Kartografija i geoinformacije (Cartography and Geoinformation)
Not a member yet
892 research outputs found
Sort by
Izvorni znanstveni radMatematički elementi orijentacijskih karatahttps://doi.org/10.32909/kg.21.si.9
No full textMathematical elements of maps, in addition to the methods of presenting content with cartographic symbols and the criteria of cartographic generalization, are the most important elements of modern ground plan view maps. At the same time, on maps for orienteering disciplines, which are the most internationally unified maps in the world, the mathematical basis is not defined in very detailed specifications. In this paper, we describe the background and reasons for the apparent insignificance of mathematical content in orienteering maps, and on the example of the analysis of selected maps of Croatia and Slovenia, we determine in which period and to what extent mathematical elements were present on the maps.Matematički elementi karata, uz metode prikazivanja sadržaja kartografskim simbolima i kriterije kartografske generalizacije, najvažniji su elementi suvremenih tlocrtnih karata. Istodobno, kod karata za orijentacijsko trčanje i druge oblike sportske orijentacije, koje su međunarodno najunificiranije karte u svijetu, matematička podloga nije detaljno definirana. U radu opisujemo pozadinu i razloge očigledne ograničene značajnosti matematičkih sadržaja u orijentacijskim kartama, a na primjeru analize odabranih karata Hrvatske i Slovenije utvrđujemo u kojem su razdoblju i u kojoj mjeri matematički elementi bili prisutni na tim kartama
Rezultati natječaja za dječju kartu svijeta 2023. u Hrvatskoj
Full text linkThe competition in Croatia was held in 2023 by the Croatian Cartographic Society. 101 children's works of art were submitted to the competition.Natjecanje u Hrvatskoj provelo je 2023. godine Hrvatsko kartografsko društvo. Na natječaj je stigao 101 dječji likovni rad
Tematska kartografija i njezina primjena u obrazovanju
Full text linkIn 2022, a workshop was held on cartographic projections and innovations in cartography.U 2022. godini održana je radionica o kartografskim projekcijama i novostima u kartografiji. Ta je radionica bila dobro prihvaćena i o njoj su objavljeni prikazi u časopisima Geodetski list i Kartografija i geoinformacije. Poučeni tim iskustvom, nastavit ćemo i 2023. godine. Osnovna svrha ove radionice je osvježiti znanja iz tematske kartografije s posebnim naglaskom na novi pristup, nova saznanja i nove primjene. Suorganizatori radionice su Hrvatsko kartografsko društvo, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Agencija za odgoj i obrazovanje
Pregledni rad3D model stvarnog okoliša – osnova za izradu 3D karata https://doi.org/10.32909/kg.21.si.2
No full text3D maps are one of the most attractive cartographical products for map users. They can present the real environment in a photorealistic, readable way, keeping enough geo-spatial information for the needs of different users. Very often users don’t make a difference between 3D maps and 3D models of the real environment. The aim of this report is to clarify when we can speak of 3D maps and even to discuss the definition of a 3D map.The article considers the cartographical elements applied in 3D mapping which help a 3D model to become a 3D map: user requirements, map contents, symbol system, accuracy, scale, projections and generalization, levels of details. The new cartographical elements are added to improve 3D maps: virtual camera, shades, lights, animation. In conclusion, the author will explain when we can speak of a 3D model and when of a 3D map.3D karte su za korisnike karata jedan od najatraktivnijih kartografskih proizvoda. Mogu prikazati stvarno okruženje na fotorealističan, čitljiv način, čuvajući dovoljno geoprostornih informacija za potrebe različitih korisnika. Vrlo često korisnici ne prave razliku između 3D karata i 3D modela stvarnog okruženja. Cilj je ovog izvješća razjasniti kada možemo govoriti o 3D kartama, pa čak i raspraviti o definiciji 3D karte.U članku se razmatraju kartografski elementi primijenjeni u 3D kartiranju koji pomažu 3D modelu da postane 3D karta: korisnički zahtjevi, sadržaj karte, sustav znakova, točnost, mjerilo, projekcije i generalizacija, razine detalja. Dodani su novi kartografski elementi za poboljšanje 3D karata: virtualna kamera, sjene, svjetla, animacija. U zaključku će autorica objasniti kada se može govoriti o 3D modelu, a kada o 3D karti
Izvorni znanstveni radRukopisna karta Ilirika iz 1663. u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima – prilog dosadašnjim spoznajamahttps://doi.org/10.32909/kg.21.si.3
No full textIn the Pontifical Croatian College of St. Jerome in Rome, a manuscript geographic map of Illyricum is kept, drawn in 1663 by the architect and geographer, Pietro Andrea Buffalini of Rome. Cartographic analysis of this map has been carried out on several occasions, and the ecclesiastico-legal and historico-geographic context of its origin analysed. As contribution to previous research on the 1663 map of Illyricum, the depiction of the coast on that map is cartometrically compared with that on geographic maps and nautical charts from the late 16th century and the first half of the 17th. On the basis of these analyses it is confirmed that, with the 1663 map of Illyricum, a qualitative step forward was taken in depicting the northeast coast of the Adriatic. In addition, on the basis of research into available written data sources, it is concluded that Ivan Lučić made a key (co)authorial contribution to the shaping of the geographic content of this manuscript map.U Papinskom hrvatskom zavodu Sv. Jeronima u Rimu čuva se rukopisna geografska karta Ilirika koju je nacrtao arhitekt i geograf Pietro Andrea Buffalini iz Rima 1663. U više navrata obavljena je kartografska analiza te karte, a analiziran je i crkveno-pravni i povijesno-geografski kontekst njezina nastanka. Kao prilog dosadašnjim istraživanjima karte Ilirika iz 1663. kartometrijski je uspoređen prikaz obale na toj karti s prikazom obale na geografskim i pomorskim kartama s kraja 16. i prve polovine 17. st. Na temelju te analize utvrđeno je da je s kartom Ilirika iz 1663. učinjen kvalitativni iskorak u prikazivanju sjeveroistočne obale Jadrana. K tome, na temelju istraživanja dostupnih pisanih izvora podataka zaključeno je da je Ivan Lučić dao ključni (ko)autorski doprinos u oblikovanju geografskog sadržaja te rukopisne karte
Izvorni znanstveni radRazvoj Geoinformacijskog sustava državne granice Republike Hrvatske (GiSDG)https://doi.org/10.32909/kg.21.si.10
No full textThe development of the State Border Geoinformation System of the Republic of Croatia (SBGiS), based on open-source technologies, has facilitated and accelerated the storage, processing, handling, analysis and visualization of large amounts of spatial data used in open border issues, as well as standard affairs on maintaining the regulated state border of the Republic of Croatia. Centralized data storage and their spatial visualization through an interactive map allows citizens to see the situation at the state border in real time, which significantly increases the safety of movement in the border zone, but also aids in the prevention of state border breaches. The SBGiS is the only system that has been established not only for maintaining a regulated state border but also for resolving border disputes and delimitation procedures. At the end of the paper, a proposal for future system upgrades is given.Razvoj Geoinformacijskog sustava državne granice Republike Hrvatske (GiSDG), baziranog na tehnologijama otvorenog koda, olakšao je i ubrzao pohranu, obradu, rukovanje, analiziranje i vizualizaciju velike količine prostornih podatka koji se upotrebljavaju u poslovima koji su vezani za rješavanje otvorenih graničnih pitanja te u standardnim poslovima na održavanju uređene državne granice Republike Hrvatske. Centralizirana pohrana podataka i njihova prostorna vizualizacija putem interaktivne karte omogućuje građanima uvid u stanje državne granice u realnom vremenu, čime se značajno povećava sigurnost kretanja u pograničnom pojasu, ali i prevencija povrede državne granice. Geoinformacijski sustav državne granice jedini je sustav koji je uspostavljen ne samo u funkciji održavanja uređene državne granice, već i u funkciji rješavanja graničnih sporova i postupaka razgraničenja. U radu je na kraju dan prijedlog budućih nadogradnji sustava
Novi kartografski nazivi 2
Full text linkAfter the publication of the Cartographic Dictionary (Frančula et al. 2020), this journal published definitions of newly created cartographic terms, as well as terms that the authors failed to include in the dictionary (Frančula, Lapaine 2022). Due to the rapid development of technology, new terms are created every day, so here we provide a list of them with definitions. Terms from computer science, especially artificial intelligence, necessary for cartographers are also included.Nakon objave Kartografskog rječnika (Frančula i dr. 2020) u ovom časopisu objavljene su definicije novo nastalih kartografskih naziva, ali i naziva koje su autori propustili uvrstiti u rječnik (Frančula, Lapaine 2022). Zbog ubrzanog razvoja tehnologije svakodnevno nastaju novi nazivi, pa ovdje navodimo njihov popis s definicijama. Uključeni su i nazivi iz računalne znanosti, posebno umjetne inteligencije, nužni kartografima
Prethodno priopćenjeRazvoj konceptualnog modela geoinformacijskog sustava prometnih nesrećahttps://doi.org/10.32909/kg.22.39.1
Full text linkThe field of road accidents requires a specific geoinformation system to provide functionalities for creating and managing intelligent geographically-oriented spatial-temporal models for spatial analysis. The aim of this study is to present a conceptual model of a geoinformation system of road accidents, defined in accordance with the requirements of international standardization. The approach for international standardization and conceptual modeling of geoinformation, as well as the principles of object-oriented modeling, methods of abstraction and classification were used. As a result, a Use Case and a Class diagram, presented in the Unified Modeling Language, were developed. In conclusion, the standardized conceptual model is defined as an important initial stage in the creation of a geoinformation system of road accidents, which is related to the correct formalized description of the domain and the presentation of structural types of geoinformation processes, and subsequently can be automatically and in the unified manner transposed into a functional physical model for the analysis of road accidents.Područje prometnih nesreća zahtijeva specifičan geoinformacijski sustav koji bi omogućio funkcionalnosti za kreiranje i upravljanje inteligentnim geografski orijentiranim prostorno-vremenskim modelima za prostornu analizu. Cilj je ovoga rada prikazati konceptualni model geoinformacijskog sustava prometnih nesreća definiran u skladu sa zahtjevima međunarodne normizacije. Korišten je pristup za međunarodnu normizaciju i konceptualno modeliranje geoinformacija, kao i principi objektno orijentiranog modeliranja, metode apstrakcije i klasifikacije. Kao rezultat toga razvijeni su slučaj upotrebe i dijagram klasa (use case and a class diagram), predstavljeni u UML-u. Zaključno, normirani je konceptualni model definiran kao važna početna faza u izradi geoinformacijskog sustava prometnih nesreća koja se odnosi na točan formalizirani opis domene i prikaz strukturnih tipova geoinformacijskih procesa, a potom se može automatski i objedinjeno transponirati u funkcionalni fizički model za analizu prometnih nesreća
Izvorni znanstveni radKarta Svjetskog oceana s malim deformacijama i bez diskontinuitetahttps://doi.org/10.32909/kg.21.si.6
No full textOcean maps are rarely in the scope of current studies on minimum-distortion map projec-tions. This study aims to create an uninterrupted map projection to display planet Earth as the Blue Planet: the aspect of the projection is rotated into the middle of the water surface; favourable map distortions are optimized numerically across the World Ocean. The paper starts with a short overview of existing similar projections. In the next pages, the reader may find the detailed description on the development of the new mapping. The paper concludes with maps and distortion analysis in the proposed projection and thoughts about its potential usefulness.Karte oceana rijetko su proučavane u odnosu na kartografske projekcije s minimalnom distorzijom. Ova studija ima za cilj stvoriti neprekinutu kartografsku projekciju za prikaz planeta Zemlje kao plavog planeta: aspekt projekcije rotiran je u sredinu vodene površine; povoljne deformacije numerički su optimirane preko Svjetskog oceana. Rad započinje kratkim pregledom postojećih sličnih projekcija. Na sljedećim stranicama čitatelj može pronaći detaljan opis razvoja novog preslikavanja. Rad završava kartama i analizom distorzije u predloženoj projekciji i razmišljanjima o njezinoj potencijalnoj korisnosti
Izvorni znanstveni radLikovni prikazi na srednjovjekovnim i novovjekovnim kartama svijeta: ikonografija poznatoga i nepoznatogahttps://doi.org/10.32909/kg.21.38.2
No full textThis interdisciplinary research is focused on visual images on maps of the known world spanning from the medieval to the early modern period. Regardless of their purpose, which could range from ideological representations of the medieval world, as were O or T maps, to practical sailing maps like portolan charts and other early modern nautical charts of the (already known) world in a smaller scale, they carried the standard scope of geo-cartographic data and content. Besides, they offered a rich illustrative component of respectable graphic quality. This depended on the purpose of the map, as well as the geographical knowledge of its author on one hand and on the skill and expertise of its creator on the other. Through this short synchronic and diachronic overview of the iconographic elements of Old World maps, especially in respect to Croatian lands, some chronological continuities of cartographic presentation were revealed. The spread of ideas and ideologies communicated and disseminated by these will also be discussed.U fokusu su ovog interdisciplinarnog istraživanja likovni prikazi na kartama svijeta izrađenima tijekom srednjeg i ranog novog vijeka. Bez obzira bile one izrađivane u ideološko-reprezentacijske svrhe kao srednjovjekovne O ili T karte, ili pak u funkciji praktične plovidbene svrhe kao portulanske karte i potom ranonovovjekovne pomorske karte (tada poznatoga) svijeta u sitnijem mjerilu, osim standardnih informacija geografsko-kartografskog sadržaja, krasila ih je i grafička kvaliteta te bogat ilustrativni (likovni) sadržaj. On je, osim o namjeni i o korisniku karte, ovisio i o dostupnim geografskim znanjima s jedne te ekspertizi (vještini) autora karte s druge strane. U ovoj su kratkoj sinkronijskoj, ali i dijakronijskoj komparaciji izabranih ikonografskih elemenata sa starih karata svijeta, s djelomičnim osvrtom na prostore hrvatskih zemalja na njima, uočeni određeni kontinuiteti u prikazu poznatih i manje poznatih krajeva kroz epohe, kao i značaj prijenosa svjetonazorskih informacija koje su se kartom komunicirale i diseminirale