1,721,018 research outputs found
Information systems in epidemics and pandemics
No full textInformacijski sustavi su integrirani skupovi komponenata za prikupljanje, čuvanje i obradu podataka, te pružanje informacija i znanja. U pandemijskom okruženju informacijski sustavi mogu uvelike pridonijeti obuzdavanju širenja bolesti, ali i prevencije uopće. Informacijski sustavi su savršen alat koji, ako se kvalitetno koristi i ako ga koriste stručnjaci, može pružiti veliku prednost u borbi protiv krize kratkoročno, ali i dugoročno poboljšati šanse u korist prevencije bolesti i ranog otkrivanja i rane reakcije na potencijalnu pandemiju. Informacijski sustavi mogu se koristiti kao alati za uzbunu i rano otkrivanje pandemije koji bi se oslanjali na pomoć kompletnog društva u smislu prijave simptoma, broja oboljelih i slično, a mogu se i koristiti kao alati za relevantne i provjerene izvore informacija o bolesti i kako se odnositi prema njoj i zaraženima te kako se sačuvati od bolesti. Već od prije postoje sustavi koji su namijenjeni suzbijanju pandemije i oni su se koristili i koriste se u doba pandemije COVID-19, ali njihova učinkovitost dokazala se da nije na optimalnoj razini. Razlog toj nedostatnosti često nisu sami sustavi, koliko neiskorištenost istih na pravi način i neprijavljivanje bolesti od strane države u kojoj se virus prvi puta pojavi. Striktno i ažurno surađivanje s informacijskim sustavima je ključ uspješnog djelovanja i rane detekcije i rane reakcije na potencijalne prijetnje. Regionalni informacijski sustavi za uzbunu mogu uvelike pomoći globalnoj sigurnosti zbog njihove fokusiranosti na određeno područje na koje djeluju, ali i ujedno trebaju biti globalno umreženi sa drugim regionalnim sustavima s kojima bi komunicirali prikupljene informacije i kako bi se na vrijeme mogle poduzeti odgovarajuće mjere. Potencijal informacijskih sustava u borbi protiv epidemije i pandemije je ogroman te je taj potencijal ključno ostvariti u što većoj mjeri
Painting Indexing through User Hashtags on Instagram
No full textS obzirom na informacijsku preopterećenost u kojoj se danas nalazimo i povećano korištenje društvenih mreža, pojavljuje se potreba za inovativnijim načinima pristupa i organizacije informacijama te njihovog označivanja. Za razliku od tradicionalnog predmetnog označivanja, jedan od novijih načina je upotreba korisničkog označivanja sadržaja. Na društvenim mrežama, poput Instagrama, korisnici često vizualne izvore označavaju oznakama (engl. tags). Takav način označivanja sve je popularniji i potrebniji za lakšu organizaciju i pretraživanje mrežnih izvora, pretežno vizualnih. U prvom, teorijskom dijelu rada objašnjeni su osnovni koncepti tradicionalnog predmetnog označivanja te njegova dva koraka – određivanje očemnosti (o-čemugovori dokument) te prevođenje u termine za predmetno označivanje. Objašnjene su sličnosti i razlike između tradicionalnog predmetnog označivanja i korisničkog označivanja te predmetnog označivanja tekstualnih informacijskih izvora i vizualnih izvora, pri čemu se kod vizualnih izvora posebna pozornost pridaje analitičkom pristupu E. Panofskog te dvama pojmovima – isness (što-je-to-o-čemu dokument-govori) i ofness (od-čega-se-nešto-sastoji). U istraživačkom dijelu rada proveden je radni zadatak na uzorku od 50 slika s Instagram stranica pet muzeja iz glavnih gradova europskih država te sadržajna analiza polu-strukturiranog intervjua. U istraživanju su sudjelovala tri studenata sa studija Povijesti umjetnosti, tri studenata sa studija Informatologije, stručnjak s područja knjižničarstva te stručnjak s područja povijesti umjetnosti. Cilj istraživačkog djela rada jest utvrditi kategorije korisničkih oznaka (engl. hashtagova) koje su dodijeljene umjetničkim slikama s Instagram stranica muzeja i njihovu zastupljenost u uzorku te utvrditi razlike u zastupljenosti između korisničkih oznaka dodijeljenih od strane muzeja, stručnjaka i studenata s obzirom na različito iskustvo i obrazovanje u području umjetnosti i znanje u predmetnom označivanju. Također, istraživanjem se nastoje utvrditi razlozi, motivacije i razmišljanja prilikom dodjeljivanja korisničkih oznaka. Rezultati su pokazali kako je najzastupljenija kategorija kojoj pripadaju dodijeljene oznake kod svih skupina ispitanika kategorija isness, a najmanje zastupljena kategorija očemnost. Otkrivene su i dvije nove kategorije koje koriste isključivo muzeji, a to su „promocija i turizam muzeja“, koju koriste gotovo jednako kao kategoriju isness i „promocija muzeja na društvenim mrežama“. Razlika u kategorijama je uočena jedino kod studenata Informatologije koji najviše oznaka dodjeljuju kategoriji ofness, a najmanje kategoriji isness. Rezultati mogu pomoći muzejima u boljem označivanju slika na Instagramu, čime se poboljšava dostupnost i pretraživost umjetničkih zbirki te promocija muzeja i kulturne baštine
Aliases in Library Catalogues
No full textU radu se prvotno objašnjava zadaća katalogizatora te važnost dobro odrađene katalogizacije kako bi se korisniku olakšao dolazak do literature koja mu je potrebna. Nije rijetkost da se autori, uključujući pojedinačne osobe i korporativna tijela, pojavljuju pod različitim imenima i nazivima ili različitim oblicima istih. U tom slučaju, katalogizator ima zadatak utvrditi jedinstvenu odrednicu. Ključna vodilja prema tom izboru je prepoznavanje imena autora, odnosno koji oblik imena autor češće upotrebljava; kod slučaja pseudonima postavlja se pitanje je li poznatiji pod pravim imenom ili svojim pseudonimom. Zatim se u radu donosi povijesni pregled uporabe pseudonima te se uspoređuju razlozi pisanja pod pseudonimom s današnjom situacijom kako bi se uvidjelo jesu li se promijenili od 16.st., kada su mnogi pisci koristili pseudonime iz razloga kao što su različiti strahovi ili želje da svoje unutarnje misli ostvare kao posve druge osobe. Kako bi se podrobnije pojasnilo značenje pseudonima, pojasnit će se teorijska podloga definiranjem pseudonima, te po kojim funkcijama su podijeljene vrste pseudonima. Navest će se i brojni primjeri znamenitih književnika koji su kroz povijest koristili pseudonime, uključujući i neke popularne književnike iz našeg doba. U završnom dijelu rada objasnit će se postupanje s pseudonimima prema Pravilniku i priručniku za izradbu abecednih kataloga, te će se taj postupak usporediti na osnovi dviju knjižnica različitih vrsta. Prikazat će se putem pet primjera iz knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku kao sveučilišne i pet primjera iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao nacionalne knjižnice
New Cataloging Rules: KAM
No full textOvaj rad bavi se analizom i značajem Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima. Fokusirajući se na ključne aspekte organizacije informacija, rad istražuje ulogu Pravilnika u olakšavanju katalogizacije, opisa i pristupa građi korisnicima. Pravilnik za AKM (arhivi, knjižnice, muzeji) ustanove predstavlja temeljni dokument koji usmjerava procese organizacije građe i omogućava standardizirane metode opisivanja, što vodi efikasnom upravljanju informacijama i očuvanju kulturne baštine. Kroz pregled ključnih smjernica Pravilnika, rad istražuje kako on podržava interoperabilnost podataka među različitim institucijama, smanjuje dupliciranje rada, optimizira upravljanje resursima i poboljšava korisničko iskustvo. Također opisani su svrha i cilj Pravilnika, opća načela te struktura Pravilnika, razrada po poglavljima Pravilnika te primjeri Pravilnika u samoj praksi na primjeru opisa stare i rijetke tiskane i rukopisne građe. Kroz edukacije i tečajeve koju su održani prikazat će se važnost samog Pravilnika na serijskoj, kartografskoj, glazbenoj, filmskoj, likovnoj i ostaloj građi kako bi se prikazala primjena Pravilnika u praksi korisnicima i djelatnicima AKM ustanovama. Implementacija Pravilnika za AKM ustanove omogućava precizno dokumentiranje građe, olakšava istraživanje i omogućava globalni pristup informacijama, čime se osigurava očuvanje kulturnog nasljeđa za buduće generacije. Kroz ovaj rad, naglašava se važnost Pravilnika za održivo upravljanje kulturnom baštinom i efikasno pružanje informacija korisnicima
The Specificity of the Topic Expressed by UDC: Examples from the Catalog of Higher Education Libraries
No full textCilj ovog rada bio je ustvrditi razlikuju li se i u kojoj mjeri, zapisi serijskih publikacija, odnosno
u ovom slučaju članaka iz časopisa na primjeru visokoškolskih knjižnica koje za sustav obrade
publikacija koriste Univerzalnu decimalnu klasifikaciju (UDK). Za primjer je odabrano
prvobitno pet, a zatim, nakon što su se pojavile poteškoće pronalaska istih zapisa u različitim
knjižnicama, šest visokoškolskih knjižnica čiji su se uzorci proučavali. Kako bi se prije svega
uvelo u samu temu rad počinje definiranjem i kratkim uvodom u same termine katalogizacije i
klasifikacije, zatim se navodi njihov krajnji cilj i ono što katalogizatori i klasifikatori na
publikaciji proučavaju kako bi sve nadalje bilo jasnije i lakše pratiti. Također, navodi se i glavna
razlika klasifikacijskih sustava i pobliže objašnjava koji je i kako izgleda, odnosno od čega se
sastoji klasifikacijski sustav koji se u obradi publikacija koristi kod nas u Hrvatskoj. Zatim se
objašnjava i proces obrade serijskih publikacija, odnosno članaka u časopisima, za razliku od
omeđenih publikacija te razlika koja je vidljiva u knjižnicama koje su obrazovne ili znanstvene
naravi. Naposljetku, kao predmet ovog rada svaki pojedinačni primjer koji se proučavao
raščlanjen je u svojoj UDK oznaci prema tablicama koje su korištene u njegovoj obradi i
međusobno su uspoređivani s istim primjerima u drugim visokoškolskim knjižnicama
Information systems in epidemics and pandemics
No full textInformacijski sustavi su integrirani skupovi komponenata za prikupljanje, čuvanje i obradu podataka, te pružanje informacija i znanja. U pandemijskom okruženju informacijski sustavi mogu uvelike pridonijeti obuzdavanju širenja bolesti, ali i prevencije uopće. Informacijski sustavi su savršen alat koji, ako se kvalitetno koristi i ako ga koriste stručnjaci, može pružiti veliku prednost u borbi protiv krize kratkoročno, ali i dugoročno poboljšati šanse u korist prevencije bolesti i ranog otkrivanja i rane reakcije na potencijalnu pandemiju. Informacijski sustavi mogu se koristiti kao alati za uzbunu i rano otkrivanje pandemije koji bi se oslanjali na pomoć kompletnog društva u smislu prijave simptoma, broja oboljelih i slično, a mogu se i koristiti kao alati za relevantne i provjerene izvore informacija o bolesti i kako se odnositi prema njoj i zaraženima te kako se sačuvati od bolesti. Već od prije postoje sustavi koji su namijenjeni suzbijanju pandemije i oni su se koristili i koriste se u doba pandemije COVID-19, ali njihova učinkovitost dokazala se da nije na optimalnoj razini. Razlog toj nedostatnosti često nisu sami sustavi, koliko neiskorištenost istih na pravi način i neprijavljivanje bolesti od strane države u kojoj se virus prvi puta pojavi. Striktno i ažurno surađivanje s informacijskim sustavima je ključ uspješnog djelovanja i rane detekcije i rane reakcije na potencijalne prijetnje. Regionalni informacijski sustavi za uzbunu mogu uvelike pomoći globalnoj sigurnosti zbog njihove fokusiranosti na određeno područje na koje djeluju, ali i ujedno trebaju biti globalno umreženi sa drugim regionalnim sustavima s kojima bi komunicirali prikupljene informacije i kako bi se na vrijeme mogle poduzeti odgovarajuće mjere. Potencijal informacijskih sustava u borbi protiv epidemije i pandemije je ogroman te je taj potencijal ključno ostvariti u što većoj mjeri
Information systems in epidemics and pandemics
No full textInformacijski sustavi su integrirani skupovi komponenata za prikupljanje, čuvanje i obradu podataka, te pružanje informacija i znanja. U pandemijskom okruženju informacijski sustavi mogu uvelike pridonijeti obuzdavanju širenja bolesti, ali i prevencije uopće. Informacijski sustavi su savršen alat koji, ako se kvalitetno koristi i ako ga koriste stručnjaci, može pružiti veliku prednost u borbi protiv krize kratkoročno, ali i dugoročno poboljšati šanse u korist prevencije bolesti i ranog otkrivanja i rane reakcije na potencijalnu pandemiju. Informacijski sustavi mogu se koristiti kao alati za uzbunu i rano otkrivanje pandemije koji bi se oslanjali na pomoć kompletnog društva u smislu prijave simptoma, broja oboljelih i slično, a mogu se i koristiti kao alati za relevantne i provjerene izvore informacija o bolesti i kako se odnositi prema njoj i zaraženima te kako se sačuvati od bolesti. Već od prije postoje sustavi koji su namijenjeni suzbijanju pandemije i oni su se koristili i koriste se u doba pandemije COVID-19, ali njihova učinkovitost dokazala se da nije na optimalnoj razini. Razlog toj nedostatnosti često nisu sami sustavi, koliko neiskorištenost istih na pravi način i neprijavljivanje bolesti od strane države u kojoj se virus prvi puta pojavi. Striktno i ažurno surađivanje s informacijskim sustavima je ključ uspješnog djelovanja i rane detekcije i rane reakcije na potencijalne prijetnje. Regionalni informacijski sustavi za uzbunu mogu uvelike pomoći globalnoj sigurnosti zbog njihove fokusiranosti na određeno područje na koje djeluju, ali i ujedno trebaju biti globalno umreženi sa drugim regionalnim sustavima s kojima bi komunicirali prikupljene informacije i kako bi se na vrijeme mogle poduzeti odgovarajuće mjere. Potencijal informacijskih sustava u borbi protiv epidemije i pandemije je ogroman te je taj potencijal ključno ostvariti u što većoj mjeri
New Cataloging Rules: KAM
No full textOvaj rad bavi se analizom i značajem Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima. Fokusirajući se na ključne aspekte organizacije informacija, rad istražuje ulogu Pravilnika u olakšavanju katalogizacije, opisa i pristupa građi korisnicima. Pravilnik za AKM (arhivi, knjižnice, muzeji) ustanove predstavlja temeljni dokument koji usmjerava procese organizacije građe i omogućava standardizirane metode opisivanja, što vodi efikasnom upravljanju informacijama i očuvanju kulturne baštine. Kroz pregled ključnih smjernica Pravilnika, rad istražuje kako on podržava interoperabilnost podataka među različitim institucijama, smanjuje dupliciranje rada, optimizira upravljanje resursima i poboljšava korisničko iskustvo. Također opisani su svrha i cilj Pravilnika, opća načela te struktura Pravilnika, razrada po poglavljima Pravilnika te primjeri Pravilnika u samoj praksi na primjeru opisa stare i rijetke tiskane i rukopisne građe. Kroz edukacije i tečajeve koju su održani prikazat će se važnost samog Pravilnika na serijskoj, kartografskoj, glazbenoj, filmskoj, likovnoj i ostaloj građi kako bi se prikazala primjena Pravilnika u praksi korisnicima i djelatnicima AKM ustanovama. Implementacija Pravilnika za AKM ustanove omogućava precizno dokumentiranje građe, olakšava istraživanje i omogućava globalni pristup informacijama, čime se osigurava očuvanje kulturnog nasljeđa za buduće generacije. Kroz ovaj rad, naglašava se važnost Pravilnika za održivo upravljanje kulturnom baštinom i efikasno pružanje informacija korisnicima
Painting Indexing through User Hashtags on Instagram
No full textS obzirom na informacijsku preopterećenost u kojoj se danas nalazimo i povećano korištenje društvenih mreža, pojavljuje se potreba za inovativnijim načinima pristupa i organizacije informacijama te njihovog označivanja. Za razliku od tradicionalnog predmetnog označivanja, jedan od novijih načina je upotreba korisničkog označivanja sadržaja. Na društvenim mrežama, poput Instagrama, korisnici često vizualne izvore označavaju oznakama (engl. tags). Takav način označivanja sve je popularniji i potrebniji za lakšu organizaciju i pretraživanje mrežnih izvora, pretežno vizualnih. U prvom, teorijskom dijelu rada objašnjeni su osnovni koncepti tradicionalnog predmetnog označivanja te njegova dva koraka – određivanje očemnosti (o-čemugovori dokument) te prevođenje u termine za predmetno označivanje. Objašnjene su sličnosti i razlike između tradicionalnog predmetnog označivanja i korisničkog označivanja te predmetnog označivanja tekstualnih informacijskih izvora i vizualnih izvora, pri čemu se kod vizualnih izvora posebna pozornost pridaje analitičkom pristupu E. Panofskog te dvama pojmovima – isness (što-je-to-o-čemu dokument-govori) i ofness (od-čega-se-nešto-sastoji). U istraživačkom dijelu rada proveden je radni zadatak na uzorku od 50 slika s Instagram stranica pet muzeja iz glavnih gradova europskih država te sadržajna analiza polu-strukturiranog intervjua. U istraživanju su sudjelovala tri studenata sa studija Povijesti umjetnosti, tri studenata sa studija Informatologije, stručnjak s područja knjižničarstva te stručnjak s područja povijesti umjetnosti. Cilj istraživačkog djela rada jest utvrditi kategorije korisničkih oznaka (engl. hashtagova) koje su dodijeljene umjetničkim slikama s Instagram stranica muzeja i njihovu zastupljenost u uzorku te utvrditi razlike u zastupljenosti između korisničkih oznaka dodijeljenih od strane muzeja, stručnjaka i studenata s obzirom na različito iskustvo i obrazovanje u području umjetnosti i znanje u predmetnom označivanju. Također, istraživanjem se nastoje utvrditi razlozi, motivacije i razmišljanja prilikom dodjeljivanja korisničkih oznaka. Rezultati su pokazali kako je najzastupljenija kategorija kojoj pripadaju dodijeljene oznake kod svih skupina ispitanika kategorija isness, a najmanje zastupljena kategorija očemnost. Otkrivene su i dvije nove kategorije koje koriste isključivo muzeji, a to su „promocija i turizam muzeja“, koju koriste gotovo jednako kao kategoriju isness i „promocija muzeja na društvenim mrežama“. Razlika u kategorijama je uočena jedino kod studenata Informatologije koji najviše oznaka dodjeljuju kategoriji ofness, a najmanje kategoriji isness. Rezultati mogu pomoći muzejima u boljem označivanju slika na Instagramu, čime se poboljšava dostupnost i pretraživost umjetničkih zbirki te promocija muzeja i kulturne baštine
Subject Indexing Using the OPAC of Croatian Libraries as an Example
No full textCilj ovoga rada je teorijski prikazati tematiku predmetnog označivanja i njegovih aspekata te uz odabrane primjere u hrvatskim OPAC-ima ukazati na važnost koju proces predmetnog označivanja posjeduje unutar organizacije informacija. U uvodnome dijelu rada daje se prikaz razvoja prakse i načela predmetnog označivanja, s posebnim naglaskom na područje Republike Hrvatske. Zatim je predstavljeno više tumačenja pojma predmetnog označivanja kako su ga definirali različiti autori te se potom opisuju koraci u postupku predmetnog označivanja. Detaljnije se pojašnjava elementarna jedinica svakog predmetnog označivanja – predmetna odrednica, kroz primjere i načela njihovog dodjeljivanja. Dat je pregled općih načela jezika za predmetno označivanje te se opisuju pravila, sadržaj i zadaće predmetnoga kataloga. Kako ne bi sve ostalo u teoriji, kroz tri primjera unutar pet najpoznatijih hrvatskih mrežnih knjižničnih kataloga (Aleph, CROLIST, Koha, MetelWIN i ZaKi) daje se komentar te uočavaju sličnosti i razlike u dodjeli predmetnih odrednica, ali i samom predmetnom pretraživanju u ovim knjižničnim sustavima
- …
