Institute for Social Research
Institute for Social Research in Zagreb (ISRZ) RepositoryNot a member yet
1189 research outputs found
Sort by
Osnovni pregled rezultata o kvaliteti života u stambenim naseljima iz socijalističkog i postsocijalističkog razdoblja u Hrvatskoj i Sloveniji
Get PDFIN CROATIAN: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu u suradnji s Urbanističnim inštitutom Republike Slovenije iz Ljubljane provodi bilateralni znanstveno-istraživački projekt pod nazivom Kvaliteta života u stambenim naseljima iz socijalističkog i postsocijalističkog razdoblja: komparativna analiza između Slovenije i Hrvatske (2020.-2023.) (Quality of living in the Housing Estates of the socialist and post-socialist era: a comparative analysis between Slovenia and Croatia – HESC1 ) (http://hesc.uirs.si/hr-hr/Naslovna). Projekt financiraju Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) i Javna agencija za raziskovalno dejavnost Republike Slovenije (ARRS). Projektom se istražuje stanovanje kao jedno od temeljnih i najkompleksnijih ljudskih dobara i prava. Stanovanje se također definira i kao jedan od osnovnih elemenata kvalitete života. U ovom istraživačkom projektu stanovanje se analizira na dvije osnovne razine: kroz objektivne indikatore njegove upotrebne vrijednosti na razini stana, zgrade i naselja te kroz subjektivne indikatore koji mjere promjene društvenih vrijednosti kod stanovnika u njihovom razumijevanju, percepciji i potrebama vezanima za kvalitetu života. Pri tome je istraživački interes bio usredotočen na starija stambena naselja izgrađena nakon Drugog svjetskog rata u razdoblju socijalističkoga sustava (1945.-1990.) i na novija naselja izgrađena u razdoblju tranzicije ili prijelaza na sustav tržišne ekonomije, odnosno postsocijalističkom razdoblju (nakon 1990. godine). --------------- IN ENGLISH: The Institute for Social Research in Zagreb carries out, in collaboration with the Urban Planning Institute of the Republic of Slovenia from Ljubljana, a bilateral scientific research project titled “Quality of living in the Housing Estates of the socialist and post-socialist era: a comparative analysis between Slovenia and Croatia – HESC1“ (http://hesc.uirs.si/en-us/). The project is financed by the Croatian Science Foundation (CSF) and the Slovenian Research Agency (SRA). The project explores housing as one of the fundamental and most complex human goods and rights. Housing is also defined as one of the basic elements of quality of life. In this research project, housing is analysed at two basic levels: through objective indicators of its utilitary value at the level of apartment, building and estate, and through subjective indicators that measure changes of social values among residents regarding their understanding, perception and needs related to quality of life. In doing so, the research interest was focused on older housing estates built after WWII in the social system period (1945-1990), and on more recent estates built in the period of transition, or the shift to the market economy system, i.e. the post-socialist period (after 1990)
Management and maintenance of multi‑family buildings in Croatia: perspective of co‑owners’ representatives
Get PDFIN ENGLISH: The paper deals with maintenance and management problems in multi-family buildings in Zagreb and other Croatian cities from the perspective of co-owners’ representatives. After 1990, when there was intensive privatization of housing, the responsibility for the maintenance of the housing stock shifted to private owners and management companies. Apartment owners have been given the obligation to maintain multi-family buildings and have faced problems and challenges in maintaining and managing common property. The empirical research was conducted on a convenience sample of co-owners' representatives (N = 353) using the survey method. The results are analysed according to three construction periods of multi-family buildings: built before 1945, during the socialist period (from 1945 to 1990) and the post-socialist period (after 1991). The results show that in all three construction periods there are certain bigger or smaller shortcomings regarding the building quality, and then the maintenance. The paper concludes that insufficient financial and organisational resources, insufficient engagement of managers, inadequate collaboration between representatives and managers, and weak energy renovation of multi-family buildings are some of the most important problems faced by co-owners’ representatives. --------------- IN CROATIAN: Rad se bavi problemima održavanja i upravljanja višestambenim zgradama u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima iz perspektive predstavnika suvlasnika. Nakon 1990. i intenzivne privatizacije stanovanja, odgovornost za održavanje stambenog fonda prebačena je na privatne vlasnike stanova i upravljačke tvrtke. Vlasnici su dobili obvezu održavanja višestambenih zgrada te su se suočili s problemima i izazovima koje održavanje i upravljanje zajedničkim vlasništvom donosi. Empirijsko istraživanje provedeno je na prigodnom uzorku predstavnika suvlasnika (N = 353) korištenjem metode ankete. Rezultati su analizirani prema tri razdoblja izgradnje stambenih zgrada: izgrađenih prije 1945., za vrijeme socijalističkog razdoblja (od 1945. do 1990.) i u postsocijalističkom razdoblju (nakon 1991.). Rezultati pokazuju da u sva tri razdoblja izgradnje postoje određeni veći ili manji nedostaci vezani za kvalitetu gradnje te zatim i održavanje. U članku se zaključuje da nedostatna financijska i organizacijska sredstva, nedostatan angažman upravitelja, nedovoljna suradnja između predstavnika i upravitelja, te slaba energentska obnova višestambenih zgrada predstavljaju neke od najvažnijih problema s kojima se suočavaju predstavnici suvlasnika
Saving Little Red Riding Hood: a qualitative study of parental role construction for involvement in children’s education
Get PDFIN ENGLISH: In the Hoover-Dempsey at al. model (2005), parental role construction for involvement
in children’s education is defined as socially constructed beliefs and expectations
about what parents should do in relation to their children’s education. The qualitative exploration
of parental role constructions and factors that might shape parents’ understanding of their
role was conducted in five elementary schools in Zagreb, Croatia. Data was collected via 59
semi-structured interviews with parents of children attending primary and lower secondary
education. Reflexive thematic analysis was applied for interview data coding and analysis. Most
parents exhibited an active role construction and experienced a strong sense of personal responsibility
for their children’s educational outcomes and development. Parents’ beliefs about
necessary and appropriate involvement activities, rights and responsibilities were shaped by
immediate and wider social contexts including school, as well as by perception of the child’s
developmental needs. Parents constructed their role through processes of social comparison
with other families in their social networks, and by reflecting on their childhood memories
and their own current experiences with others related to schooling. Three modalities of role
construction were identified that shape parental decisions regarding the form and intensity of
their involvement with their child: proactive support and assistance, on-demand activation
and active control. --------------- IN CROATIAN: U modelu Hoover-Dempseyja i suradnika (2005), roditeljska konstrukcija uloge za uključenost
u obrazovanje djece definira se kao socijalno konstruirana vjerovanja i očekivanja o tome
što bi roditelji trebali činiti u obrazovanju svoje djece. Kvalitativno istraživanje roditeljskih
konstrukcija uloge i čimbenika koji mogu oblikovati njihovo razumijevanje uloga provedeno
je u pet osnovnih škola u Zagrebu, Hrvatska. Podaci su prikupljeni pomoću 59 polustrukturiranih
razgovora s roditeljima djece u nižim i višim razredima osnovne škole. Za kodiranje i
analizu podataka korištena je refleksivna tematska analiza. Većina roditelja iskazivala je konstrukciju
aktivne uloge i imala snažan osjećaj osobne odgovornosti za obrazovne ishode i razvoj
djece. Roditeljska očekivanja o nužnim i prikladnim aktivnostima, pravima i odgovornostima
oblikovana su neposrednim i širim socijalnim kontekstom, uključujući školu, kao i doživljajem
razvojnih potreba djeteta. Roditelji konstruiraju uloge kroz procese socijalne komparacije s
drugim obiteljima iz socijalne mreže te kroz reflektiranje na temelju vlastitih sjećanja iz djetinjstva
i trenutnih iskustava s drugima povezanim sa školovanjem njihove djece. Identificirana su
tri modaliteta konstrukcije uloge koji oblikuju roditeljske odluke o vrsti i intenzitetu njihove
uključenosti: proaktivna podrška i pomoć, aktiviranje na zahtjev i aktivna kontrola
Ažurirana procjena kvantitativnih potreba za obrazovanjem i zapošljavanjem odgojitelja u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
Get PDFTeachers’ diversity awareness and critical consciousness - sine qua non of social justice in schools
Get PDFIN ENGLISH: The present paper focuses on teacher’s role in social justice and explores how teachers perceive
and react upon diversity and inequality in their classrooms. Through a literature review,
we aimed to answer three research questions: 1) what are diversity awareness and critical
consciousness in education; 2) why are diversity awareness and critical consciousness important;
and 3) how can diversity awareness and critical consciousness be supported in teachers. The
literature review has revealed that most papers on teachers’ diversity awareness and critical
consciousness have been published within the last few years and that the importance of the
two concepts has been recognized for a wide range of educators. There seems to be a growing
interest in this topic due to the increase of the diversity in classrooms and the recognition of
the teachers’ role in addressing diversity and inequality. However, large-scale studies would be
a needed contribution to the field, as most of the existing studies are small-scale. Based on this
review, we argue that both diversity awareness and critical consciousness need to be supported
through preservice and in-service teacher professional development programs, if we are to
make education systems more inclusive for all. --------------- IN SERBIAN: U ovom radu se razmatra uloga nastavnika u domenu podsticanja društvene pravde i ispituјe se na koјi način nastavnici doživljavaјu i reaguјu na različitost i neјednakost u svoјoј učionici. Pregledavši literaturu nastoјali smo da odgovorimo na tri istraživačka pitanja: 1) šta su svest o različitosti i kritička svest u obrazovanju; 2) zašto su svest o različitosti i kritička svest važne i 3) kako se svest o različitosti i kritička svest nastavnika mogu podstaći. Pregled literature pokazao јe da јe većina radova koјi se bave svešću o različitosti i kritičkom svešću nastavnika obјavljena u poslednjih nekoliko godina i da јe prepoznata važnost ova dva koncepta za širok spektar predavača. Čini se da postoјi povećano interesovanje za ovu temu zbog porasta različitosti u učionicama i prepoznavanja uloge nastavnika u vezi sa pitanjima koјa se tiču različitosti i neјednakosti. Meђutim, potrebno јe sprovesti istraživanja većih razmera, budući da јe većina postoјećih studiјa manjeg obima. Na osnovu ovog pregleda literature tvrdimo da, ukoliko želimo da obrazovni sistem bude inkluzivniјi za sve, svest o različitosti i kritička svest moraјu biti podstaknuti kroz stručni razvoјni program nastavnika pre završenog iniciјalnog obrazovanja i tokom rada u obrazovanju
Unaprjeđenje pravičnosti i uključivosti obrazovanja odraslih u Hrvatskoj: analiza i preporuke za javne politike
Get PDFOva publikacija predstavlja rezultate cjelokupnog procesa u području obrazovanja odraslih koristeći sljedeću
strukturu:
• potencijali: snage i dobre prakse u sustavu
• izazovi: analiza obrazovnih nejednakosti
• preporuke za javne politike: prijedlozi općih ciljeva, specifičnih ciljeva i mjera
Ciljne skupine ove publikacije su primarno nadležne institucije u području obrazovanja odraslih, jedinice
lokalne i područne samouprave te obrazovne ustanove, koje navedene preporuke mogu inkorporirati u
svoje trenutne i buduće obrazovne reforme, programe i inicijative. Istovremeno, vjerujemo da će publikacija
služiti svim ostalim dionicima u području obrazovanja u Hrvatskoj (uključujući organizacije civilnog društva,
predstavnike medija i same polaznike obrazovanja i njihove obitelji) da bolje razumiju kompleksnost problema
obrazovnih nejednakosti i da osvijeste razne moguće načine njihova ublažavanja i, dugoročno, prevencije
Unaprjeđenje pravičnosti i uključivosti obrazovanja u Hrvatskoj: sažetak preporuka za javne politike
Get PDFDiplomirati tijekom pandemije: rezultati četvrtog nacionalnog istraživanja zapošjivosti diplomiranih studenata (2021.)
Get PDFČetvrto nacionalno istraživanje zapošljivosti diplomiranih studenata provedeno krajem 2021. godine obuhvatilo je generaciju koja je diplomirala tijekom 2020. godine, odnosno uslijed izbijanja COVID-19 pandemije koja je u svojoj prvoj godini u značajnoj mjeri pogodila kako obrazovni sustav tako i tržište rada u cjelini. Provedba ovog istraživanja Agencije za znanost i visoko obrazovanje kroz ovo je razdoblje rutinizirana, ali se interes, odaziv i konačna obuhvaćenost diplomanada ne smanjuje, tako da je u 2021. godini anketu ispunilo 4858, odnosno 14,6 % studenata koji su diplomirali 2020. godine. Kroz godine se pojedina visoka učilišta uključuju, povlače ili vraćaju u proces prikupljanja suglasnosti. U 2021. godini u istraživanju je sudjelovalo šest učilišta više nego prethodne godine, te je analitički relevantan broj suglasnosti prikupljen sa 79 učilišta na kojima je diplomiralo 60 % svih studenata u RH. Sukladno administrativnim podatcima, iskustvo studijske međunarodne mobilnosti nije se prorijedilo u generaciji koja je diplomirala u godini izbijanja pandemije te je uvelike koncentrirano među diplomandima sveučilišnih i diplomskih studija. Studijsku mobilnost u manjoj su mjeri realizirali diplomandi prirodnih, tehničkih i biotehničkih znanosti, na sveučilištima u Osijeku i Splitu, te oni slabijeg obiteljskog zaleđa. Iskustvo primanja stipendije postalo je učestalije u odnosu na prijašnja istraživanja, te je čak 52 % anketiranih diplomanada iskazalo da je primalo neku vrstu stipendije. Iza tog porasta prvenstveno stoji dostupno EU financiranje od 2017. godine za socioekonomske i STEM stipendije. Općenito, dinamika zapošljavanja generacije koja je diplomirala 2020. godine nešto je povoljnija nego kod generacije koja je diplomirala 2018./2019. Tako je u vrijeme istraživanja krajem 2021. godine bilo zaposleno 83,3 % sudionika koji više ne studiraju, dok je u istraživanju prethodne generacije provedenom krajem 2020. zaposlenih bilo 79,5 %. Diplomandi koji su studij završili u mjesecima lockdowna sreli su se s tržištem rada bez potražnje i gotovo potpunom nemogućnošću zapošljavanja do jeseni 2020., ali srećom bez dugotrajnijih posljedica jer su kroz narednu godinu sustigli ostatak generacije. Analizom je obuhvaćeno i više pokazatelja kvalitete zaposlenosti – rad u struci, vrsta ugovora, visina plaće i zadovoljstvo poslom. Tako su prema vlastitom iskazu u struci radile četiri petine diplomanada, što je gotovo identično rezultatima prijašnjih praćenja zapošljivosti. Analiza je potvrdila manje vjerojatnosti zapošljavanja u struci za polaznike stručnih studija, što ukazuje na izostanak prepoznavanja strukovne specifičnosti tih studijskih programa na tržištu rada. Također, diplomandi humanističkih i biotehničkih znanosti imaju najniže vjerojatnosti zapošljavanja u struci, dok biomedicina, zdravstvo i tehničke znanosti predvode. Diplomirani studenti nižeg socioekonomskog statusa imaju manje šanse za rad u struci, bez obzira na studij koji su pohađali, dok stipendije povećavaju šanse za rad u struci. U vrijeme istraživanja, nešto više od godinu dana nakon diplome, tek je polovina zaposlenih diplomanada imala siguran posao na određeno, što predstavlja poboljšanje u odnosu na istraživanje iz 2017. godine, ali ukazuje na učestalu nesigurnost početka karijere i za visokoobrazovane. Viševarijatna analiza potvrđuje razlike u vjerojatnosti rada na neodređeno s obzirom na područje znanosti, gdje se diplomirani studenti tehničkih znanosti ističu s većom šansom da rade na neodređeno. Vjerojatnost sigurnog zapošljavanja ne razlikuje se s obzirom na vrstu i razinu studijskog programa, ali uzevši u obzir sveučilišta, diplomirani na sveučilištima u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zadru imaju manje šanse sigurnog zaposlenja, što izgledno nisu odlike programa na tim studijima, već potražnje lokalnih tržišta rada. Treba istaknuti da je nesigurnost ugovora za diplomande najveća upravo u javnom sektoru (uz izuzetak zdravstva), kao i da su žene u vidno nepovoljnijim položaju u ovom aspektu kvalitete rada. Nadalje, analizirana je učestalost rada na poslu koji je plaćen barem na razini nacionalnog prosjeka (iznad 7000 kn). I u 2021. godini četvrtina diplomanada radila je na poslovima plaćenim manje od 5000 kn, dok je tek nešto više od trećine (35,2 %) imalo plaću iznad 7000 kn. Pri tome su veće plaće bitno zastupljenije među diplomandima diplomskih sveučilišnih studija, Sveučilišta u Zagrebu, te prirodnih, tehničkih i biomedicinskih znanosti, dok takvu plaću zarađuje manje od petine diplomanada biotehničkih, društvenih i humanističkih znanosti. Također, muškarci, diplomandi zaposleni u struci, na neodređeno i u privatnom sektoru, imaju oko 15 postotnih bodova veće šanse raditi na poslovima s većim primanjima. Ukupno je 4,5 % diplomanada u vrijeme anketiranja živjelo u inozemstvu, što je neznatno manji udio nego u istraživanjima 2018. – 2020. (5,3 – 5,7 %). U skladu s nalazima prijašnjih istraživanja, emigracija nakon diplome najčešća je kod diplomanada koji su prethodno imali iskustvo međunarodne studijske mobilnosti a ujedno su joj skloniji i diplomandi lošijeg financijskog stanja i visokoobrazovanih roditelja. Diplomandi prirodnih znanosti imaju veće šanse da isele, bez značajnog utjecaja vrste i razine studijskog programa te tipa sveučilišta/visokog učilišta. Poslovi koje diplomirani studenti rade u inozemstvu prvenstveno se razlikuju po visini plaće, dok se prema drugim kriterijima kvaliteta zaposlenja ne razlikuje značajno od zaposlenja diplomiranih u Hrvatskoj
„Podigneš svoje dokumente i odeš“: kvalitativna analiza iskustava osoba koje su odustale od studija
Get PDFIN CROATIAN: U ovom radu analiziraju se čimbenici koji na individualnoj i institucijskoj razini
utječu na odustajanje od studija, odnosno napuštanje visokog obrazovanja. Korištena je kvalitativna
metodologija istraživanja te su provedena 24 polustrukturirana intervjua s osobama
koje su odustale od studija na različitim visokim učilištima u Hrvatskoj. Glavne istraživačke
teme obuhvaćale su razloge odustajanja od studija, ulogu visokoškolskih institucija prilikom
odustajanja od studija te mogućnosti i preporuke za poboljšanje sustava u kontekstu problematike
napuštanja studija. Primijećena su tri glavna skupa razloga za odustajanje od studija
koji se mogu izdvojiti kao prevladavajući – motivacijski razlozi, zdravstveni razlozi i zaposlenje,
a među ostalim razlozima ističu se nedostatak discipline, financijski razlozi, socijalni odnosi
te organizacijski izazovi. Rezultati ukazuju i na slabu institucijsku podršku vezanu uz proces
odustajanja od studija, odnosno izostanak pokušaja od strane institucije da zadrži studente
na studiju. Rezultati i preporuke također pokazuju kako je napuštanje studija kompleksan
problem čije rješavanje uključuje angažman i sinergijsko djelovanje institucija na više razina:
visokoobrazovnih institucija, sveučilišta, lokalne samouprave, gospodarskog sektora i države. --------------- IN ENGLISH: This paper examines the factors that influence university dropout, i.e., leaving higher education,
at the individual and institutional level. Qualitative research methodology was used and
24 semi-structured interviews were conducted with people who dropped out of studies at
different universities and faculties in Croatia. The main research topics included the causes of
dropping out of studies, the role of higher education institutions in that process, and possibilities
and policy recommendations for improvement of the higher education system in the context
of dropout. Three main reasons for dropping out of studies were observed as prevailing:
motivational reasons, health reasons and employment, and among others, lack of discipline,
financial reasons, social relations and organizational challenges. The results also indicate weak
institutional support related to the process of dropping out of studies, that is, the absence of
institutional attempts to retain the students. The results and recommendations also show that
dropping out of studies is a complex problem, and that the solution involves the engagement
and synergistic action of institutions at multiple levels: higher education institutions, universities,
local government, the economic sector and the state
Predictive value of empathy components for types of aggression in the school setting: a cross-country comparison
No full textAggressive behaviour has negative consequences for students who are exposed to it and those who are aggressive. In addition to a number of negative consequences at the individual level aggression negatively impacts processes within the school. Successful methods of preventing and reducing aggressive behaviour at school often include activities related to empathy. Empathy is the ability to understand and feel the emotional state of another person. It includes cognitive and emotional components and is associated with positive effects on relationships and behaviours; the lack of empathy is associated with negative effects, including aggressive behaviour. We analysed the relationships among empathy dimensions and general aggression, including the subtypes of aggression. We used the AG-UD aggression scale and the IRI questionnaire for the measurement of empathy on a sample of Slovene (N = 125), Croatian (N = 95) and Swedish (N = 84) adolescents aged between 13 and 14. The findings across samples revealed several significant associations on the level of general aggression and high congruence across countries and on the level of types of aggression. This data indicates the need to include dimension-level prevention and intervention based on the prevalence of specific types of aggression