1,721,018 research outputs found
Croatian Language Teaching Through Projects
Get PDFOvaj se rad bavi projektnom nastavom hrvatskoga jezika – nastavnoga područja. U teorijskome dijelu rada razmatra se određenje samoga pojma projektne nastave nakon čega se prikazuju ciljevi i zadaće koje se ostvaruju provođenjem takvog oblika nastave. Potom se govori o temeljnim načelima na kojima počiva projektna nastava. Budući da projektna nastava zahtijeva dobru organizaciju i pripremu, navodi se tijek projektne nastave. Kako su važni čimbenici projektne nastave njeni sudionici, govori se o ulozi učenika i nastavnika te ostalih sudionika koji mogu pridonijeti realizaciji projektne nastave. Zatim se navode dosezi i moguća ograničenja projektne nastave nakon čega se donosi klasifikacija nastavnih i školskih projekata. Nakon teorijskog dijela rada slijedi istraživački. Istraživački dio rada usmjeren je na analizu anketnog upitnika provedenog na uzorku od 29 nastavnika hrvatskoga jezika osnovnih i srednjih škola. Ispitanici su u anketnom upitniku izražavali svoje stavove u odnosu na tvrdnje koje su im bile zadane: provodim projektnu nastavu hrvatskoga jezika, projektna nastava treba biti obvezni dio nastave hrvatskoga jezika, dobrom organizacijom projektne nastave hrvatskoga jezika može se unaprijediti učenikov odnos prema hrvatskome jeziku, aktivnost učenika povećava se projektnom nastavom hrvatskoga jezika, projektnom nastavom učenici više nauče o hrvatskome jeziku, istraživanjem u projektnoj nastavi učenici postaju svjesni da je jezik svuda oko njih te su trebali izraziti mišljenje o čestotnosti provođenja projektne nastave. Rezultati istraživanja pokazali su da većina ispitanih nastavnika provodi projektnu nastavu te da smatra kako projektna nastava hrvatskoga jezika doprinosi trajnijem usvajanju znanja i većoj svijesti učenika o postojanju jezika izvan škole
Testing the acquired knowledge in the Croatian language teaching
Get PDFRad se bavi etapom provjere stečenih spoznaja u nastavi hrvatskoga jezika. Teorijski dio objašnjava važnost planiranja nastavnog sata te se artikulira nastavni sat hrvatskoga jezika uz izdvajanje etape provjere stečenih spoznaja. U nastavku je riječ o provjeravanju i vrjednovanju te zahtjevima koji se stavljaju pred učenike, dok su u mogućnostima ostvarivanja etape, tijekom pismenog ili usmenog ispitivanja, detaljnije prikazane vrste zadataka i vrste pitanja koje čine okosnicu istraživačkog dijela rada. Istraživanje je provedeno neposrednim promatranjem i protokolarnim bilježenjem devet nastavnih sati u osnovnim i srednjim školama. Pismeni su zadatci prisutni u sedam od devet promatranih etapa provjere stečenih spoznaja. Najzastupljenije se pismene vrste zadataka odnose na zadatke objektivnog tipa među kojima se ističu zadatci sređivanja i zadatci dopunjavanja. Zadatci su u promatranim etapama usmjereni na učeničko dosjećanje, prepoznavanje i primjenu jezičnih spoznaja. Govoreći o vrstama pitanja, najzastupljenija se nastavnička pitanja odnose na interpretacijska koja ispituju učeničko razumijevanje nastavnih sadržaja, dok dominantna učenička pitanja podrazumijevaju provjeru razumljivosti uputa za rješavanje zadataka
Connecting Film with Teaching Contents in Various Subject Areas of Croatian Language
No full textU ovome radu govori se o povezivanju filma s nastavnim sadržajima predmetnih područja književnosti, hrvatskoga jezika i jezičnoga izražavanja unutar nastavnog predmeta Hrvatski jezik. Na početku se objašnjava potreba za odgojem za medije i medijskim obrazovanjem koji su temelj uspješne nastave filma, ili bilo kojega drugoga medija. Prikazuje se nastava filma prema dvama različitim programima: starom programu i novom kurikulumu. Prema starom programu, film se u osnovnoškolskom obrazovanju proučava unutar predmetnog područja medijska kultura, dok se u srednjoškolskom obrazovanju medijska kultura, pa samim time i film, nalaze u izbornom programu1 . U novom nacionalnom kurikulumu nastavnoga predmeta Hrvatski jezik iz 2019. godine nastava se ostvaruje unutar tri međusobno povezana predmetna područja: hrvatski jezik i komunikacija, književnost i stvaralaštvo, kultura i mediji, a film se nalazi unutar predmetnoga područja kultura i mediji. Donose se prikazi filma unutar medijske kulture i kulture i medija, a zatim se prikazuju načini uključivanja filma u nastavu književnosti, hrvatskoga jezika i jezičnoga izražavanja. Metodika nastave filma, znanstvena disciplina koja proučava zakonitosti filmskoga odgoja i obrazovanja, obiluje teorijskim aspektima, a u središnjem se dijelu ovoga rada prikazuju i opisuju oni aspekti relevantni za uspješno povezivanje nastavnih sadržaja u nastavnome procesu. Za ovaj su diplomski rad korišteni različiti stručni izvori, ali oni koji se najviše spominju i koriste u ovome radu jesu Težakova Metodika nastave filma i Rosandićeva Metodika književnoga odgoja, u kojima se najdetaljnije opisuju film u nastavi i metodički aspekti važni za ostvarivanje uspješne nastave filma. Za prikaz filmskih nastavnih sadržaja i nastavnih sadržaja drugih predmetnih područja korišteni su Nastavni plan i program za osnovne škole (2006.) i Nastavni plan i program za gimnazije (1994.) budući da se novi kurikulum još ne primjenjuje u svim razredima osnovne i srednje škole2 . Zaključno se donose prijedlozi povezivanja filma s nastavnim sadržajima književnosti, hrvatskoga jezika i jezičnoga izražavanja, koji pridonose ostvarivanju uspješne nastave filma
Group Work in Teaching Morphology
Get PDFOvaj diplomski rad govori o primjeni skupinskoga rada u nastavi morfologije, a sastoji se od trinaest poglavlja. Prvo je poglavlje ujedno uvodni dio rada, nakon kojega slijedi razrada koju čine dvije cjeline. Prvi dio razrade odnosi se na teorijski dio istraživanja te obuhvaća pet poglavlja, u kojima se skupinski oblik rada prikazuje s terminološkog, povijesnog i organizacijskog gledišta, pri čemu se poseban naglasak stavlja na skupinski rad kao jedan od oblika suradničkog učenja. Poglavlje u kojemu se govori o organizaciji skupinskoga rada u nastavi podijeljeno je na osam potpoglavlja radi bolje preglednosti. Šestim se poglavljem iznosi teorijski aspekt primjene skupinskoga rada u nastavi morfologije. Drugi dio razrade odnosi se na empirijski dio istraživanja, a čine ga četiri poglavlja. U prvim trima poglavljima empirijskoga dijela rada iznose se predmet i cilj istraživanja te se govori o metodologiji istraživanja, kao i o odabiru ispitanika. U desetomu poglavlju ovoga diplomskoga rada prikazuju se rezultati ankete, provedene među osnovnoškolskim i srednjoškolskim učenicima, o zastupljenosti skupinskoga oblika rada u nastavi morfologije te se o njima raspravlja. Anketa je obuhvatila deset tvrdnja te su rezultati za svaku tvrdnju prikazani u zasebnom potpoglavlju. Nakon interpretacije dobivenih rezultata i rasprave slijedi zaključni dio rada u jedanaestomu poglavlju. Na kraju rada nalaze se popis literature i izvora te prilozi
The Question as a Spoken Activity in Croatian Language Teaching
Get PDFOvaj se rad bavi pitanjem u nastavi hrvatskoga jezika – nastavnoga područja. U teorijskome dijelu rada najprije je riječ o govornim nastavnim metodama s naglaskom na njihovu podvrstu dijaloških nastavnih metoda. U kontekstu dijaloških, odnosno razgovornih nastavnih metoda govori se o pitanjima i odgovorima kao najčešćim organizacijskim jedinicama razgovora. Naglasak je potom na pojmu pitanja, definicijama i temeljnim postavkama pitanja, kao i na vrstama pitanja prema različitim teoretičarima. Budući da je pitanje definirano kao jedan od temeljnih uvjeta učenja, pitanjima se pristupa iz perspektive nastavnikova i učenikova pitanja. Nastavnikova pitanja opisana su u kontekstu nastavnog razgovora te je riječ o tome u kojim se nastavnim situacijama javljaju spontano oblikovana pitanja, a kada je potrebno pitanja osmisliti prije same nastave. Osim toga, definira se razgovor ispitivanja i njegova uloga u nastavi hrvatskoga jezika. Učenikovo je pitanje definirano u kontekstu suvremene nastave s naglaskom na potrebu poticanja učenika na postavljanje pitanja drugim učenicima, ali i nastavniku. Istraživački je dio rada posvećen analizi anketnoga upitnika provedenoga na uzorku od 25 nastavnika hrvatskoga jezika osnovnih i srednjih škola s područja Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Virovitičko-podravske županije. Anketnim se upitnikom ispitala čestotnost usmenoga postavljanja pitanja, ciljanoga i spontanoga oblikovanja pitanja u nastavi, čestotnost postavljanja sedam različitih vrsta pitanja prema Bloomovoj taksonomiji odgojno-obrazovnih postignuća, kao i čestotnost poticanja učenika na postavljanje pitanja drugom učeniku i nastavniku. Rezultati istraživanja pokazali su kako je usmeno postavljanje pitanja u nastavi iznimno zastupljeno, kao što su zastupljene i sve vrste pitanja. Osim toga, većina ispitanika učenike uvijek potiče na postavljanje pitanja nastavniku, a nešto rjeđe drugom učeniku
A Student's Essay in Language Expression Classes
No full textTema je ovoga rada učenički sastavak u nastavi jezičnoga izražavanja, ali i u nastavi Hrvatskoga jezika općenito. Cilj je rada prikazati učenički sastavak te njegovu zastupljenost u nacionalnom dokumentu Kurikulumu nastavnoga predmeta Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. Na početku se govori o učeničkom sastavku općenito, zatim o ulozi i mjestu sastavka u nastavi jezičnoga izražavanja te ulozi učitelja u poticanju pisanog stvaralaštva. U sljedećem poglavlju o procesu nastajanja sastavka naglasak je na učenikovu pisanju sastavka, tipovima vezanoga teksta, kompoziciji učeničkoga sastavka te tematskim područjima učeničkih sastavaka. Posljednje poglavlje teorijskoga dijela rada posvećeno je učiteljevu čitanju učeničkih sastavaka. Ovom poglavlju također pripada njegovo vrednovanje i ocjenjivanje. U istraživačkom se dijelu rada najprije donosi opis metodologije istraživanja, nakon čega slijede rezultati istraživanja. Naime, za potrebe je ovoga rada provedeno istraživanje o zastupljenosti učeničkoga sastavka u nacionalnom dokumentu Kurikulumu nastavnoga predmeta Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj s ciljem prikaza i analize zadanih ishoda učenja u svim područjima Hrvatskoga jezika koji se odnose na učenički sastavak te njihove sadržaje i preporuke. Svi su podatci istraživanja prikazani u tablicama po razredima: 5., 6., 7. i 8. razred osnovne škole te 1., 2., 3. i 4. razred gimnazije
Verbal and Written Aspects of an Interview as Communication Practice
No full textOvaj rad bavi se govornim i pismenim aspektima intervjua kao vježbe razgovaranja u nastavi hrvatskoga jezika. Cilj je ovoga rada utvrditi ostvaruju li učenici u nastavi hrvatskoga jezika intervju kao govornu i pismenu vježbu te poštuju li govorne osobitosti intervjua, odnosno zahtjeve pismene inačice ove stilsko-kompozicijske vježbe. U teorijskom dijelu rada najprije je riječ o intervjuu kao novinarskoj vrsti, a potom kao stilsko-kompozicijskoj vježbi u nastavi. Naglasak je na pojmu intervjua, definicijama, vrstama intervjua i temeljnim postavkama ključnima za oblikovanje intervjua. U nastavi hrvatskoga jezika, odnosno jezičnoga izražavanja najčešće se razlikuju dvije vrste intervjua: stvarni i zamišljeni intervju. Intervjuom kao vježbom razgovaranja učenici razvijaju kritičko mišljenje, aktivno slušanje i jezične kompetencije. Istraživački dio rada obuhvaća analizu anketnog upitnika koji su učenici anonimno ispunjavali. Rezultati istraživanja pokazuju da učenici osnovnih i srednjih škola poznaju osnovne postavke intervjua, ali da ne posvećuju dovoljno pažnje određenim segmentima intervjua kao što su pravogovor, govorne vrednote, opremanje teksta i poštivanje norme hrvatskoga standardnoga jezika
Frequency of Errors in Students' Essays
No full textU ovome diplomskom radu ispitat će se učestalost pojavljivanja pravopisnih pogrešaka u pismenim sastavcima učenika završnoga razreda osnovne škole. Prema tome, cilj je rada ispitati
koliko su učenici 8. razreda osnovne škole usvojili pravopisne norme hrvatskoga standardnog jezika te poštuju li pravopisna pravila prilikom oblikovanja pismenih sastavaka. U istraživanju se poseban naglasak stavlja na utvrđivanje učestalosti pojavljivanja pravopisnih pogrešaka prilikom zapisivanja riječi koje sadrže šumne glasove č, ć, dž i đ te riječi u kojima se događaju alternacije ije/je/e/i. U teorijskom dijelu rada govori se o pogreškama kao neizostavnim dijelovima procesa usvajanja normi hrvatskoga standardnog jezika, o vrstama pogrešaka te o njihovim osobitostima, koje su značajne za prepoznavanje pogrešaka prisutnih u pismenom izražavanju. Uz to, u radu se navode savjeti i primjeri usmenih i pismenih jezičnih vježbi primjenjivih u nastavi hrvatskoga jezika, a takve jezične vježbe doprinose sprječavanju pojavljivanja ili otklanjanju čestih jezičnih pogrešaka prisutnih u učeničkome usmenom ili pismenom izražavanju. Uz to, odabir jezičnih vježbi uvijek treba prilagođavati učeničkim potrebama. Nadalje, u teorijskom su dijelu rada navedeni i ciljevi pisanja sastavaka u nastavi hrvatskoga jezika, kao i važnosti njihova ispravljanja i ocjenjivanja. U istraživačkom dijelu rada predstavljeni su metodologija i rezultati provedenog istraživanja, koji su dobiveni nakon analize trideset (30) pismenih sastavaka učenika 8. razreda osnovne škole. Rezultati su istraživanja tablično prikazani, a ukazuju na razinu usvojenosti pravopisnih pravila kod učenika završnoga razreda osnovne škole, i to onih pravopisnih pravila primjenjivih prilikom zapisivanja riječi u kojima se pojavljuju glasovi č, ć, dž i đ, ali i riječi u kojima se događaju alternacije ije/je/e/i
Methodological Challenges of Creativity in Teaching Grammar
No full textU radu se govori o metodičkim izazovima kreativnosti u poučavanju gramatike, ali i o poticajnim kreativnim čimbenicima u nastavi gramatike. Cilj je rada objasniti pojam kreativnosti, nastave gramatike u osnovnoj i srednjoj školi te prikazati poticaje i moguće izazove u poučavanju gramatičkih sadržaja. Također, cilj je ispitati koji su to metodički izazovi kreativnosti s kojima se nastavnici hrvatskoga jezika susreću u poučavanju gramatičkih sadržaja. Rad je podijeljen u dva dijela: teorijski i istraživački. Na samome početku, u teorijskom dijelu rada, razlaže se pojam kreativnosti te moguće nastavničko i učeničko poticanje, ali i sprječavanje kreativnosti u nastavi. Nadalje, navode se poticajni i mogući izazovni čimbenici u poučavanju gramatike hrvatskoga jezika koji se potkrjepljuju raznim primjerima. Pod mogućim poticajnim i izazovnim čimbenicima navode se razredno okruženje, socijalni oblici rada, metodički postupci te nastavni mediji koji obuhvaćaju nastavne izvore, sredstva i pomagala. Drugi, istraživački dio rada obuhvaća analizu i interpretaciju rezultata anketnog upitnika čiji je uzorak činilo 32 nastavnika hrvatskoga jezika u osnovnoj i srednjoj školi. Nastavnici su anonimno odgovarali i obrazlagali navedene tvrdnje u anketnom upitniku te su rezultati prikazani u brojčanom i postotnom omjeru. Rezultati istraživanja pokazuju da se velik broj nastavnika susreće s izazovima kreativnosti u poučavanju gramatike, ali i da ulažu velik trud, vrijeme, želju i volju kako bi učenicima na lakši, zanimljiviji i kvalitetan način pojasnili apstraktne gramatičke sadržaje. Prema rezultatima anketnoga upitnika, nastavnicima razni nastavni mediji, postupci, socijalni oblici rada i razredno okruženje predstavljaju izazov u poučavanju gramatike, ali pokušavaju uskladiti i što bolje i kreativnije poučiti svoje učenike
Frequency of Errors in Students' Essays
No full textU ovome diplomskom radu ispitat će se učestalost pojavljivanja pravopisnih pogrešaka u pismenim sastavcima učenika završnoga razreda osnovne škole. Prema tome, cilj je rada ispitati
koliko su učenici 8. razreda osnovne škole usvojili pravopisne norme hrvatskoga standardnog jezika te poštuju li pravopisna pravila prilikom oblikovanja pismenih sastavaka. U istraživanju se poseban naglasak stavlja na utvrđivanje učestalosti pojavljivanja pravopisnih pogrešaka prilikom zapisivanja riječi koje sadrže šumne glasove č, ć, dž i đ te riječi u kojima se događaju alternacije ije/je/e/i. U teorijskom dijelu rada govori se o pogreškama kao neizostavnim dijelovima procesa usvajanja normi hrvatskoga standardnog jezika, o vrstama pogrešaka te o njihovim osobitostima, koje su značajne za prepoznavanje pogrešaka prisutnih u pismenom izražavanju. Uz to, u radu se navode savjeti i primjeri usmenih i pismenih jezičnih vježbi primjenjivih u nastavi hrvatskoga jezika, a takve jezične vježbe doprinose sprječavanju pojavljivanja ili otklanjanju čestih jezičnih pogrešaka prisutnih u učeničkome usmenom ili pismenom izražavanju. Uz to, odabir jezičnih vježbi uvijek treba prilagođavati učeničkim potrebama. Nadalje, u teorijskom su dijelu rada navedeni i ciljevi pisanja sastavaka u nastavi hrvatskoga jezika, kao i važnosti njihova ispravljanja i ocjenjivanja. U istraživačkom dijelu rada predstavljeni su metodologija i rezultati provedenog istraživanja, koji su dobiveni nakon analize trideset (30) pismenih sastavaka učenika 8. razreda osnovne škole. Rezultati su istraživanja tablično prikazani, a ukazuju na razinu usvojenosti pravopisnih pravila kod učenika završnoga razreda osnovne škole, i to onih pravopisnih pravila primjenjivih prilikom zapisivanja riječi u kojima se pojavljuju glasovi č, ć, dž i đ, ali i riječi u kojima se događaju alternacije ije/je/e/i
- …
