80 research outputs found

    Zbornik radova “Intelektualac, kultura, reforma: Ivan Mažuranić i njegovo vrijeme”, ur. Dalibor Čepulo, Tea Rogić Musa i Drago Roksandić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2014. – 2019.

    Get PDF
    Book review: “Intelektualac, kultura, reforma: Ivan Mažuranić i njegovo vrijeme”, Dalibor Čepulo, Tea Rogić Musa and Drago Roksandić (eds.), Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu and Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2019.Zbornik radova Intelektualac, kultura, reforma: Ivan Mažuranić i njegovo vrijeme rezultat je znanstvenog skupa održanog u povodu nacionalnog obilježavanja dvjestote obljetnice rođenja Ivana Mažuranića, koji je održan 5. studenoga 2014. u auli Sveučilišta u Zagrebu i Vijećnici Pravnoga fakulteta u Zagrebu. Izdavači zbornika su Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zbornik je koncipiran u pet osnovnih cjelina: Ivan Mažuranić i izgradnja države nacije, Političko djelovanje Ivana Mažuranića, Reforme pravnoga i upravnoga sustava, Obrazovne reforme te Književno djelovanje Ivana Mažuranića. Zbornik radova sadržava 13 znanstvenih radova na više od 300 stranica te je popraćen s 946 bilježaka. Na kraju zbornika nalaze se Biografije autora i Kazalo osobnih imena

    METAPHORS IN PSOVKA BY JANKO POLIĆ KAMOV – CONTRIBUTION TO POETIC CONSTITUTION OF CROATIAN AVANT-GARDE POETRY

    Get PDF
    U radu se opisuje metaforika u zbirci Psovka J. Polića Kamova s obzirom na dva interpretacijska konteksta: oponiranje kanonu moderne raslojavanjem njezinih semantičkih i versifikacijskih amblema te prinos artikuliranju formacijskih obilježja hrvatske pjesničke avangarde. S obzirom na moguću tipologiju metafora u pjesničkom tekstu na pet razina - metafora-riječ, metafora-rečenica i metafora-tekst te metafora-funkcija i metafora-konstrukcija – destrukcija kanona moderne prepoznaje se na prvim trima razinama, dok se avangardističko načelo formira na razini funkcije kao poetičke orijentacije. Metafora-funkcija i metafora-konstrukcija uvrštavaju Polića u avangardni stilski kompleks i upućuju na odstupanja od esteticizma moderne. Na formalnom planu u zbirci se prepoznaju pravilne sintaktičke sheme, a transparentnost metaforičkoga sloja omogućena je prepoznavanjem postupaka pjesnikove intencije kao znakova njegove metapoetičke svijesti.The article describes metaphors in poetic collection Psovka by Janko Polić Kamov according to two interpretational contexts: author’s opposing to modernistic canon by delamination of semantic and versification’s emblems and contribution to articulation of formative characteristics of croatian poetic avant-garde. According to possible tipology of poetic metaphors on five levels – as word, sentence, text, function and construction – destruction of canon is recognized on first three levels until principles of avant-garde are formed on level of function as poetic orientation. Metaphor as function and construction includes Polić in style complex of avant-garde and indicates deviations from aesthetics of croatian moderna. The formal aspect suggests regular syntactic schemas so transparency of metaphorical patch is allowed by identification of proceedings author’s intention as signs his metapoetic abilities

    O značenju leksema splićanistika

    No full text
    U prilogu se donosi uvid u značenjski doseg leksema splićanistika (i njegove inačice spalatinistika). Uspoređuju se raznorodni značenjski slojevi i konotacije koje je taj leksem obuhvaćao i koje obuhvaća na primjerima iz različitih tekstnih vrsta i funkcionalnih stilova, od književnoumjetničkih prinosa preko novinskih članaka, primjera iz znanstvenoga funkcionalnoga stila do mrežnoga jezika. Primjeri su vremenski razgođeni od kraja 19. stoljeća do današnjega doba. Budući da leksem splićanistika dosad nije bio leksikografski obrađen, naposljetku se donosi prijedlog rječničke natuknice

    Utopijska slika svijeta u manifestima Ulderika Donadinija

    Get PDF
    The article describes the literary historical context of genesis of Ulderiko Donadini’s manifestos and critical texts in which he anticipates the Utopian projection of art as point of view and prerequisite for avant-garde aesthetics of new art. His advanced theoretical discourse makes him an apostle of transitional period in domestic literary criticism, where European avant-garde currents began to expell dominant aesthetical stylization. Contributions in magazine Kokot and in the collection Kamena s ramena contribute to the continuity between impressionism of Croatian Modernism and avant-garde poetics of abnegation.U radu se opisuje književnopovijesno-formacijski kontekst nastanka manifesta i kritičkih tekstova Ulderika Donadinija u kojima je anticipirao utopijsku projekciju umjetnosti kao svjetonazorski preduvjet avangardne estetike nove umjetnosti. Njegov protoavangardistički teorijski diskurs čini ga glasnikom prijelaznoga razdoblja u domaćoj književnoj kritici u kojem su dominantnu esteticističku stilizaciju počela potiskivati europska avangardistička strujanja. Člancima u časopisu Kokot i zbirci Kamena s ramena pridonio je ostvarivanju kontinuiteta između impresionističkoga kritičko-teorijskoga diskursa moderne i avangardne poetike osporavanja

    From Metaphor-Word to Metaphor-FunctionContribution to Methodology of Researching Metaphors in Poetic Text

    Get PDF
    U radu se obrazlaže interpretacijski model prepoznavanja, razumijevanja i tumačenja metaforike u pjesničkom tekstu, koji s jedne strane omogućuje sintaktički uvid u tekst, a s druge semantičku analizu, s ciljem cjelovite interpretacije pjesme. Podjela metaforičkih iskaza na razine riječi, rečenice, teksta i jezika metodologijski je aparat usredotočen na kompozicijsko- strukturalni opis pjesničkoga teksta. Čitanje pjesničke metaforike kao konstrukcije i funkcije te dominantnoga poetičkoga obilježja u pojedinim opusima nudi mogućnost izravnoga interpretativnoga povezivanja pojedinačnih pjesama s poetikom autora, književne skupine, stilske formacije i umjetničke epohe.U radu se najprije razmatra značaj Nietzscheovih ideja za genezu i razvoj književnoteorijskih koncepcija Harolda Blooma, pri čemu je najveća pažnja posvećena revizionističkim temeljima ideje »straha od utjecaja«, kao i Bloomovoj polemici s onim suvremenim teorijskim orijentacijama koje je objedinio pežorativnom oznakom »škola resantimana«. Potom se pojedini elementi Bloomove poetike sučeljavaju s ničeanskim naslijeđem prisutnim kod dvojice filozofa, Michela Foucaulta i Richarda Rortyja, da bi se ukazivanjem na sličnosti i razlike – ali i na stavove koje su o naznačenim pitanjima zauzeli autori poput Gillesa Deleuza i Paula de Mana – potvrdilo kako Nietzscheovo djelo, pored ostalog i zahvaljujući mogućnostima različite interpretacije, posjeduje ona svojstva koja Bloom naziva »kanonskima «
    corecore