783 research outputs found
Dora Atkins Blackburn Correspondence
This manuscript is a two-page letter to Dora Atkins Blackburn from Arthur T. Long in Los Angeles, CA, written on April 20, 1937. It begins, "Dear Dora Oma: Do I have it spelled correctly? The little girl I used to know was called, I recall, Doroma which I thought a rather pretty name but I am trying to remember that little girl is now Dora Oma." The reason for the letter is that the author had come across an article in Opportunity about Dora Oma Atkins in her flower shop, the flower girl of Indianapolis.8.5 x 11 incheshttp://www.indianahistory.org/contact/contact.as
Dora will watch over you
A black box, but then in the operating room. Meet the digital surgical assistant Dora. TU Delft is developing the system together with hospitals and businesses in the province of Zuid-Holland. “We can learn a lot from aviation.”Biomechanical EngineeringMechanical, Maritime and Materials Engineerin
Poredbena analiza hrvatskih i francuskih glagola vizualne percepcije
U ovom radu bavit ćemo se sličnostima i razlikama u opojmljivanju i leksikalizaciji iskustva vizualne percepcije u hrvatskom i francuskom. Percepcijski vokabular zanimljiv je za
promatranje i usporedbu načina opojmljivanja upravo zbog svoje utemeljenosti u
univerzalnom tjelesnom iskustvu. Unatoč istim tjelesnim p
redispozicijama hrvatskih i
francuskih govornika, kao što smo naveli u prethodnom razdjelu, oni će to iskustvo
opojmljivati i leksikalizirati donekle drukčije. Vizualnu percepciju odabrali smo zato što se
nalazi na vrhu hijerarhije osjetilnih modaliteta, t
o jest značenje glagola vizualne percepcije
širi se i na druga osjetila, što u drugom smjeru nije slučaj (Viberg, 1983: 136), te služi kao
temeljna domena za metaforičko širenje značenja na domenu kognicije, što je od iznimne
važnosti za šire razumijevanje
opojmljivanja i leksikalizacije. Usporedba glagola, koji su
značenjsko i sintaktičko središte rečenice, omogućit će nam najopsežniji uvid u načine na koji
se u hrvatskom i francuskom strukturira i leksikalizira takvo iskustvo. Kod odabira jezika
vodili sm
o se vlastitim poznavanjem obaju jezika koje smatramo presudnim za ovakav tip
istraživanja, kao i činjenicom da među njima postoje tipološke razlike na koje ćemo upozoriti
u poglavljima koja slijede.
U radu ćemo analizirati sintaktički i značenjski ustroj
glagola najprije u pojedinačnim
jezicima, a zatim ćemo ih usporediti. Za cjelovit uvid u funkcioniranje glagola vizualne
percepcije, promatrat ćemo ih na svim jezičnim razinama, od načina na koji upravljaju svojim
sintaktičkim okruženjem, preko značenjski
h uvjeta koje postavljaju svojim dopunama, pa sve
do promjena u značenju samih glagola u određenim kontekstima
Dissolved time, liquid picture, tangible sound. An analysis of Lucrecia Martel's work
Ovaj rad nastoji istaknuti značajke autrorskog stila Lucrecie Martel kroz analizu filmova koji pripadaju takozvanoj Trilogiji Salta. Nakon kratkog pregleda njezinog rada, filmovi se analiziraju naprije iz pripovjedne perspektive, s naglaskom na montažne tehnike, pristup snimanju i izgradnji slike te zvuku.Ovaj rad nastoji istaknuti značajke autrorskog stila Lucrecie Martel kroz analizu filmova koji pripadaju takozvanoj Trilogiji Salta. Nakon kratkog pregleda njezinog rada, filmovi se analiziraju naprije iz pripovjedne perspektive, s naglaskom na montažne tehnike, pristup snimanju i izgradnji slike te zvuku.
This thesis seeks to highlight the features of Lucrecia Martel's style through an analysis of films that make the assumed Salta trilogy. After a short overview of her work, the analytical part of the thesis points out the narrative techniques Martel uses in her films, with an emphasis on editing techniques, as well as her approach to the image and the sound
Traduction et analyse traductologique d’un fragment du roman «Texaco» par Patrick Chamoiseau
Ovaj rad uključuje prijevod romana Texaco, autora Patricka Chamoiseaua, na hrvatski jezik i komentar tog prijevoda, popraćen kratkom analizom djela i autorove poetike te osvrtom na traduktološku teoriju. Analiza djela, sagledana u kontekstu autorove poetike, postavlja ključan okvir za prijevod, kao i za odabir teorijskog pristupa primijenjenog na prijevod. Texaco je zamišljen kao neka vrsta zbirke kulture i povijesti Martinika u obliku romana, obilježena jezičnom ideologijom koja prožima čitav autorov opus. Budući da Chamoiseau smatra da bi autohtoni jezik njegove zemlje trebao biti prisutan u književnosti, ovaj je roman zapravo pisan mješavinom kreolskog i francuskog jezika, te izmišljenog jezika nastalog njihovim susretom. Ta jezična posebnost i autorova želja da putem Texaca prenese kulturu Martinika van njegovih granica utjecali su na moje odluke o prijevodu i na teorijsko stajalište koje sam usvojila.
Osvrt na traduktološku teoriju sadržava kratki povijesni pregled prevoditeljskih tendencija i podrobnije proučava teorijsku liniju koju sam odabrala kao okvir za prijevod. S obzirom na prirodu i tumačenje djela, teorija Jean-Renéa Ladmirala, koja suprotstavlja pristup vjeran izvorniku i pristup vjeran ciljnom tekstu, najbolje mi je odgovarala kao prizma za donošenje odluka prilikom prijevoda.
Za kraj, u komentaru prijevoda, predstavila sam tipične primjere problema na koje sam naišla na leksičkoj ili nekoj višoj razini teksta, te iznijela objašnjenja svojih odabira.Ce mémoire comprend la traduction croate d’un fragment du roman Texaco écrit par Patrick Chamoiseau et le commentaire sur cette traduction, accompagné d’une analyse courte de l’ouvrage, ainsi que de la poétique de l’auteur, et d’un compte rendu de la théorie traductologique.
L’analyse de l’ouvrage faite à la lumière de la poétique de l’auteur présente le cadre essentiel pour la traduction de cet ouvrage, aussi bien que pour le choix de l’approche théorique appliquée lors de la traduction. Texaco est conçu comme une sorte de recueil de la culture et de l’histoire martiniquaise sous la forme romanesque, marqué de la même idéologie langagière qui imprègne l’œuvre entière de Chamoiseau. Etant donné l’estimation de l’auteur que la langue autochtone de son pays devrait être présente dans la littérature, le roman en question est écrit en un mélange entre le créole et le français, et une langue inventée créée par leur réunion. Cette particularité langagière, aussi que la volonté de l’auteur de transmettre la culture martiniquaise au-delà de ses frontières par la voie de Texaco, a affecté nos décisions à propos de la traduction et le point de vue théorique que nous avons adopté.
Le compte rendu de la théorie traductologique présente un aperçu historique abrégé des tendances traductologiques et examine plus profondément la ligne théorique que nous avons choisie pour qu’elle constitue le cadre de notre traduction. En fonction de la nature et de l’interprétation de l’ouvrage traduit, c’est la ligne de Jean-René Ladmiral, opposant l’approche sourcier à l’approche cibliste, qui nous a servi le mieux de prisme pour considérer nos décisions lors de la traduction. Finalement, dans le commentaire sur notre traduction, nous avons présenté les exemples typiques des problèmes rencontrés, soit sur le niveau lexical du texte, soir sur un niveau plus global, et proposé les explications de nos choix
Day by day, and hour by hour, to cross the same old river [first line of chorus]
strophic with choruspiano and voiceTo my Child Bernice135+5Johns Hopkins University, Levy Sheet Music Collection, Box
140, Item 130By Dora Wiley.Sung with immense success by the Author in the play "Old Jed Prouty.
Day by day, and hour by hour, to cross the same old river [first line of chorus]
strophic with choruspiano and voiceTo my Child Bernice135+5Johns Hopkins University, Levy Sheet Music Collection, Box
140, Item 130By Dora Wiley.Sung with immense success by the Author in the play "Old Jed Prouty.
The Albanian nationality on the basis of popular songs
Title: La nationalité albanaise d’après les songs populaires (The Albanian nationality on the basis of popular songs) Originally published: Revue des Deux Mondes, Paris, 15 May 1866, pp. 382– 418. Language: French. Excerpts used are from pp. 383, 384–385, 387–388, 391–392. About the author Dora D’Istria (literary pseudonym of Elena Ghica) [1829, Bucharest – 1888, Florence]: writer, ethnographer, historian. Dora D’Istria was the niece of Prince Grigore IV Ghica (Gr. Ghika, Alb. Gjika), the fir..
The Albanian nationality on the basis of popular songs
Title: La nationalité albanaise d’après les songs populaires (The Albanian nationality on the basis of popular songs) Originally published: Revue des Deux Mondes, Paris, 15 May 1866, pp. 382– 418. Language: French. Excerpts used are from pp. 383, 384–385, 387–388, 391–392. About the author Dora D’Istria (literary pseudonym of Elena Ghica) [1829, Bucharest – 1888, Florence]: writer, ethnographer, historian. Dora D’Istria was the niece of Prince Grigore IV Ghica (Gr. Ghika, Alb. Gjika), the fir..
Dora Bruder and the Longue Durée
Modiano's methods in Dora Bruder recall the Annales historiographer's rejection of the history of events in favor of the "long duration," but with human history as its object. Modiano's long duration draws out repetitions and variations between his own life and Dora's as he reconstructs and imagines it, between Dora and fictional characters, between Dora's story and the lives of Holocaust victims and survivors known and unknown. Moreover, the author encourages the reader to take part in the uncanny connections the novel makes, through movements of the imagination not unlike Modiano's own. In so doing, we approach Dora and those who shared her fate through their lives rather than their death, restoring to them the everyday freedom of their thoughts and actions alongside our own
- …
