focuses on defining knowledge, classifying and determining evidence, and analysing the actors that could conduct evidence-based policy making, but all of these academic debates are predominantly theoretical in nature. Empirical studies that would help resolve doubts about the nature of knowledge, the type of evidence, and the modus of cooperation between actors within the evidence-based policy-making framework are very rare. This article aims to contribute to the public policy literature through an empirical analysis of evidence-based policy making. Focusing on the analysis of the subcategories of the EBPM in 11 Croatian public policies, the article seeks to answer a very simple but hitherto unexplored question - what is evidence-based policy making in Croatia? By using qualitative content analysis and extrapolating 13 subcategories of evidence-based policy making, the text deconstructs the elements of this approach in the Croatian context and concludes that although numerically prevalent, evidence-based policy making is a declarative rather than actual principle in Croatian public policy strategies. Although the conducted analysis is not comprehensive, it certainly indicates some of the tendencies in the creation of Croatian public policies and as such can serve as a guideline for actors in future policy-making processes
Uvjeti rada zaposlenih putem ugovora o radu na određeno vrijeme: primjena okvira rada po mjeri čovjeka
IN CROATIAN: Svrha poglavlja je utvrditi razlike između zaposlenih na određeno i neodređeno vrijeme u njihovim uvjetima rada, kao i čimbenike koji pridonose tim razlikama. Definiranje uvjeta rada naslanja se na okvir “Rad po mjeri čovjeka” koji obuhvaća 6 dimenzija kvalitetnih radnih mjesta: dobra plaća, zaštita zdravlja, učenje i napredovanja, sigurnost, glas na radnom mjestu i radno vrijeme. Analiza je provedena na podacima nacionalno reprezentativnih istraživanja koja su provedena u sklopu projekata Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) 2018. i 2019. godine. Sukladno međunarodnoj literaturi, i ovom analizom utvrđene su značajne razlike u kvaliteti zaposlenja između zaposlenih na određeno i neodređeno. Nepovoljniji položaj zaposlenih na određeno identificiran je kroz subjektivne i objektivne pokazatelje unutar većine dimenzija rada po mjeri čovjeka. U mnogim aspektima rada po mjeri čovjeka, nepovoljniji položaj zaposlenih na određeno opstaje i kad se uzme u obzir nepovoljnija sociodemografska struktura zaposlenih na određeno, te karakteristika organizacija u kojima rade. Ovdje valja naglasiti ograničeni doseg, ali pozitivan efekt sindikalnog organiziranja i kolektivnih ugovora na položaj zaposlenih na određeno. --------------- IN ENGLISH: The purpose of the chapter is to determine the differences, and the factors that lead to these differences, in working conditions between workers employed on fixed-term and indefinite contracts. The definition of working conditions is based on the "Work Fit for People" framework, constituting of six dimensions of quality workplaces: good pay, health protection, learning and advancement, security, a voice in the workplace, and working hours. The analysis is conducted on data of nationally representative surveys conducted by the Union of Autonomous Trade Unions of Croatia (UATAC) in 2018 and 2019. The results significant differences in the quality of employment between permanent and temporary workers. The disadvantageous position of fixed-term workers is identified through subjective and objective indicators within most of the dimensions of "Work Fit for People". In many aspects of working conditions, the disadvantage of temporary workers persists even when the unfavorable socio-demographic structure of temporary workers and the characteristics of the organization in which they work is taken into account. In addition, the limited, but positive effect of trade union organizing and collective agreements on the position of temporary workers is emphasized
Istraživanje iskustva rada na određeno u Hrvatskoj: (ne)jednakosti postupanja i perspektive radnika_ca
IN CROATIAN: U poglavlju su predstavljeni rezultati istraživanja koje je namjenski provedeno u sklopu projekta „Rad po mjeri čovjeka“ tijekom ljeta 2021. godine, prvenstveno vezano uz oblike i ishode zapošljavanja na određeno, a posebice iskustva nejednakoga postupanja i diskriminacije u odnosu na usporedive radnike_ce, kao i procjenu nepovoljnog učinka rada na određeno na druge aspekte života. Utvrđeno je sve učestalije iskustvo rada na određeno među skupinama radnika i radnica koje su u nedavnim godinama izlazile na tržište rada, te o vrlo raznorodnim oblicima rada na određeno. Ugovor na određeno često se koristi kao supstitut probnoga rada, dok su perspektive tranzicije ka stalnom poslu nepovoljne za projektne i sezonske radnike_ce, te za zamjene. Iako prakse (samo)izrabljivanja niti osjećaj izoliranosti na poslu u pravilu nisu učestaliji među zaposlenima na određeno, gotovo polovica sudionika_ca istraživanja doživjela je barem jedan oblik nejednakoga postupanja na radnome mjestu dok su radili na određeno, a pojava je bila učestalija kod radnika_ca bez visokog obrazovanja. Izvan radnog odnosa, potvrđena je povezanost rada kroz ugovore na određeno i percepcije negativnih posljedica vlastitog posla na druge aspekte života, posebice one vezane uz financije, pri čemu su posljedice izraženije kod starijih radnika_ca. --------------- IN ENGLISH: The chapter presents the results of the survey carried out as part of the project "Work Fit for People" during the summer of 2021, with a special emphasis on the types and outcomes of fixed-term employment, experiences of unequal treatment and discrimination, as well as an assessment of the unfavorable effects of fixed-term work on other aspects of life. Data points to the increasing occurrence of fixed-term contracts for those who have recently entered the labour market, as well as very diverse reasons for using fixed-term contracts. Fixed-term contracts are often used instead of a probationary period, and the perspectives of transition to a permanent job are unfavorable for the project and seasonal workers, as well as for substitutes. Although the practices of (self) exploitation and the feeling of isolation at work are not more frequent among temporary workers, almost half of the survey participants have experienced at least one form of unequal treatment in the workplace while working on a fixed-term contract. Unequal treatment of temporary workers is more frequent among workers without higher education. Outside employment, the association between working on fixed-term contracts and the perception of negative consequences of one's work on other aspects of life, especially those related to finances, is confirmed, with the negative consequences being more pronounced among older workers
Balanced reporting and boomerang effect: an analysis of Croatian online news sites vaccination coverage and user comments during the COVID-19 pandemic
IN ENGLISH: The purpose of this paper was to explore online media coverage of COVID-19 vaccination and user reactions to the different types of coverage. The authors aimed to investigate possible boomerang effects that arise when COVID-19 media coverage is assertive and confident, and to determine the effects of balanced reporting. A two-stage random sample comprised a total of 300 articles published in three Croatian online news sites during a period from 1 February 2020, through 15 January 2022. The data were categorized using human coding content analysis, while reliability of coding was checked by using two coders and calculating reliability coefficients. The data were analyzed by means of negative binomial regression analysis. The results revealed that COVID-19 reporting was mainly consensual, i.e., it provided largely affirmative information about vaccines. However, user comments were highly polarized and mostly negative, with the majority of anti-vaccination tropes linked to the “corrupt elites”. Based on the user comments, the negative influence of balanced reporting on COVID-19 vaccines and the existence of boomerang effect in cases of the overtly persuasive affirmative reporting was also established. The boomerang effect did not depend on the context, i.e., on the type of reporting. This study extends previous research on balanced reporting and boomerang effects by analyzing online comments as a potentially good parallelism of the offline discursive strategies of the pro-vaccination and anti-vaccination communication. The results of the study can be used for the adjustment of strategic communication targeting the vaccine hesitant audience. Based on the study results, it is recommended that relativization and politicization of science should be prevented by not equating scientific consensus with absolute epistemological certainty and by addressing legitimate concerns of vaccine hesitant persons without putting explicit blame on them. --------------- IN CROATIAN: Svrha ovog rada bila je istražiti izvještavanje internetskih medija o cijepljenju protiv COVID-19 bolesti i reakcije korisnika na različite vrste izvještavanja. Autori su imali za cilj istražiti mogući bumerang učinak koji nastaju kada je medijsko izvještavanje o COVID-19 bolesti asertivno i samopouzdano te utvrditi učinke uravnoteženog izvještavanja. Slučajni uzorak obuhvatio je ukupno 300 članaka objavljenih na trima hrvatskim internetskim portalima u razdoblju od 1. veljače 2020. do 15. siječnja 2022. godine. Podaci su kategorizirani analizom sadržaja, dok je pouzdanost kodiranja provjerena korištenjem dva kodera i izračunavanjem koeficijenata pouzdanosti. Podaci su analizirani negativnom binomnom regresijom. Rezultati su otkrili da je izvještavanje o COVID-u 19 bilo uglavnom konsenzualno, tj. pružalo je uglavnom afirmativne informacije o cjepivima. Međutim, komentari korisnika bili su vrlo polarizirani i većinom negativni, a većina antivakserskih tropa povezana je s "korumpiranim elitama". Na temelju komentara korisnika također je utvrđen negativan utjecaj uravnoteženog izvještavanja o cjepivima protiv COVID-19 te postojanje efekta bumeranga u slučajevima otvorenog uvjerljivog afirmativnog izvještavanja. Efekt bumeranga nije ovisio o kontekstu, odnosno o vrsti izvještavanja. Rezultati studije mogu se koristiti za prilagodbu strateške komunikacije usmjerene na publiku koja oklijeva s cijepljenjem
Stabilnost i/ili promjene?: povjerenje u institucije u Hrvatskoj od 1999. do 2020.
IN CROATIAN: U radu se, na temelju podataka prikupljenih u istraživanjima koja je u osam vremenskih točaka u proteklih dvadeset godina na reprezentativnom uzorku hrvatskih građana proveo Fakultet političkih znanosti, analizira stanje institucionalnog povjerenja u Hrvatskoj. Oslanjajući se na teorijske koncepte Davida Eastona i Pippe Norris te uvažavajući prethodne studije o institucionalnom povjerenju u Hrvatskoj, rad donosi i neke nove elemente. Dok većina prethodnih radova obuhvaća najviše tri točke mjerenja u kratkom vremenskom rasponu i analizi latentne strukture institucionalnog povjerenja pristupa kroz eksploratorni pristup, ovaj se rad temelji na analizi osam vremenskih točaka i analizira prikladnost postojećih teorijskih modela. Usto, analiza fluktuacija u razinama institucionalnog povjerenja temelji se na utvrđivanju invarijantnosti mjerenja, što je važan metodološki doprinos rada. Osnovni rezultati studije mogu se podijeliti u tri grupe. Prvo, na deskriptivnoj razini utvrdili smo da je povjerenje građana u pojedine institucije najčešće ispod srednje vrijednosti na ljestvici od 1 do 5, osim u slučajevima vojske i policije. Drugo, analiza pokazuje da hrvatski građani razlikuju dva tipa institucionalnog povjerenja – povjerenje u predstavničke institucije i povjerenje u institucije sigurnosti. Treće, analiza je pokazala kako se u razdoblju od 1999. do 2020. povjerenje građana u predstavničke institucije smanjilo, dok je povjerenje u institucije sigurnosti ostalo izrazito stabilno. Na temelju toga moguće je izvesti dva važna zaključka. Ponajprije, korištenje invarijantnosti mjerenja trebalo bi postati standardom za buduća istraživanja povjerenja u kojima se uspoređuju različite vremenske točke. Potom, niska razina povjerenja u predstavničke institucije sugerira otuđenost građana od tih institucija i predstavlja problem funkcioniranju predstavničke demokracije u Hrvatskoj. --------------- IN ENGLISH: This paper analyses the state of institutional trust (IT) in Croatia based on data collected by the Faculty of Political Science on a representative sample of Croatian citizens in eight time points over the past 20 years. Based on Easton's and Norris' concepts and considering previous studies on IT in Croatia, this paper brings some new elements. While most of the previous studies cover a maximum of three measurement points in a relatively short time span and analyse the latent structure of IT through an exploratory approach, this paper is based on an analysis spanning eight time points and analyses the appropriateness of existing theoretical models. In addition, the analysis of fluctuations in the levels of IT is based on determining measurement invariance as the most important methodological contribution of this paper. The main results of the study show that the level of citizens' trust in individual institutions is usually below the midpoint of the scale of 1 to 5, except for the military and police. Second, Croatian citizens distinguish between two types of IT – trust in representative and security institutions. Third, in the 1999–2020 period, IT in representative institutions decreased, while trust in security institutions remained pronouncedly stable. These insights lead to two main conclusions. First, the measurement invariance should become the standard for future IT studies comparing different time points. Second, the low level of trust regarding representative institutions of the Republic of Croatia suggests the alienation of citizens from these institutions and indicates a problem for the functioning of representative democracy
Zašto je važno istraživati dobrobit učitelja u ranoj fazi karijere?
Početne godine poučavanja kritično su razdoblje u karijeri učitelja, obilježeno
stresom i visokim stupnjem profesionalnog sagorijevanja. Zbog tog je razloga
pružanje odgovarajuće potpore učiteljima tijekom ranih godina karijere važno za
razvoj njihove profesionalne kompetencije u složenom školskom okruženju i za
njihove planove za ostanak u profesiji. Uvid u kontekstualne i individualne
čimbenike koji djeluju na elemente dobrobiti učitelja poput entuzijazma za
poučavanje, zadovoljstva poslom, radnog angažmana, ali i na karijerne planove
vezane uz ostanak ili napuštanje profesije pruža nam mogućnost osmišljavanja
mehanizama podrške učiteljima u ranoj fazi karijere. Istraživanja ovih čimbenika
posebice su važna u hrvatskom obrazovnom kontekstu u kojem nedostatak
kvalificiranih učitelja postaje izraziti problem u mnogim predmetima, prvenstveno
u području matematike, prirodoslovlja i stranih jezika. Međunarodna istraživanja
naglašavaju važnu ulogu ličnosti, motivacije za poučavanje i socio-emocionalnih
kompetencija u velikom broju važnih ishoda vezanih uz profesionalnu dobrobit
učitelja. Projekt koji ćemo predstaviti predlaže konceptualni okvir koji omogućuje
sustavno istraživanje individualnih odrednica dobrobiti učitelja u početnim
godinama poučavanja. Ličnost, motivacija za izbor učiteljske profesije i socio-
emocionalne kompetencije učitelja funkcioniraju kao odrednice motivacijskih
poticaja kao što su učiteljska samoefikasnost za poučavanje ili učiteljske ciljne
orijentacije koje se razvijaju tijekom početnog obrazovanja učitelja i u ranim
godinama poučavanja. Ovi motivacijski pokretači kasnije djeluju kao odrednice
profesionalne dobrobiti učitelja u ranoj fazi karijere, što se ogleda u visokoj razini
entuzijazma za poučavanje i radnog angažmana, zadovoljstvu poslom, niskoj razini
profesionalnog sagorijevanja i planiranoj ustrajnosti u profesiji. Nadalje, oni
oblikuju ponašanja učitelja u učionici koja djeluju na učeničku percepciju
motivacijskih elemenata kvalitete poučavanja. Uz teorijski okvir projekta bit će
predstavljeni i prvi rezultati pilot istraživanja o odnosu motivacije za poučavanje
učitelja u ranoj fazi karijere, njihove samoefikasnosti te ishoda poput zadovoljstva
poslom, radnog angažmana i planova vezanih uz ostanak u profesiji
Islam and human rights in European Union: the example of Croatia
IN ENGLISH: The article discusses the position of Islam in the Republic of Croatia, as one of the members of the European Union. After presenting basic information about the social context of Croatia and data on the Islamic community (number and distribution of Muslims) the legal regulation of religious communities is presented, with a more detailed elaboration of the legal position of Muslims. After that, the phenomenon of discrimination against Muslims in Croatia (and discrimination by Muslims) as well as practicing religious freedom and other cultural rights and freedom of speech is discussed. In the context of the discussion on the challenges of Islam in the EU countries, the fundamental challenges in Croatia are elaborated. The conclusions state advantages of the Croatian model of coexistence between the secular state and religious communities, with an emphasis on Islam. --------------- IN CROATIAN: Članak raspravlja položaj islama u Republici Hrvatskoj, kao jednoj od članica Europske Unije. Nakon prezentiranja osnovnih podataka o socijalnom kontekstu Hrvatske, te podataka o islamskoj zajednici u Hrvatskoj (broju i rasprostranjenosti muslimana), prezentira se pravna regulacija vjerskih zajednica, s detaljnijim elaboriranjem pravnog položaja muslimana. Nakon toga se s primjerima elaborira fenomen diskriminacije muslimana u Hrvatskoj (i diskriminacije od strane muslimana), te prakticiranja vjerske slobode i drugih kulturnih prava, te slobode govora. U kontekstu rasprave o izazovima islamu u zemljama Europske Unije, posebno se elaborira primjer Hrvatske. U zaključcima se navode prednosti hrvatskog modela koegzistencije između sekularne države i vjerskih zajednica, s naglaskom na Islamskoj vjerskoj zajednici