Kartografija i geoinformacije (Cartography and Geoinformation)
Not a member yet
892 research outputs found
Sort by
Izložba Descriptio oeconomiae
Full text linkOn the occasion of the Spatial Data Infrastructure Day 2022, an exhibition entitled Descriptio oeconomiae was opened on 19 October 2022 in the exhibition hall of the State Archives in Zadar. The exhibition was set up as part of the scientific activities of the scientific project IP-2020-02-5339 Early Modern Nautical Charts of the Adriatic Sea: Source of Knowledge, Means of Navigation and Medium of Communication (NACHAS), which is funded by the Croatian Science Foundation.U prigodi obilježavanja Dana infrastrukture prostornih podataka 2022. u Izložbenoj dvorani Državnog arhiva u Zadru 19. listopada 2022. otvorena je izložba pod naslovom Descriptio oeconomiae. Izložba je postavljena u sklopu znanstvenih aktivnosti na znanstvenom projektu IP-2020-02-5339 Ranonovovjekovne pomorske karte Jadranskog mora: izvor spoznaja, sredstvo navigacije i medij komunikacije (NACHAS) koji financira Hrvatska zaklada za znanost
Stručni radPodučavanje vizualizacije podataka i osnovnih vještina izrade karata na Liberal Arts Collegeuhttps://doi.org/10.32909/kg.22.39.3
No full textCommunicating data has become vital in an increasingly data-dependent society. Because data are often communicated graphically, many colleges and universities are offering courses that teach the principles of data visualisation. In this article, the author reflects on his experience of teaching such a course at a liberal arts college. The course introduced students to the tidyverse suite of packages for the programming language R, including the data visualisation package ggplot2, which implements Wilkinson’s (2005) ‘grammar of graphics’. The packages sf and tmap were used to extend the capabilities of the tidyverse packages for analysing geospatial data and producing thematic maps. This article provides insights into effective teaching strategies, including intended learning outcomes, the core syllabus, pedagogy and assessment. Sample tasks and visualisations are also presented to demonstrate how essential cartographic skills were imparted to students
Kartografska zbirka Državnog arhiva u Zadru
Full text linkThe State Archives in Zadar published the book Cartographic Collection of the State Archives in Zadar, 2022, ISBN 978-953-7434-42-7, 495 pages. The author of the book is the Head of the Department for Information and Documentation Affairs with the User Service of the State Archives in Zadar, specialist archivist Tamara Šarić-Šušak, and the introductory study entitled Cartographic Content in the Funds, Collections and Library of the State Archives in Zadar was written by archival consultant Dubravka Kolić. The book was proofread by Josip Galić and the summary was translated into English by Janet Berković. The book was reviewed by Mirjana Jurić and the signatory of this text. Senior archivist Robert Leljak and archival technician Marija Kero prepared the index, while archival technician reprographer Tomislav Vrsaljko and archival technician reprographer Ivana-Marija Čuka created a digital reproduction of the maps. Nevenka Kalebić helped the author systematise and measure the map dimensions, and Josip Gjergja assisted the author in determining the scale of the maps. The graphic assistant was senior archivist Denis Martinović, and the graphic design was done by Studio Grafikart. The quality printing is the merit of the Kerschoffset printing house. The commitment of many archivists who helped their colleagues indicates great intra-institutional potential. This book is the work of the author, but also the result of the systematic efforts of the entire institution. Indeed, the State Archives in Zadar, under the long-standing leadership of Director Ante Gverić, have made much progress in inventorying, systematising and digitising old maps, and digitised cartographic archive material is currently being processed and published on the archive's website. This will greatly improve the visibility and availability of the old maps stored in various funds and collections, as well as in the library of the State Archives in Zadar.Državni arhiv u Zadru objavio je 2022. godine knjigu Kartografska zbirka Državnog arhiva u Zadru, ISBN 978-953-7434-42-7, 495 stranica. Autorica knjige je voditeljica Odjela za informacijske-dokumentacijske poslove s korisničkom službom Državnog arhiva u Zadru arhivistica specijalistica Tamara Šarić-Šušak, a uvodnu studiju pod naslovom Kartografski sadržaji u fondovima, zbirkama i knjižnici Državnog arhiva u Zadru napisala je arhivska savjetnica dr. sc. Dubravka Kolić. Knjigu je lektorirao dr. sc. Josip Galić, a sažetak je na engleski jezik prevela Janet Berković. Knjigu su recenzirali Mirjana Jurić i potpisnik ovoga teksta. Viši arhivist Robert Leljak i arhivska tehničarka Marija Kero priredili su Kazalo, a arhivski tehničar reprograf Tomislav Vrsaljko i arhivska tehničarka reprografkinja Ivana-Marija Čuka priredili su digitalne reprodukcije karata. Tijekom sistematizacije i mjerenja dimenzija karata autorici je pomagala Nevenka Kalebić, a pri određivanju mjerila karata autorica je imala asistenciju Josipa Gjergje. Grafički suradnik bio je viši arhivist Denis Martinović, a grafičko oblikovanje izradila je tvrtka Grafikart d.o.o. Kvalitetan tisak zasluga je tiskare Kerschoffset. Angažman mnogih arhivista koji su pomagali svojoj kolegici upućuje na veliki intrainstitucijski potencijal. Ova je knjiga je autorsko djelo, ali i rezultat sustavnih nastojanja cijele ustanove. Naime, Državni arhiv u Zadru je pod višegodišnjim vodstvom ravnatelja doc. dr. sc. Ante Gverića učinio mnoge iskorake u inventarizaciji, sistematizaciji i digitalizaciji starih karata, a priprema se i objava digitaliziranoga arhivskog kartografskog gradiva na mrežnim stranicama te arhivske ustanove. S time će se umnogome povećati vidljivost i dostupnost starih karata koje se čuvaju u različitim fondovima i zbirkama te u knjižnici Državnog arhiva u Zadru
Glavačeva karta Hrvatske
Full text linkIn 2023, the Croatian State Archives published the Proceedings titled Glavačeva karta Hrvatske (Glavač’s Map of Croatia), ISBN 978-953-8461-06-4, 143 pages. The editor of the Proceedings is Emilia Domazet, librarian of the Metropolitan Library at the Croatian State Archives. The Proceedings were created as a result of the scientific conference and exhibition of the same name, Glavač's Map of Croatia, held on 16 September 2021, organized by the Metropolitan Library of the Zagreb Archdiocese and the Croatian State Archives.Hrvatski državni arhiv objavio je 2023. godine zbornik radova Glavačeva karta Hrvatske, ISBN 978-953-8461-06-4, 143 stranice. Urednica zbornika je Emilia Domazet, knjižničarka Metropolitanske knjižnice pri Hrvatskom državnom arhivu. Zbornik je nastao kao plod znanstvenog skupa i istoimene izložbe Glavačeva karta Hrvatske, održanog 16. rujna 2021. u organizaciji Metropolitanske knjižnice Zagrebačke nadbiskupije i Hrvatskoga državnog arhiva
Hrvatska na međunarodnoj izložbi karata u Cape Townu
Full text linkAn International Map Exhibition was held as a part of the conference in Cape Town.U sklopu konferencije u Cape Townu održana je i Međunarodna kartografska izložba
Bing Chat i kartografske projekcije
Full text linkAfter it became available to the public in November 2022, ChatGPT reached the number of 123 million monthly active users in three months, while, for example, TikTok took nine months to reach the number of 100 million active users. This made ChatGPT the fastest growing consumer technology in history. Such an exponential growth of artificial intelligence was not predicted even by experts who deal with it, predicting that something like this will happen in approximately ten years.Nakon što je javnosti postao dostupan u studenome 2022. ChatGPT je u tri mjeseca dostigao broj od 123 milijuna mjesečno aktivnih korisnika, dok je npr. TikToku trebalo devet mjeseci da dostigne broj od 100 milijuna aktivnih korisnika. Time je ChatGPT postao najbrže rastuća potrošačka tehnologija u povijesti. Takav eksponencijalni rast umjetne inteligencije nisu predviđali ni stručnjaci koji se njome bave predviđajući da će se nešto takvo dogoditi za približno deset godina
19. međunarodna konferecija o geoinformacijama i kartografiji
No full textIn collaboration with the Department of Geography - University of Zadar, the Faculty of Geodesy – University of Zagreb and the Croatian Geographical Society - Zadar, the Croatian Cartographic Society organised the 19th International Conference on Geoinformation and Cartography (19thICGC) in Zadar and online from 7th to 9th September 2023. The Conference was endorsed by the International Cartographic Association – ICA, EuroSDR, the University of Zadar and the University of Zagreb.Hrvatsko kartografsko društvo u suradnji s Geodetskim dakultetom Sveučilišta u Zagrebu porganiziralo je 18. međunarodnu konferenciju o geoinfromacijama i kartografiji (18thICGC) od 14. do 15. rujna 2022. Pokrovitelj konferencije bilo je Međunarodno Hrvatsko kartografsko društvo u suradnji s Odjelom za geografiju Sveučilišta u Zadru, Geodetskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskim geografskim društvom Zadar organiziralo je u Zadru i online 19. međunarodnu konferenciju o geoinformacijama i kartografiji (19thICGC) od 7. do 9. rujna 2023. Pokrovitelji konferencije bili su Međunarodno kartografsko društvo (International Cartographic Association − ICA), EuroSDR, Sveučilište u Zadru i Sveučilište u Zagrebu
Izvorni znanstveni radProstorna analiza promjena demografskih obilježja cresko-lošinjskog područja primjenom GIS modelahttps://doi.org/10.32909/kg.21.38.1
No full textThe paper aims to carry out a spatial analysis of the changes in selected demographic characteristics of the Cres-Lošinj area using the GIS model. For this purpose, data from all censuses carried out so far (1857−2021) were used, which were primarily analyzed cartographically by using Mean Center and the Standard Deviational Ellipse (Directional Distribution) spatial analysis methods, which are an integral part of the basic software package ArcGIS Desktop version 10.0 produced by ESRI. Tabular and graphical appendices were used to additionally complement the analyses. The analyses were carried out on three levels: the level of the Cres-Lošinj area as a whole, the individual level of the Town of Cres and the Town of Mali Lošinj, and the level of settlements. For the area of Cres-Lošinj as a whole, the results showed a tendency of the mean center of the population moving towards the north in the 1857−1948 period, then towards the southwest in the 1948−1991 period, while in subsequent censuses the tendency was again towards the north. Among the local self-government units, a common feature of the movement of the mean center of the population is that in the observed period (1857−2021), and particularly the last observed year (2021), the mean centers of the population are very close to the center of the town/municipality. Using the standard deviational ellipse (directional distribution) method, it was determined that larger settlements (Mali Lošinj, Cres and Veli Lošinj) have an increasing influence on the population direction, and it was determined that the population is concentrated closer to the larger settlements, i.e. to the centers of local self-government, while at the same time the influence on the directional distribution of the population of a large number of small settlements in the northern part of the research area decreased due to an increasing reduction in the number of inhabitants. The GIS model used in this study is suitable for researching the complexity of the demographic dynamics of the so-called of small populations because it enables an analysis at multiple spatial levels and contains methods of spatial analysis that use absolute numbers.Cilj je ovog rada prostorno analizirati promjene odabranih demografskih obilježja cresko-lošinjskog područja primjenom GIS modela. U tu su svrhu korišteni podatci svih do sada provedenih popisa stanovništva (1857−2021) koji su prvenstveno analizirani kartografski, pri čemu su korištene metode prostorne analize težišta (Mean Center) i elipsa standardnih devijacija (distribucije smjerova) (Standard Deviational Ellipse (Directional Distribution)) koje su sastavni dio osnovnog softverskog paketa ArcGIS Desktop verzije 10.0 proizvođača ESRI. Tablični su i grafički prilozi dodatno nadopunili analize. Analize su provedene na trima razinama: razini cresko-lošinjskog područja u cjelini, razini pojedinačno Grad Cres i Grad Mali Lošinj te razini naselja. Za cresko-lošinjsko područje u cjelini rezultati su pokazali tendenciju pomicanja težišta naseljenosti prema sjeveru u razdoblju 1857−1948, zatim prema jugozapadu u razdoblju 1948−1991, dok je u narednim popisimatendencija opet bila prema sjeveru. Među jedinicama lokalne samouprave zajedničko je obilježje kretanja težišta naseljenosti to da su u promatranom razdoblju (1857−2021), a pogotovo posljednje promatrane godine (2021), težišta naseljenosti vrlo blizu sjedišta grada/općine. Metodom elipse standardnih devijacija (distribucija smjerova) utvrđeno je da veća naselja (Mali Lošinj, Cres i Veli Lošinj) imaju sve veći utjecaj na usmjerenost naseljenosti te je utvrđeno koncentriranje stanovništva bliže navedenim većim naseljima, odnosno sjedištima lokalne samouprave, uz istovremeno smanjivanje utjecaja na usmjerenost naseljenosti velikog broja malih naselja na sjevernom dijelu područja istraživanja zbog sve snažnijeg smanjivanja broja stanovnika. U ovom je istraživanju korišteni GIS model pogodan za istraživanja složenosti demografske dinamike tzv. malih populacija jer omogućava provođenje analize na više prostornih razina te sadrži metode prostorne analize koje koriste apsolutne brojeve
Pregledni radPrema programu istraživanja o povećanju povjerenja u karte i njihovu pouzdanosthttps://doi.org/10.32909/kg.21.si.4
No full textIn this paper a proposal is presented on how cartographers can ensure and/or enhance the trustworthiness of maps. Maps, like all other means of communication, are a result of many decisions. Many of those decisions allow for several options. Default, clear or good practices, guidelines or recommendations do not always exist for which option to choose. It is rather a characteristic of cartography that individual decisions can be made, especially on data preparation, selection, and design aspects.Because every map is a result of many decisions, trust in maps depends on those decisions being reasonable, not questioned, transparently accessible or underpinned by reliable decision makers (reliable in terms of their record as an institution, because of their reputation, because of their competence).The advent of easy-to-use map making software and data handling instruments put some of those decisions in the hands of "everyone", as well as in the hands of many who might have an interest in using maps as instruments of communicating a specific agenda.This is like other means of communication and has led to a rising discussion on "fake news", "fake media" and "fake maps", thus ultimately how we can trust the communicated information and how we can distinguish "fake" from "trustworthy" maps.Therefore, in this paper a proposal is presented on how cartographers can ensure and/or enhance the trustworthiness of maps. This is done by introducing two concepts of "going deep", allowing for transparency of cartographic decisions and "going wide", allowing for contextualizing a given map by being able to access alternative maps of the same topic.This proposal adds to the existing attempts to contribute to an ethical framework for map making, such as the Locus Charter or the Code of Ethics of the British Cartographic Society.U ovom se radu razmatra o mogućnostima kartografa da osiguraju i/ili povećaju pouzdanost karata. Karte su, kao i sva druga sredstva komunikacije, rezultat mnogih odluka. Mnoge od tih odluka dopuštaju nekoliko opcija. Ne postoje uvijek zadane, jasne ili dobre prakse, smjernice ili preporuke o tome koju opciju odabrati. Karakteristika je kartografije da se mogu donositi individualne odluke, posebice u pogledu pripreme podataka, odabira i dizajna.Budući da je svaka karta rezultat mnogih odluka, povjerenje u karte ovisi o tome jesu li te odluke razumne, neupitne, transparentno dostupne i poduprte pouzdanim donositeljima odluka (pouzdanim u smislu institucije koja ima ugled i koja je kompetentna).Pojava softvera za izradu karata i instrumenata za obradu podataka jednostavnih za upotrebu stavila je neke od tih odluka u ruke "svima", ali i u ruke mnogih koji bi mogli biti zainteresirani za upotrebu karata kao instrumenata za komuniciranje određenog programa.Ovo je slično drugim načinima komunikacije i dovelo je do rastuće rasprave o "lažnim vijestima", "lažnim medijima" i "lažnim kartama", odnosno na koji način možemo vjerovati prenesenim informacijama i na koji način možemo razlikovati " lažna" od "pouzdanih" karata.U ovom je radu, stoga, predstavljen prijedlog o mogućnostima kartografa da osiguraju i/ili povećaju pouzdanost karata. To se postiže uvođenjem dvaju koncepta: "dubine", čime se omogućuje transparentnost kartografskih odluka, i "širine" koja omogućuje kontekstualizaciju dane karte mogućnošću pristupa alternativnim kartama iste teme.Ovaj se prijedlog nadovezuje na postojeće pokušaje doprinosa etičkom okviru za izradu karata kao što je Povelja Locus ili Etički kodeks Britanskoga kartografskog društva
Pomorske karte – susret znanosti, umjetnosti i prakse
Full text linkAn exhibition entitled Sea Charts – Meeting of Science, Art and Practice was held in Zadar from 10−17 March 2023. The exhibition was realised on the basis of research within the scientific project Early Modern Nautical Charts of the Adriatic Sea: Source of Knowledge, Means of Navigation and Media of Communication, funded by the Croatian Science Foundation and organised within the project Reconnect Science with the Blue Society − Blue Connect, co-funded by the European Union.U Zadru je od 10 do 17. ožujka 2023. priređena izložba Pomorske karte – susret znanosti, umjetnosti i prakse. Izložba je ostvarena na temelju istraživanja provedenih u sklopu znanstvenog projekta Ranonovovjekovne pomorske karte Jadranskog mora: izvor spoznaja, sredstvo navigacije i medij komunikacije koji financira Hrvatska zaklada za znanost, a organizirana je kao jedna od aktivnosti projekta Reconnect Science with the Blue Society – Blue Connect sufnanciranog sredstvima Europske Unije