41 research outputs found
FAIRYTALE AND HERITAGE MOTIFS IN NADA IVELJIC'S ŠESTINSKI KIŠOBRAN
No full textU radu se govori o pricama Šestinski kišobran Nade Iveljic i to na temelju bajkovitih
motiva, koji su podijeljeni unutar cetiri skupine: struktura price (bajke), postojanje dvaju
oprecnih svjetova, ljudske vrijednosti i eticnost te carobni predmeti, rijeci, pretvorbe i tajne;
kao i na temelju motiva baštine koji su u radu prikazani «od istoka prema zapadu do krajnjeg
juga Hrvatske»: narodne predaje, legende, anegdote, pucka vjerovanja, narodni obicaji i stari
zanati, proizvodi i rukotvorine, zemljopisne posebnosti. Nada je Iveljic jedna od zacetnica
modernih bajki, odnosno bajkovitosti u djecjoj prozi u drugoj polovici 20. stoljeca. Za
navedenu je knjigu autorica nagradena nagradom Grigor Vitez, koja potvrduje autoricin status i
popularnost u hrvatskoj književnosti.The paper discusses the short stories in Nada Iveljic’s Šestinski kišobran, and
focuses on fairytale motifs that can be subdivided into four categories: tale structure, the
existence of two opposing worlds, human values and ethics, magical objects, words,
transformations and secrets; as well as on heritage motifs presented in the paper ’from
East to West, and to the far South of Croatia’: national oral heritage, legends, anecdotes,
folk beliefs, national customs and old crafts, products and handicrafts, and specific
geographical features. Nada Iveljic is one of the founders of modern fairytales, i.e.
fairytale elements in children’s prose in the late 20th century. The author received the
Grigor Vitez Award for this book, which reinforces her status and popularity in Croatian
literature
NON-FORMAL ADULT EDUCATION AS AN EDUCATIONAL MODEL
No full textProblem je rada neformalno obrazovanje odraslih u
Osijeku i Rijeci. Istraživanje obuhvaća upoznatost, uključenost i
zadovoljstvo građana neformalnim programima. Korištenjem ankete
kao instrumenta istraživanja na slučajnom uzorku od 100 građana
Osijeka i 100 građana Rijeke, rezultati su pokazali da su ispitanici
iz Rijeke više upoznati s ponudom neformalnog obrazovanja od
ispitanika iz Osijeka, koji su najvećim dijelom tek djelomično
upoznati s ponudom. Isto tako, upoznati ispitanici Osijeka i Rijeke
tek su djelomično zadovoljni raznolikošću navedene ponude. U
skladu s tim, ispitanici se iz Rijeke više uključuju u neformalne
programe od ispitanika iz Osijeka. Usprkos tome, dobiveni su
podatci pokazali da su ispitanici iz Osijeka zadovoljniji programima
u kojima su sudjelovali, dok određeni broj građana Rijeke izriče
svoje nezadovoljstvo. Ostali su rezultati prikazani kao potkrepa
dobivenim podatcima. Istraživanje je dalo jednu uopćenu sliku
„pozicije“ neformalnoga obrazovanja u gradovima Osijeku i Rijeci.The subject of research is non-formal adult
education in Osijek and Rijeka. The research covers a part of
awareness, involvement and satisfaction of citizens with nonformal
programs. Using the survey as an instrument of
research on a random sample of 100 citizens of Osijek and
100 citizens of Rijeka, the results showed that respondents
from Rijeka are more familiar with the offer of non-formal
education than respondents in Osijek, which are mostly only
partially familiar with the offer. Similarly, respondents who
are familiar with the offer are only partially satisfied with the
diversity of these offerings. Accordingly, respondents from
Rijeka involve more in non-formal programs than respondents
from Osijek. Nevertheless, the data obtained showed that the
respondents from Osijek were satisfied with programs in
which they took part, while the number of citizens of Rijeka
expresses their displeasure. Other results are presented as
corroboration to the data. Research has given a generalized
image of "position" of non-formal education in the cities of
Osijek and Rijeka
Positive orientation in education in pedagogical journals
No full textPsihologijskim je istraživanjima utvrđeno da, ako želimo sretne učenike, ne trebamo im pomoći samo u rješavanju potencijalnih poteškoća, već se trebamo usmjeriti i na ono pozitivno što kod njih postoji, njihove potencijale i talente. Potrebno je i iz pedagogijske perspektive istražiti na što se najčešće usmjeravamo kod učenika. Stoga, svrha je ovog rada utvrditi zastupljenost pozitivne orijentacije u odgoju u hrvatskim znanstvenim pedagoškim časopisima, odnosno koliko se u pedagoškim istraživanjima posvećuje pozornosti učenikovim potencijalima i talentima te uvjetima za njihovo ostvarivanje, u odnosu na čestoću bavljenja odgojnim problemima i neutralno usmjerena istraživanja. Rezultati analize ukazuju na manjak istraživanja i teorijskih radova iz perspektive pozitivne orijentacije u odgoju te na potrebu za dubljim teorijskim i praktičnim promišljanjem samog pojma “pozitivna orijentacija u odgoju”, koji ne ostaje više samo na razini odgojno-obrazovnog načela. Takvo promišljanje pojma s obzirom na pedagogijske pojmove može pridonijeti teorijskim spoznajama, ali i unaprijediti pedagošku praksu, što bi u konačnici moglo rezultirati češćim istraživanjem ovog, u pedagogiji, još uvijek zanemarenog područja.Psychological research determined that if we want happy students,
we should not only help them solve potential difficulties. We should also focus ourselves on the positive in them, their potentials and talents. It is necessary to investigate our main focus in educationfrom a pedagogical perspective as well. Therefore, the purpose of this paper is to determine the representation of the positive orientation in education in relevant Croatian pedagogical journals, i.e. how much attention is paid to student’s potentials and talents, and his/her selfactualization in research of pedagogical reality, and how much attention is paid to dealing with educational problems and neutral topics. Results from an analysis of this issue indicate there is a lack of research and theoretical papers from the perspective of positive orientation in education, and that there is a need for a more in-depth theoretical and practical rethinking of the notion of “positive orientation in education”, which is no longer just at the level of an educational principle. This kind of deliberation of notions with regard to fundamental pedagogical notions can contribute to theoretical knowledge, but also promote pedagogical practice, which could result in more frequent research of this field that has thus far been neglected in pedagogy
Boris Jokić - Science and Religion in Croatian Elementary Education: Pupils’ Attitudes and Perspectives
No full textPerception and Importance of Teacher Caring from the Perspective of Primary and Secondary School Students
No full textŽivimo u društvu i vremenu u kojemu se svakodnevno događaju promjene te se pred nas postavljaju novi izazovi na koje moramo najbolje odgovoriti. Različiti oblici nepogoda, ratovi, pandemije, kao i razvoj tehnologije imaju utjecaj na razmišljanje i ponašanje mladih ljudi. Jednako je i u odgojno-obrazovnom sustavu, gdje je učenicima osim znanja i vještina, potrebno pružiti potporu i ruku prijateljstva. Potrebna im je motivacija i podrška u procesu učenja, pozitivna razredna klima te je važno pristupiti njihovim interesima i potrebama. Školsko iskustvo koje ostvare tijekom svoga obrazovanja ne čini samo znanje i sadržaj koji su usvojili, već i vrijednosti i stavovi s kojima se suočavaju u nastavi. Učenici osim svoga znanja, produbljuju i svoje emocije te se razvijaju u jedinstvene osobe. Podršku i privrženost koju od malih nogu osjete u svojem obiteljskome domu potrebno je dalje njegovati i u školi. Upravo je brižan odnos nastavnika i učenika ključan za razvoj oba pojedinca, ali i za školski uspjeh. Profesionalna i osobna brižnost, neodvojivi su koncepti, a učenici i nastavnici ih ponekad različito percipiraju. Istraživanja pokazuju kako je profesionalna brižnost nerijetko prisutna, ali i da učenici priželjkuju češći doživljaj osobne brižnosti nastavnika prema njima. Nastavnici koji će ostvariti osobnu brižnost, moraju prije svega razmišljati o vlastitim stavovima i uvjerenjima te biti pedagoško kompetentni i svjesni svoga pedagoškog djelovanja i utjecaja koji imaju na učenike. Razloge zbog kojih osobna brižnost izostaje iz odnosa nastavnik-učenik, trebalo bi potražiti i u inicijalnom obrazovanju nastavnika. Brižnost je jednako važna od malih nogu do osnovne i srednje škole pa sve do visokog obrazovanja
Challenges of Encouraging Student Creativity from the Teachers' Perspective
No full textKreativnost se može opisati i definirati na različite načine. Kreativnost je, prema Ragsdale and Saylor (2009) naš ulazak u druge svjetove. Jednom kada se otvore vrata kreativnosti, ne znamo gdje ćemo se pronaći u idućem trenutku. Učenje i kreativnost su neodvojivi pojmovi pa tako učenje koje potiče kreativnost stavlja učenika u aktivnu ulogu te on prestaje biti pasivnim stjecateljem znanja i informacija. U teorijskom dijelu ovoga rada razmatra se o promjenama u odgojno-obrazovanom procesu te se definiraju i navode različiti teorijski pristupi kreativnosti. Kreativno poučavanje je umjetnost, stoga ne postoji siguran recept ili rutina kojim bi se nastavnika moglo podučiti da bude kreativan, ali isto tako i učenika. Stoga, cilj ovoga rada bio je analizirati i interpretirati izazove poticanja kreativnosti učenika s kojima se nastavnici susreću u svojoj svakodnevnoj nastavnoj praksi. Istraživanje je ostvareno metodom fokus grupa, u kojima je sudjelovalo ukupno 14 nastavnika osnovnih i srednjih škola. Induktivnom tematskom analizom sadržaja dobivene su četiri tematske cjeline koje opisuju najčešće izazove nastavnika, a odnose se na razumijevanje fenomena kreativnosti i njezine uloge te mjesta u odgojno-obrazovnom procesu, kreativnost i kompetencije nastavnika, osobnost i sposobnosti učenika te obiteljske i vršnjačke odnose. Unutar tih tematskih cjelina navedeni su i pojedinačni čimbenici koje nastavnici percipiraju kao rizičnima ili zaštitnima u procesu razvijanja kreativnosti učenika, ovisno o njihovoj kvaliteti. Na kraju rada dane su pedagoške implikacije provedenoga istraživanja, kojima su dane smjernice za unapređivanje kompetencija nastavnika te za pružanje sustavne podrške u suočavanju sa spomenutim izazovima, na dobrobit svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa
Perception and Importance of Teacher Caring from the Perspective of Primary and Secondary School Students
No full textŽivimo u društvu i vremenu u kojemu se svakodnevno događaju promjene te se pred nas postavljaju novi izazovi na koje moramo najbolje odgovoriti. Različiti oblici nepogoda, ratovi, pandemije, kao i razvoj tehnologije imaju utjecaj na razmišljanje i ponašanje mladih ljudi. Jednako je i u odgojno-obrazovnom sustavu, gdje je učenicima osim znanja i vještina, potrebno pružiti potporu i ruku prijateljstva. Potrebna im je motivacija i podrška u procesu učenja, pozitivna razredna klima te je važno pristupiti njihovim interesima i potrebama. Školsko iskustvo koje ostvare tijekom svoga obrazovanja ne čini samo znanje i sadržaj koji su usvojili, već i vrijednosti i stavovi s kojima se suočavaju u nastavi. Učenici osim svoga znanja, produbljuju i svoje emocije te se razvijaju u jedinstvene osobe. Podršku i privrženost koju od malih nogu osjete u svojem obiteljskome domu potrebno je dalje njegovati i u školi. Upravo je brižan odnos nastavnika i učenika ključan za razvoj oba pojedinca, ali i za školski uspjeh. Profesionalna i osobna brižnost, neodvojivi su koncepti, a učenici i nastavnici ih ponekad različito percipiraju. Istraživanja pokazuju kako je profesionalna brižnost nerijetko prisutna, ali i da učenici priželjkuju češći doživljaj osobne brižnosti nastavnika prema njima. Nastavnici koji će ostvariti osobnu brižnost, moraju prije svega razmišljati o vlastitim stavovima i uvjerenjima te biti pedagoško kompetentni i svjesni svoga pedagoškog djelovanja i utjecaja koji imaju na učenike. Razloge zbog kojih osobna brižnost izostaje iz odnosa nastavnik-učenik, trebalo bi potražiti i u inicijalnom obrazovanju nastavnika. Brižnost je jednako važna od malih nogu do osnovne i srednje škole pa sve do visokog obrazovanja
Student Engagement in University Teaching: The Role of Peer Relationships
No full textAngažiranost i vršnjački odnosi predmet su brojnih istraživanja na nižim razinama obrazovanja, poput osnovnoškolskog i srednjoškolskog. U domaćoj literaturi vrlo je malo ponuđenih izvora koji govore o ovim pojmovima u kontekstu visokog obrazovanja, a posebice o međusobnoj povezanosti angažiranosti i vršnjačkih odnosa među studentima. Angažiranost studenata odnosi se na cjelokupno njihovo djelovanje na nastavi, izvršavanje obveza i zadataka, sudjelovanje u različitim aktivnostima, prisutnost na nastavi, trud i rad. Podrška vršnjaka među studentima stvara jednu sigurnu zajednicu učenja, u kojoj su svi studenti prihvaćeni i poštovani. Takva zajednica koja se temelji na pomoći i podršci, posebice prilikom suočavanja s akademskim izazovima, potiče angažiranost studenata, utječe na njihovu motivaciju i akademski uspjeh. Suprotno, negativni vršnjački odnosi i konflikti dovode do osjećaja izoliranosti, manjka motivacije i angažiranosti, kao i osjećaja neprihvaćenosti. Studenti percipiraju vršnjačku podršku kao ključan čimbenike njihove angažiranosti na nastavi. Stoga, cilj ovog rada bio je istražiti povezanost vršnjačkih odnosa i angažiranosti studenata u visokoškolskoj nastavi te dublje razumjeti kontekst njihovog odnosa. Istraživanje je provedeno anketiranjem i ostvarivanjem fokus grupe sa studentima diplomskih studija. Dobiveni kvantitativni i kvalitativni podaci obrađeni su statističkom analizom podataka i tematskom analizom sadržaja. Rezultati istraživanja ukazuju na statistički značajnu povezanost vršnjačke podrške i angažiranost, uz isticanje i drugih faktora koji bi dublje i bolje objasnili povezanost.Engagement and peer relationships are the subject of numerous studies at lower levels of education, such as elementary and secondary school. In the domestic literature, there are very few sources that address these concepts in the context of higher education, and especially the interconnection between student engagement and peer relationships at the university level. Student engagement refers to their overall participation in class, fulfillment of duties and tasks, involvement in various activities, attendance, effort, and work. Peer support among students creates a safe learning community in which all students are accepted and respected. Such a community, based on help and support—especially when facing academic challenges—encourages student engagement and influences their motivation and academic success. Conversely, negative peer relationships and conflicts lead to feelings of isolation, lack of motivation and engagement, and a sense of not being accepted. Students perceive peer support as a key factor in their classroom engagement. Therefore, the aim of this paper was to investigate the relationship between peer relationships and student engagement in higher education and to gain a deeper understanding of the context of their interaction. The research was conducted through a survey and a focus group with graduate students. The obtained quantitative and qualitative data were analyzed using statistical data analysis and thematic content analysis. The results indicate a statistically significant correlation between peer support and engagement, while also highlighting other factors that could further and better explain this relationship
Perception and Importance of Teacher Caring from the Perspective of Primary and Secondary School Students
No full textŽivimo u društvu i vremenu u kojemu se svakodnevno događaju promjene te se pred nas postavljaju novi izazovi na koje moramo najbolje odgovoriti. Različiti oblici nepogoda, ratovi, pandemije, kao i razvoj tehnologije imaju utjecaj na razmišljanje i ponašanje mladih ljudi. Jednako je i u odgojno-obrazovnom sustavu, gdje je učenicima osim znanja i vještina, potrebno pružiti potporu i ruku prijateljstva. Potrebna im je motivacija i podrška u procesu učenja, pozitivna razredna klima te je važno pristupiti njihovim interesima i potrebama. Školsko iskustvo koje ostvare tijekom svoga obrazovanja ne čini samo znanje i sadržaj koji su usvojili, već i vrijednosti i stavovi s kojima se suočavaju u nastavi. Učenici osim svoga znanja, produbljuju i svoje emocije te se razvijaju u jedinstvene osobe. Podršku i privrženost koju od malih nogu osjete u svojem obiteljskome domu potrebno je dalje njegovati i u školi. Upravo je brižan odnos nastavnika i učenika ključan za razvoj oba pojedinca, ali i za školski uspjeh. Profesionalna i osobna brižnost, neodvojivi su koncepti, a učenici i nastavnici ih ponekad različito percipiraju. Istraživanja pokazuju kako je profesionalna brižnost nerijetko prisutna, ali i da učenici priželjkuju češći doživljaj osobne brižnosti nastavnika prema njima. Nastavnici koji će ostvariti osobnu brižnost, moraju prije svega razmišljati o vlastitim stavovima i uvjerenjima te biti pedagoško kompetentni i svjesni svoga pedagoškog djelovanja i utjecaja koji imaju na učenike. Razloge zbog kojih osobna brižnost izostaje iz odnosa nastavnik-učenik, trebalo bi potražiti i u inicijalnom obrazovanju nastavnika. Brižnost je jednako važna od malih nogu do osnovne i srednje škole pa sve do visokog obrazovanja
Encouraging creativity in elementary school students
No full textKreativnost je sposobnost pojedinca da stvori novinu u materijalnoj ili duhovnoj sferi. U duhovnoj sferi je to ideja, a u materijalnoj sferi napisana knjiga. Kako i u kojoj mjeri će se kreativni potencijal razviti ovisi o pojedincu, ali i njegovoj okolini. U školi je za razvoj kreativnog potencijala odgovoran učitelj, koji svojim pristupom i organizacijom odgojno-obrazovnog procesa utječe direktno na razvoj kreativnog potencijala kod učenika. Stoga, ovaj rad istražuje načine i mogućnosti poticanja kreativnosti kod učenika osnovnoškolske dobi. Ciljevi ovog akcijskog istraživanja bili su poticanje osjećaja psihološke sigurnosti i slobode kod učenika, poticanje mogućnosti stvaranja ideja kod učenika, poticanje otvorenosti i hrabrosti za istraživanje kod učenika i poticanje „slušanja vlastitog unutrašnjeg glasa“ kod učenika. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 19 učenika 5. razreda osnovne škole, te je osmišljeno i provedeno ukupno sedam pedagoških radionica tijekom dva mjeseca. Kako bi se prikupili podaci i pratila ostvarenost promjena te zadanih kriterija, provedeno je inicijalno i finalno anketiranje učenika, sudjelujuće promatranje uz fotografiranje i snimanje aktivnosti, vođenje istraživačkog dnevnika i kontinuirane evaluacije učenika na kraju svake pedagoške radionice. Uz to, značajan izvor informacija bili su i komentari kritičkih prijatelja, s kojima se suradnja odvijala putem Moodle sustava. Iz prikupljenih podataka bilo je vidljivo da su svi učenici 5. razreda uspjeli izraziti svoj kreativni potencijal tijekom radionica, na različite načine, te da uživali u suradnji i osmišljenim aktivnostima. Razredno ozračje je bila ugodno, a učenici su bili otvoreni za suradnju i dogovor
