Institute for Social Research
Institute for Social Research in Zagreb (ISRZ) RepositoryNot a member yet
1189 research outputs found
Sort by
Isolation in the digital society
No full textIN ENGLISH: This paper explores the phenomenon of isolation in modern digital society. The topic was developed with a group of 90 IT design students in two generations. The positive and negative aspects of isolation are presented through the eyes of the students of the Zagreb University of Applied Sciences. An initiative and incentive is the project entitled Isolated people and communities in Slovenia and Croatia - Isolation (IPS-2022-02-3741). The project itself examines the contemporary isolation in both countries, Slovenia and Croatia. The perception of isolation is different for each person and does not necessarily involve geographic or spatial isolation. One would think that isolation would be minimized today, in the digital age where the Internet and social networks bring us all together. Isolation has been given new frameworks that affect the lives of individuals and communities. During a semester in 2022/2023 under our mentorship the IT design students of the Zagreb University of Applied Sciences dealt with the concept of isolation, its perception and as a result of this reflection they produced and presented their interpretation of the concept of isolation and they visualized their understanding of the problem creating graphic works. During this process students were encouraged to use available digital media, anthropological knowledge and express themselves through graphic design. The selected student works presented in this paper show various interpretations of isolation including social, individual, spatial and digital. Students have explored and we are presenting in this paper how the different types of isolation shape their own values and attitudes in the contemporary context. --------------- IN CROATIAN: Ovaj rad istražuje fenomen izolacije u suvremenom digitalnom društvu. Tema je razvijena u suradnji s 90 studenata Informacijskog dizajna Tehničkog veleučilišta u Zagrebu tijekom dvije generacije. Pozitivni i negativni aspekti izolacije analizirani su iz perspektive studenata. Poticaj za ovo istraživanje bio je projekt Izolirani ljudi i zajednice u Sloveniji i Hrvatskoj (IPS-2022-02-3741), koji proučava suvremene oblike izolacije u ovim dvjema zemljama. Izolacija se doživljava na različite načine, kako individualno tako i kolektivno, i ne mora nužno podrazumijevati geografsku ili prostornu udaljenost. Iako bi se moglo pretpostaviti da digitalno doba, s internetom i društvenim mrežama, smanjuje izolaciju, novi oblici izolacije i dalje utječu na živote pojedinaca i zajednica. Tijekom akademske godine 2022./2023., pod mentorstvom autora, studenti su analizirali koncept izolacije te kroz grafičke radove vizualno predstavili svoje razumijevanje problema. U ovom procesu poticano je korištenje digitalnih medija, antropoloških uvida i kreativnog izražavanja putem grafičkog dizajna. Odabrani radovi predstavljeni u ovom članku nude različite interpretacije izolacije, uključujući društvenu, individualnu, prostornu i digitalnu dimenziju. Istraživanjem su studenti, kao i autori, pokazali kako različiti oblici izolacije oblikuju osobne i društvene vrijednosti te stavove u suvremenom kontekstu
The role of debate in cognitive development and development of civic awareness of young people: a qualitative analysis
Get PDFIN ENGLISH: Debate as a method is increasingly being utilised in both school and out-of-school settings, aiming to develop certain cognitive, emotional, and interpersonal skills, while also equipping young people with the competencies to actively participate in their social and political communities. Education through debate, as a distinctive form of non-formal education, is thus becoming an integral part of young people’s lives. The development of critical thinking, heightened selfesteem, improved rhetoric, organizational prowess, effective presentation, and argumentation abilities, along with the fostering of citizenship, play a pivotal role in aiding underprivileged youth to become more constructive contributors to their communities. These proficiencies and goals, demonstrated within this paper, exemplify the diverse skill set that debate fosters. This paper brings the results of a qualitative study conducted across four countries (Croatia, Slovenia, Poland, and the Netherlands) regarding the advantages of debate. It offers empirical evidence that one of the ways to have responsible, conscious, aware, vigilant, and selfconfident citizens is by incorporating debate in their (non)formal education. --------------- IN CROATIAN: Debata kao metoda se uveliko koristi u školskim i vanškolskim okruženjima s ciljem razvijanja određenih kognitivnih, emocionalnih i interpersonalnih vještina, ali i da se mladi ljudi osposobe za aktivno sudjelovanje u društvenoj i političkoj zajednici. Debatno obrazovanje kao specifičan oblik neformalnog obrazovanja tako postaje sastavni dio života mladih. Kritičko razmišljanje, podizanje samopoštovanja, bolje retoričke vještine, vještine organizacije, prezentacije i argumentacije, razvoj građanstva, pomoć siromašnim mladima da postanu funkcionalniji članovi zajednica su samo neke od vještina i ciljeva koji se razvijaju u debati, kao što je prikazano u ovom radu. Ovaj rad donosi rezultate kvalitativne studije provedene u četiri zemlje (Hrvatska, Slovenija, Poljska i Nizozemska) o prednostima debate i pruža empirijski dokaz da je jedan od načina da imamo odgovorne, svjesne, budne i samopouzdane građane inkorporiranje debate u njihovo (ne)formalno obrazovanje
Naslijeđeni, važni i nevidljivi: uloga zagrebačkih kulturnih centara izvan okvira kulturne politike
Get PDFIN CROATIAN: U Zagrebu pored brojnih javnih kulturnih ustanova i niza drugih kulturnih organizacija u neprofitnom i profitnom sektoru djeluje i 15 javnih centara za kulturu. Njihov je nastanak i kasniji rad određen specifičnim kulturnim politikama koje su se razvijale nakon
Drugog svjetskog rata. U tranzicijskom razdoblju javni kulturni centri ostaju bez jasne pozicije
i uloge u kulturnom sustavu te se stoga ovaj rad bavi pitanjem kako voditelji tih institucija konstruiraju uloge kulturnih centara. Provedeni su polustrukturirani intervjui u devet kulturnih centara, a tematskom je analizom izdvojeno šest tema vezanih za ulogu i svrhu tih institucija
u Zagrebu: dostupnost kulture, stvaralaštvo i posredovanje, prvi ulazak u kulturu, (re)produkcija
zajednice, javni servis te koristan ostatak. Prve su četiri teme vezane uz kulturne paradigme
izvrsnosti, demokratizacije kulture i kulturne demokracije i pokazuju da nisu nestale, nego
još uvijek imaju djelatnu ulogu. Posljednje dvije teme signaliziraju krizu kulturnih centara u
tranzicijskom i posttranzicijskom vremenu koja se tiče društvene baze te pozicije u okvirima
javnih politika. Ti uvidi omogućuju nam razumijevanje lokalnih reakcija na društvene, kulturne i političke promjene te nam otkrivaju kako se kulturni centri nose s problemom legitimacije i pronalaženja svrhe u novom kulturnom sustavu. --------------- IN ENGLISH: Next to numerous public cultural institutions and other cultural organizations in the non-profit and for-profit sector, in Zagreb there are also 15 public cultural centres. Their initial
establishment and purpose were determined by specific post-Second World War cultural policies. In the transitional period, public cultural centres remain without a clear position and role
in the Croatian cultural system. Therefore, this paper deals with the question of how the leaders of these institutions construct the roles of cultural centres. Semi-structured interviews were
conducted in nine cultural centres in the city of Zagreb, and the thematic analysis showed six
themes related to their role and purpose: accessibility of culture, creativity and mediation, first entry into culture, (re)production of community, public service and useful rest. The first four themes are related to the cultural paradigms of excellence, democratization of culture and cultural
democracy, which show that they have not disappeared, but still have an active role. The last
two themes signal the crisis of cultural centres in the transitional and post-transitional period,
which concerns the social base and the position within the framework of public policies. These
insights provide us with better understanding of local reactions to social, cultural and political
changes and reveal different rationalities related to the problem of legitimation and finding
purpose in the new cultural system
Teacher dispositional affectivity, emotional labor, and self-efficacy: a longitudinal analysis
Get PDFIN ENGLISH: The aim of the study was to test the longitudinal reciprocal relationship between teachers’ emotional labor strategies (i.e., deep acting, hiding emotions, and faking emotions) and teachers’ self-efficacy (TSE). Additionally, due to a scarcity of the empirical research on teachers’ stable individual differences that can explain teachers’ emotion regulation and motivation, the role of teachers’ dispositional affectivity (i.e., positive affectivity – PA and negative affectivity – NA) in predicting individual differences in teachers’ use of emotional labor strategies and TSE was examined. A large sample of 3010 Croatian teachers (82% female) with varying years of teaching experiences (M = 15.28, SD = 10.50) participated in a three-wave longitudinal study. The results showed that TSE and hiding emotions were reciprocally related to each other even after controlling for dispositional affectivity – hiding emotions at Time 2 was related to lower levels of TSE at Time 3 and vice versa. Next, PA positively predicted TSE at both Time 2 and Time 3, but negatively hiding and faking emotions at Time 2. In addition, PA positively predicted deep acting only at Time 2. In contrast, NA positively predicted surface acting at Time 2 and Time 3, and negatively TSE, but only at Time 1. --------------- IN CROATIAN: Cilj ovog rada bio je ispitati longitudinalni recipročni odnos između strategija emocionalnog napora (dubinska strategija, te dvije površinske strategije: prikrivanje emocija i glumljenje emocija) i učiteljske samoefikasnosti. Dodatno, zbog nedostatka empirijskih istraživanja o ulozi stabilnih individualnih razlika u objašnjenju učiteljske regulacije emocija i motivacije, ispitana je uloga dispozicijske afektivnosti učitelja (tj. pozitivne afektivnosti – PA i negativne afektivnosti – NA) u predviđanju individualnih razlika u korištenju strategija emocionalnog napora i učiteljske samoefikasnosti. Istraživanje je provedeno longitudinalno u tri vremenske točke, na uzorku od 3010 hrvatskih učitelja (82% žena) s različitom duljinom iskustva u nastavi (M = 15,28 godina, SD = 10,50). Rezultati su pokazali da su učiteljska samoefikasnost i prikrivanje emocija recipročno povezani čak i uz kontrolu dispozicijske afektivnosti – prikrivanje emocija u drugoj vremenskoj točci bilo je povezano s nižim razinama učiteljske samoefikasnosti u trećoj vremenskoj točci, i obrnuto. Nadalje, PA je pozitivno predviđala učiteljsku samoefikasnost u drugoj i trećoj vremenskoj točci, a negativno je predviđala prikrivanje i glumljenje emocija u drugoj vremenskoj točci. Osim toga, PA je pozitivno predviđala korištenje dubinske strategije samo u drugoj vremenskoj točci. Nasuprot tome, NA je pozitivno predviđala korištenje površinskih strategija u drugoj i trećoj vremenskoj točci, a negativno je predviđala učiteljsku samoefikasnost, ali samo u prvoj vremenskoj točci
Gordana Bosanac - ženska ki je uspela misliti
Get PDFIN SLOVENIAN: Besedilo predstavlja življenjepis ugledne hrvaške znanstvenice in filozofinje Gordane Bosanac. Predstavljene so tudi njene najpomembnejše filozofske teme, ki jih je obdelala v knjigah Utopija i Inauguralni paradoks ter Visoko čelo. --------------- IN CROATIAN: U radu se iznose biografski podaci o znamenitoj hrvatskoj filozofkinji i sociologinji Gordani Bosanac, zaposlenici Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.Također, autorica se osvrće na najznačajnija znanstvena i filozofska djela Gordane Bosanac kao i na njezinu feminističku ostavštinu. --------------- IN ENGLISH: The paper presents biographical information about the famous Croatian philosopher and sociologist Gordana Bosanac, an employee of the Institute for Social Research in Zagreb. The author looks back at the most significant scientific and philosophical works of Gordana Bosanac as well as her feminist legacy
Novo težaštvo - otočne prehrambene prakse na primjeru četiriju dalmatinskih otoka
No full textIN CROATIAN: U radu se bavimo konceptom otočne prehrane kroz komparativni pristup prehrambenim praksama stanovnika dalmatinskih otoka Brača, Hvara, Mljeta i Žirja. Otočne prehrambene prakse razmatramo na tri razine: kroz uzgajanje, nabavljanje i pohranu hrane. Na temelju etnografskog istraživanja rezultate interpretiramo u kontekstu kompleksnih infrastrukturnih izazova pri dobavljanju namirnica, osiguravanju energije i vode s kojima se suočavaju stanovnici otoka. Posljedično, tradicija optimalnog korištenja raspoloživih resursa dobiva različite i kompleksne suvremene oblike. Nepostojeće, nedovršene, zapuštene i devastirane infrastrukture znatno otežavaju snabdijevanje hranom za svakodnevnu prehranu ili za trgovinu i potrebe ugostiteljstva. Dugo obećavani infrastrukturni projekti u obliku prometnica, uređenja putova, izgradnje električne mreže, pokrivenosti internetom ili priključivanja na vodovod ne realiziraju se i nekoliko desetljeća, a otočani s neizvedenim ili nedovršenim infrastrukturama iznalaze načine prilagođavajući ih svojim dnevnim ili sezonskim potrebama. Suočeni s infrastrukturnim nedostacima, u našem istraživanju svi naši sugovornici uzgajaju povrće i voće te love ribu za vlastite potrebe. Sve što sami ne mogu uzgojiti, uloviti, sakupiti ili kupiti na otoku nabavljaju na različite načine izvan otoka, pritom koristeći neke suvremenije vještine i kombinirajući ih s tradicionalnim lokalnim znanjima i praksama. Većina ih odgovara potrebnim i poželjnim vještinama u kriznim situacijama i katastrofama, dok ih sami otočani često određuju kao dio otočnog životnog stila ili otočnog mentaliteta. U skladu s teorijama održivosti i suočavanja s krizom, prikazat ćemo percepciju i afektivni odnos prema napuštenim i propadajućim ostacima težačke baštine koje čine dio konstrukta otočne prehrane. Posebno nas zanimaju današnje prilagodbe, strategije i orijentacije snalaženja otočana pri nabavi namirnica i energenata za uzgoj, snabdijevanje i pohranu hrane na četiri dalmatinska otoka s osobitim fokusom na naselja i zajednice gdje infrastrukturni problemi i (ne)rješenja otežavaju otočnu svakodnevnicu. Dobiveni rezultati ukazuju na „novo težaštvo” u kojemu otočne prehrambene prakse obilježava kriza, zajedništvo, blisko susjedstvo, povezanost i vještine improvizacije u iznalaženju rješenja za suživot s preprekama i izazovima izoliranosti i nebrige. --------------- IN ENGLISH: In this paper we are exploring the concept of island diet through a comparative approach to nutritional practices of inhabitants of Dalmatian islands of Brač, Hvar, Mljet and Žirje. Island nutritional practices are observed at three levels: the growing, provision and storage of food. Based on ethnographic research we interpret results in the context of complex infrastructural challenges that island inhabitants are facing in supplying groceries and providing energy and water. Consequently, the tradition of optimal use of available resources acquires various and complex contemporary forms. Non-existent, unfinished, neglected and devastated infrastructures aggravate greatly the supplying of food for everyday use or trade and hospitality. Long promised infrastructure projects in the form of roads, adaptation of pathways, building of electricity network, internet coverage or connection to water supply have not been implemented for even a few decades, and islanders navigate through the unfinished infrastructures by adapting them to their daily or seasonal needs. Faced with infrastructural shortcomings, all the interlocutors in our research grow fruit and vegetables and go fishing for their own needs. All that they cannot grow, catch, gather or buy on the island they provide in various ways from outside the islands, using some modern-day skills and combining them with traditional local knowledge and practices. Most of them engage in necessary and desirable skills in crisis situations and catastrophes, while the islanders themselves often define them as part of the island lifestyle or mentality. In line with theories of sustainability and coping with the crisis, we will present the perception and affective relation towards abandoned and decaying remnants of the farming heritage, which make a part of the construct of island diet. We are particularly interested in nowaday adaptations, strategies and orientations of islanders' navigating through the supply of groceries and energy products for the growing, provision and storage of food on four Dalmatian islands with a particular focus on settlements and communities where infrastructural problems and (non)solutions aggravate island everyday living. Obtained results point to the “new farmistry” in which island nutritional practices are marked by crisis, unity, close neighbourhood, connectedness and improvisation skills in finding solutions for coexistence with the obstacles and challenges of isolation and neglect
Zabrane? - korištenje mobitela u osnovnim školama Republike Hrvatske iz učiteljske i učeničke perspektive
Get PDFIzvješće predstavlja stavove učitelja/ica i učenika/ca o mogućnosti zabrane korištenja mobitela u osnovnoj školi, a temelji se na rezultatima opsežnog istraživanja provedenog u svibnju i lipnju 2022. godine na uzorku od 1705 učitelja/ica, 3706 učenika/ca petih te 3866 učenika/ca sedmih razreda iz 84 osnovne škole u Republici Hrvatskoj. Rezultati dominantno govore u prilog ograničavanju korištenja mobitela u hrvatskim školama iz učiteljske perspektive te ukazuju na različite perspektive učenika različitih generacija, pri čemu značajan dio učenika zagovara zabranu
Strukturiranje ciljeva kao uvjet učinkovitog dizajna javnih politika: analiza tehničke dimenzije ciljeva hrvatskih javnih politika
Get PDFIN CROATIAN: Cilj rada je doprinijeti razvoju empirijske teorije javnih politika u pitanjima kvalitete dizajna javnih politika. Rad je fokusiran na ciljeve javnih politika koji su središnja sastavnica dizajna svakog resora. Analitički okvir utemeljen je na razlikovanju sedam tehničkih tipova ciljeva javnih politika: opći ciljevi, ciljevi usmjereni na način ostvarenja, na odgovornog aktera, na korisnika, konkretno usmjereni ciljevi, polu-strukturirani te strukturirani ciljevi. Prikupljanje i analiza podataka vođeni su pravilima kvalitativne analize sadržaja, a ciljevi se istražuju na temelju 11 strateških dokumenata hrvatske vlasti. U istraživanim politikama dominiraju ciljevi s općenitim svrhama, te manjim brojem strukturnih elemenata što pokazuje nižu razinu operacionalizacije ciljeva, lošiju kvalitetu pripreme za provedbu i povezivanje s instrumentima odnosno manju učinkovitost dizajna hrvatskih javnih politika. Skupine analiziranih politika se razlikuju te su strategije namijenjene ciljanim skupinama bolje operacionalizirane nego one temeljnih područja i specifičnih društvenih problema. Analiza tehničkih tipova ciljeva pokazuje kako su omjeri među učestalosti njihova pojavljivanja dobar indikator ukupne učinkovitosti dizajna javnih politika. --------------- IN ENGLISH: The goal of the paper is to contribute to the development of the empirical theory of public policies in matters of the quality of public policy design. The paper is focused on the goals of public policies which are the central component of the design of each policy area. The analytical framework is based on the distinction of seven technical types of public policy goals: general goals, goals focused on the way of realization, on the responsible actor, on the user, concretely focused goals, semi-structured and structured goals. The collection and analysis of data are guided by the rules of qualitative content analysis, and the objectives are investigated using 11 strategic documents of the Croatian government. In the examined policies, goals with general purposes dominate, as well as those with a smaller number of structural elements, which shows a lower level of operationalization of goals, poorer quality of preparation for implementation and connection with instruments, and a lower effectiveness of the design of Croatian public policies. The groups of analyzed policies differ, and the strategies intended for the target groups are better operationalized than those of the fundamental areas and specific social problems. The analysis of technical types of goals shows that the ratios between the frequency of their occurrence are a good indicator of the overall efficiency of public policy design
Elements of formal support for youth workers in Croatia
Get PDFIN ENGLISH: The Covid-19 pandemic has increased the fragility of organisations and institutions
providing assistance to young people. While young people are facing uncertainties in
their transitions, traditional safety nets have undergone a series of ruptures, and youth work
providers are stretched between the needs and aspirations of young people and the scarce
resources they have at disposal. Non-governmental associations in the field of youth provide
a form of “out-of-school education managed by professional or voluntary youth workers that
contributes to the development of young people” (European Commission, 2009, p. 11), often
without a strong and structured support in tackling their professional challenges. This is especially
pronounced in the cluster of 13 EU Member States, like Croatia, which, on average,
have lower success rates in many fields (e.g. median income1). The public institutions of those
countries demonstrate inadequate policy responses to youth vulnerabilities and requirements
of the youth non-governmental sector. This paper focuses on the relations between experiences
of youth workers within the organisational environment of youth organisations, with a focus
on support received during the Covid-19 pandemic, and the analysis of respective national
public policies. The semi-structured interviews conducted with eight youth experts and youth
workers in 2021 focused on the institutional and policy framework and support structures for
youth work during the pandemic. The analysis employed the Attride-Stirling (2001) model of
thematic network. Five themes crucial for contemporary youth work in Croatia were identified:
1) prioritising youth; 2) cross-sectoral cooperation; 3) administrative and financial aspects
4) recognition of youth work, and 5) digitalisation and reinvention of youth work. --------------- IN CROATIAN: Pandemija Covida-19 povećala je krhkost organizacija i institucija koje pružaju pomoć mladima.
Dok se mladi ljudi suočavaju s neizvjesnostima u svojim tranzicijama, pandemija je na
tradicionalnim sigurnosnim mrežama ostavila niz pukotina, a pružatelji usluga u području
rada s mladima razapeti su između potreba i težnji mladih i oskudnih resursa kojima raspolažu.
Nevladine organizacije u području mladih pružaju oblik „izvanškolskog obrazovanja, kojim
upravljaju profesionalni ili dobrovoljni radnici s mladima, koji pridonosi razvoju mladih” (Europska
komisija, 2009., str. 11), često bez snažne i strukturirane podršku u suočavanju s njihovim
profesionalnim izazovima. To je posebno izraženo u klasteru od 13 država članica EU-a,
poput Hrvatske, koje u prosjeku imaju niže stope uspješnosti u mnogim poljima (npr. medijan
dohotka ). Javne institucije tih zemalja pokazuju neadekvatne političke odgovore na ranjivosti
mladih i zahtjeve organizacija civilnog društva u području mladih. Ovaj se rad usredotočuje na
povezanost iskustava osoba koje rade s mladima unutar organizacija mladih, s fokusom na podršku
koja im je bila na raspolaganju tijekom pandemije Covid-19 i analizu nacionalnih javnih
politika. Polustrukturirani intervjui provedeni 2021. s osam stručnjaka za mlade i omladinskih
radnika bili su usredotočeni na institucionalni i politički okvir struktura podrške za rad s mladima
tijekom pandemije. U analizi je korišten model tematske mreže Attride-Stirling (2001).
Analizom je identificirano pet tema ključnih za suvremeni rad s mladima u Hrvatskoj: 1) davanje
prioriteta mladima; 2) međusektorska suradnja; 3) administrativni i financijski aspekti; 4)
prepoznavanje rada s mladima i 5) digitalizacija i reinvencija rada s mladima