1,721,041 research outputs found
Plan upravljanja istraživačkim podacima projekta MADEIRA
Modeliranje ponašanja materijala ključan je dio suvremenog razvoja proizvoda te računalnih simulacija koje se provode u cilju čim boljeg iskorištenja materijala i smanjenja mase i troškova. Za uspješno modeliranje ponašanja materijala nužno je poznavanje njegovih značajki i parametara ponašanja. Njihovo eksperimentalno određivanje je najtočnije, ali je dugotrajno i skupo te se stoga nastoji izvoditi u najmanjoj mogućoj mjeri. Projektom MADEIRA cilja se na rješavanje nedostatka podataka o ponašanju materijala potrebnih za numeričke proračune i simulacije koji otežava šire prihvaćanje modeliranja materijala te uključivanje naprednih materijalnih modela u suvremeni proces razvoja proizvoda. Predloženo istraživanje usmjereno je razvoju modela za procjenu ponašanja i parametara materijala temeljenih na strojnom učenju kao rješenja za navedene probleme. Na osnovi prikupljenih rezultata istraživanja materijala i rezultata provedenih eksperimenata, sustavno će se istražiti, identificirati i mapirati kompleksni odnosi između svojstava/značajki materijala i njegovog mehaničkog ponašanja i pripadnih parametara na različitim razinama. Unaprijedit će se postojeći i razviti novi modeli procjene naprednih monotonih, cikličkih i zamornih parametara materijala te matematički modeli termalnih postupaka prerade metala i modeliranja njihovih mehaničkih svojstava nakon toplinske obrade. Istražit će se primjenjivost raznih metoda strojnog učenja te mogućnosti procjene parametara i naprednih konstitutivnih materijalnih modela koji se zbog kompleksnosti i velikog broja potrebnih parametara otežano i rijetko primjenjuju u praksi. Razvijene baze podataka i prediktivni modeli trebali bi doprinijeti široj primjeni modeliranja ponašanja materijala i računalnih simulacija, a uspostavljen metodološki okvir i principi primjene strojnog učenja mogli bi biti korisni i primjenjivi za razvoj prediktivnih modela i u drugim područjima primjene i istraživanja materijala
Plan upravljanja istraživačkim podacima projekta MADEIRA
Modeliranje ponašanja materijala ključan je dio suvremenog razvoja proizvoda te računalnih simulacija koje se provode u cilju čim boljeg iskorištenja materijala i smanjenja mase i troškova. Za uspješno modeliranje ponašanja materijala nužno je poznavanje njegovih značajki i parametara ponašanja. Njihovo eksperimentalno određivanje je najtočnije, ali je dugotrajno i skupo te se stoga nastoji izvoditi u najmanjoj mogućoj mjeri. Projektom MADEIRA cilja se na rješavanje nedostatka podataka o ponašanju materijala potrebnih za numeričke proračune i simulacije koji otežava šire prihvaćanje modeliranja materijala te uključivanje naprednih materijalnih modela u suvremeni proces razvoja proizvoda. Predloženo istraživanje usmjereno je razvoju modela za procjenu ponašanja i parametara materijala temeljenih na strojnom učenju kao rješenja za navedene probleme. Na osnovi prikupljenih rezultata istraživanja materijala i rezultata provedenih eksperimenata, sustavno će se istražiti, identificirati i mapirati kompleksni odnosi između svojstava/značajki materijala i njegovog mehaničkog ponašanja i pripadnih parametara na različitim razinama. Unaprijedit će se postojeći i razviti novi modeli procjene naprednih monotonih, cikličkih i zamornih parametara materijala te matematički modeli termalnih postupaka prerade metala i modeliranja njihovih mehaničkih svojstava nakon toplinske obrade. Istražit će se primjenjivost raznih metoda strojnog učenja te mogućnosti procjene parametara i naprednih konstitutivnih materijalnih modela koji se zbog kompleksnosti i velikog broja potrebnih parametara otežano i rijetko primjenjuju u praksi. Razvijene baze podataka i prediktivni modeli trebali bi doprinijeti široj primjeni modeliranja ponašanja materijala i računalnih simulacija, a uspostavljen metodološki okvir i principi primjene strojnog učenja mogli bi biti korisni i primjenjivi za razvoj prediktivnih modela i u drugim područjima primjene i istraživanja materijala
Going Beyond Counting First Authors in Author Co-citation Analysis
The present study examines one of the fundamental aspects of author co-citation analysis (ACA) - the way co-citation
counts are defined. Co-citation counting provides the data on which all subsequent statistical analyses and mappings
are based, and we compare ACA results based on two different types of co-citation counting - the traditional type that
only counts the first one among a cited work's authors on the one hand and a non-traditional type that takes into
account the first 5 authors of a cited work on the other hand. Results indicate that the picture produced through this non-traditional author co-citation counting contains more coherent author groups and is therefore considerably clearer. However, this picture represents fewer specialties in the research field being studied than that produced through the traditional first-author co-citation counting when the same number of top-ranked authors is selected and analyzed. Reasons for these effects are discussed
Variations on the Author
“Variations on the Author” discusses two of Eduardo Coutinho’s recent films (Um Dia na Vida, from 2010, and Últimas Conversas, posthumously released in 2015) and their contribution to the general question of documentary authorship. The director’s filmography is characterized by a consistent yet self-effacing form of authorial self-inscription: Coutinho often features as an interviewer that rather than express opinions propels discourses; an interviewer that is good at listening. This mode of self-inscription characterizes him as an author who is not expressive but who is nonetheless markedly present on the screen. In Um Dia na Vida, however, Coutinho is completely absent form the image, while Últimas Conversas, on the contrary, includes a confessional prologue that moves the director from the margins to the center of his films. This article examines the ways in which these works stand out in the filmography of a director who offers new insights into the notion of cinematic authorship
Appropriate Similarity Measures for Author Cocitation Analysis
We provide a number of new insights into the methodological discussion about author cocitation analysis. We first argue that the use of the Pearson correlation for measuring the similarity between authors’ cocitation profiles is not very satisfactory. We then discuss what kind of similarity measures may be used as an alternative to the Pearson correlation. We consider three similarity measures in particular. One is the well-known cosine. The other two similarity measures have not been used before in the bibliometric literature. Finally, we show by means of an example that our findings have a high practical relevance.information science;Pearson correlation;cosine;similarity measure;author cocitation analysis
Structural integrity assessment of a lightweight bicycle frame: finite element analysis and experimental testing
Dispelling the Myths Behind First-author Citation Counts
We conducted a full-scale evaluative citation analysis study of scholars in the XML research field to explore just how different from each other author rankings resulting from different citation counting methods actually are, and to demonstrate the capability of emerging data and tools on the Web in supporting more realistic citation counting methods. Our results contest some common arguments for the continued
use of first-author citation counts in the evaluation of scholars, such as high correlations between author rankings by first-author citation counts and other citation
counting methods, and high costs of using more realistic citation counting methods that are not well-supported by the ISI databases. It is argued that increasingly available digital full text research papers make it possible for citation analysis studies to go beyond what the ISI databases have directly supported and to employ more
sophisticated methods
Experimental characterization of the linear moving magnet actuator
U završnom radu napravljena je eksperimentalna karakterizacija aktuatora s pomičnim magnetom. U prvom (uvodnom) poglavlju ukratko se govori o osnovnom principu rada aktuatora koji se zasniva na Lorentzovom zakonu. Nadalje, opisane su vrste aktuatora i njihove prednosti i nedostaci, te oprema korištena pri izvođenju mjerenja i programsko sučelje i programski kod.
Mjerenja su izvršena na neopterećenom aktuatoru s PID regulacijom, neopterećenom aktuatoru u otvorenoj petlji i na opterećenom aktuatoru u otvorenoj petlji. Mjerila se karakterizacija struje (sile) u odnosu na pomak, za aktuator u sve tri pozicije.
Iz dobivenih rezultata, vidljivo je da aktuator s pomičnim magnetom ima linarnu karakteristiku struje (sile) u ovisnosti o pomak, te iz tog razloga imaju dosta veliku primjenu u industriji i sve su zastupljeniji u medicini, te u ostalim industrijskim granama gdje se zahtjevaju dosta velike preciznosti pomaka.In the final work, the experimental characterization of the actuator with the movable magnet was made. In the first (introductory) chapter, it is briefly discussed the basic principle of the actuators work based on Lorentz's power. Furthermore, the types of actuators and their advantages and disadvantages, and the equipment used in the measurement execution and the software interface and the software code are described.
The measurements were performed on a non-loaded actuator with PID control, unloaded open loop actuator and loaded open loop actuator. The characteristic of the current (force) in relation to the displacement is measured, for the actuator in all three positions.
From the results obtained, it is apparent that the movable magnet actuator has a linear characteristic of the current (force) in dependence on the displacement, and for this reason have quite a large application in the industry and are more represented in medicine, and in other industrial branches where very large shift precision
- …
