Kartografija i geoinformacije (Cartography and Geoinformation)
Not a member yet
892 research outputs found
Sort by
Pavao Ritter Vitezović - 300. obljetnica smrti
No full textPavao Ritter Vitezović was born in Senj on January 12, 1652 and died in Vienna on January 21, 1713. He attended elementary school in Senj and continued his education at a Jesuit high school in Zagreb, where his professor was Juraj Habdelić. After finishing the sixth grade in rhetoric, he quit school and went to Rome, where he met Johannes Lucius (Ivan Lučić). He was taught by cartographer Georg Matheus Vischer in Vienna. Vitezović spent the following two years in Bogenšperk (Wagensberg, Vagensperg), where Johann Weikhard Valvasor taught him surveying and copper-engraving. He prepared most templates for Croatian city views for Valvasor and engraved them in copper plates. He returned to Senj in 1679. As a city emissary, he travelled to the Viennese Parliament, where he advocated for Senj getting a royal charter and rights it had had for a long time. He participated in wars against Turks and became an officer for Nikola Erdödy. While he was staying as an emissary of Senj in Linz in 1684, he produced Odiljenje sigetsko and changed his German last name Ritter to Croatian Vitezović. He used to go outdoors and sketch cities and towers which he subsequently engraved in copper plates. This is how his copper-engravings were made which were incorporated in the album of Valvasor’s Topographia Ducatus Carnioliae modernae (Topography of Duchy of Carniola), as well as in Die Ehre des Herzogthums Crain (Glory of Duchy of Carniola) in 1689. He participated in wars for liberation of Lika and Krbava and became the vice-prefect of Lika in 1691. He took over the Land Printing Office (Zemaljska tiskara) at the session of the Croatian Parliament in Varaždin in 1694. Several important books, textbooks, calendars, prayer books and proclamations, and especially important, his historiographic work in Croatian Kronika aliti spomen vsega svijeta vikov from 1696 and a booklet in Latin titled Croatia rediviva regnante Leopoldo Magno Caesare (Croatia Revived under the Great Emperor Leopold’s Reign) from 1700. He was the director of the Land Printing Office from 1694 to 1709, while he signed as Paulo Ritter de Segna, nobili Croata (Pavao Ritter of Senj, Noble Croatian).Rodio se u Senju, 12. siječnja 1652, a umro u Beču, 21. siječnja 1713. Osnovnu školu pohađao je u Senju. Školovanje je nastavio u Zagrebu na isusovačkoj gimnaziji, gdje mu je profesor bio Juraj Habdelić. Nakon završenoga šestog razreda retorike prekinuo je školovanje i otišao u Rim gdje je susreo Ivana Lučića. U Beču se obrazovao kod kartografa Georga Matheusa Vischera. Zatim je dvije godine proveo u Vagenspergu kod Johanna Weikharda Valvasora gdje je izučio mjerništvo i bakrorezbarstvo. Za Valvasora je priredio većinu predložaka za vedute hrvatskih gradova, a zatim ih urezivao u bakrene ploče. Godine 1679. vratio se u Senj. Kao delegat grada bio je na Saboru u Beču gdje se zalagao da Senj dobije kraljevsku povelju i prava koja je imao od starina. Sudjelovao je u ratovima protiv Turaka i postao časnik u taboru bana Nikole Erdödya. Dok je kao izaslanik Senja boravio u Linzu 1684. tiskao je svoje djelo Odiljenje sigetsko, kada je promijenio njemačko prezime Ritter u hrvatsko Vitezović. U prirodu je odlazio s blokom za skiciranje i crtao gradove i kule što je poslije prenosio na bakrene ploče. Tako su nastali njegovi bakrorezi koji su ušli u album Valvasorove Topographia Ducatus Carnioliae modernae (Topografija Vojvodine Kranjske), a zatim 1689. i u knjigu Die Ehre des Herzogthums Crain (Slava Vojvodine Kranjske). Istaknuo se u ratu za oslobađanje Like i Krbave te je 1691. imenovan ličkim podžupanom. Na zasjedanju Hrvatskog sabora u Varaždinu 1694. zaključeno je da preuzme upravljanje Zemaljskom tiskarom. U tiskari je otisnuto nekoliko važnih knjiga, udžbenika, kalendara, molitvenika i proglasa, a posebno treba izdvojiti njegovo historiografsko djelo na hrvatskom jeziku Kronika aliti spomen vsega svijeta vikov iz 1696. i knjižicu na latinskom jeziku Croatia rediviva regnante Leopoldo Magno Caesare (Hrvatska oživljena pod vlašću velikog cara Leopolda) iz 1700. Ravnatelj Zemaljske tiskare bio je 1694–1709. kada se potpisivao kao Paulo Ritter de Segna, nobili Croata (Pavao Ritter Senjanin, plemeniti Hrvat)
Analiza oceanografskih svojstava Jadranskoga mora s pomoću tehnike GIS-a
Get PDFAll historical data of classical oceanographic parameters (temperature, salinity, oxygen, and pH) stored in Marine Environmental Database of the Adriatic Sea (MEDAS) have been analysed in the paper. Since the main figure of data distribution is not regular in space and time, it was necessary to estimate the value of the each parameter at the nodes of an interpolated grid. All parameters were interpolated on the standard oceanographic levels, and the semivariogram graphs were used to describe the structural properties of field of each parameter. Geostatistics was used for interpolation of data because it estimates values corresponding to the average values of a random function with minimum standard deviation error of interpolated data. GIS technique was used for the final analysis and presentation of output data (seasonally, monthly, yearly data distributed in different layers of water column and different sub regions of the Adriatic Sea). In addition, overlaying of different oceanographic parameters, maps show an influence of climate and environmental change on biodiversity in the Adriatic Sea. U radu su analizirani povijesni podatci klasičnih oceanografskih parametara (temperature, slanosti, kisika i pH) koji se čuvaju u bazi oceanografskih podataka Jadranskoga mora MEDAS. Budući da su oceanografski podatci neravnomjerno raspoređeni u prostoru i vremenu, radi lakše analize interpolirani su u čvorovima pravilne geografske mreže te na standardne oceanografske razine. Za ocjenu svojstava strukture prostornog polja upotrijebljen je variogram, dok su za interpolaciju podataka upotrijebljene geostatističke metode koje omogućuju procjenu prostornih vrijednosti što odgovaraju srednjim vrijednostima slučajnefunkcije s najmanjom pogrješkom standardne devijacije. Tehnika GIS-a upotrijebljena je za završnu analizu i prikaz izlaznih rezultata (godišnjih, sezonskih i mjesečnih srednjaka u različitim slojevima vodenog stupca i različitim područjima Jadranskoga mora). Preklapanjem slojeva različitih oceanografskih parametara i njihovom analizom moguće je npr. spoznati utjecaj klimatoloških promjena ekoloških parametara na biološku raznolikost Jadranskoga mora
Dvije knjige History of Cartography
Get PDFTwo valuable books were published under the title History of Cartography in the group Lecture Notes and the subgroup Publications of the International Cartographic Association. The books were published as a result of collaboration between International Cartographic Association (ICA) and the Springer-Verlag publishing company and contain most papers from the following symposia:3rd International Symposium of the ICA Commission on the History of Cartography at University of Texas in Arlington, October 11–12, (URL 1) with the theme Charting the Cartography of Chartered Companies and4th International Symposium of the ICA Commission on the History of Cartography, at Eötvös Loránd University in Budapest, Hungary, June 28–29, 2012 (URL 2) with the theme Exploration – Discovery – Cartography.Zahvaljujući suradnji International Cartographic Association (ICA) i izdavačke kuće Springer-Verlag u skupini Lecture Notes in Geoinformation and Cartography i podskupini Publications of the International Cartographic Association objavljene su dvije vrijedne knjige pod naslovom History of Cartography koje sadrže većinu radova sa simpozija:3rd International Symposium of the ICA Commission on the History of Cartography na University of Texas u Arlingtonu, 11–12. listopada 2010. (URL 1) s općom temom Charting the Cartography of Chartered Companies i4th International Symposium of the ICA Commission on the History of Cartography, na Eötvös Loránd University u Budimpešti, Mađarska, 28–29. lipnja 2012. (URL 2) s općom temom Exploration – Discovery – Cartography
Mogućnost izrade tematskih karata na temelju izrade geografskog informacijskog sustava (GIS-a)
Get PDFIt is a well known fact that nowadays planning of sustainable development and land use requires a lot of reliable and good quality information, which serves as the basis for timely and adequate decision-making. One of the most important forms of information is presented in various maps. Until recently, preparing of such data was, no doubt, a rather complex and time-consuming task. However, at present, thanks to, first of all, the GIS technology it is possible to develop corresponding geographic information systems with databases which then allow comparatively simple and quick preparing of necessary thematic maps. The paper first presents the method of developing the Geographic and Land Information System (GLIS) of the Karlovac County which, although developed for the purpose of agricultural development, may also be used in the development of forestry, environment protection, physical planning, water management and for soil conservation and regulation. Several examples illustrate the possibilities of preparing of specialised maps based on this GLIS. The basic data for developing of the geographic and land information system were the data of the Basic Soil Maps and topographic maps of the Republic of Croatia at the scale of 1:50 000 or 1:25 000, and the data from other studies made for the purpose of agricultural development in the area. These data, together with the results of processing and analysing of this data, by digitalisation, generalisation and interpolation, were incorporated into an integrated database of the geographic and land information system by using Microstation, AutoCad, ArcInfo, ArcWiew and Access software and the corresponding hardware. GLIS database consists of two parts. The first part includes the data referring to polygons - pedological contours, and the other part the data on pedological profiles. The base is organised in a way that enable the preparation of different thematic maps, but it can be also used in digital form allowing simple and easy access by the ArcWiew program package to all information, either by the base search or by putting questions. The data included in the database are the basis for preparation of numerous specialised thematic maps at various scales. As an example of the use of GLIS for agricultural development, a thematic map showing soil suitability for vegetable production was made, which, by area inventory shows that in the County there are 15 197.6 ha of soils suitable for vegetable production, which is only 4.56% of the total area of soil. The second example of the use of GLIS is in physical planning, where the land classification map was made, defining soils of classes 1 through 5, which are protected by the law (N.N. 54/1994) from being used for non-agricultural purposes. Such soils comprise the area of 189 057.0 ha, which is 56.79% of the total area. Thus, these soils must be paid proper attention and protected from uncontrolled and unjustified use for purposes other than agriculture. Other examples of the use of GLIS is in land conservation and development. The specialised map was made showing the requirements for liming, which allows determining the distribution and areas of soils that require this agrotechnical measure. Poznato je da danas za planiranje održivog razvoja i korištenje prostora treba raspolagati velikim brojem kvalitetnih i pouzdanih informacija, na temelju kojih je onda moguće donošenje pravodobnih i valjanih odluka. Jedan su od najvažnijih oblika informacija različite kartografske podloge. Izrada takvih podloga je do nedavno bila dosta kompleksna i zahtijevala je puno rada. Međutim, danas je zahvaljujući prije svega tehnologiji GIS-a, moguće izraditiodgovarajuće geografsko-informacijske sustave s bazama podataka, na temelju kojih je onda moguće na relativno jednostavan i vrlo brzi način izrađivati mnoge potrebne tematske karte.U radu prvo prikazujemo način izrade Geografskog i zemljišnog informacijskog sustava (GIZIS) Karlovačke županije, koji, iako je rađen za potrebe daljnjeg razvoja poljoprivrede, može koristiti i za razvoj šumarstva, zaštitu čovjekova okoliša, prostorno planiranje, u vodnom gospodarstvu te za zaštitu i uređenje tala. Na nekoliko primjera zatim prikazujemo mogućnost izrade raznih tematskih karata iz spomenutoga GIZIS-a. Temeljne podatke za izradu geografskog i zemljišnog informacijskog sustava činili su podaci s Osnovnih pedoloških karata i topografskih karata Republike Hrvatske mjerila 1:50 000 te podaci iz drugih studija rađenih za potrebe razvoja poljoprivrede na području županije. Navedeni podaci, zajedno s rezultatima dobivenima obradom i analizom tih podataka metodom digitalizacije, generalizacije i interpolacije, ukomponirani su u jedinstvenu bazu podataka geografskog i zemljišnog informacijskog sustava korištenjem softvera AutoCad, ArcInfo, ArcWiew i Access te odgovarajućeg hardvera. Baza podataka GIZIS-a sastoji se iz dvaju dijelova. Prvi dio baze podataka čine podaci koji se odnose na poligone - pedološke konture, a drugi dio čine podaci koji se odnose na pedološke profile. Baza je organizirana tako da se mogu izrađivati razne tematske karte, ali isto se tako može koristiti i u digitalnom obliku uz upotrebu programskog paketa Arc Wiew, čime se na relativno jednostavan i brz način mogu dobiti mnoge informacije bilo pretraživanjem baze bilo postavljanjem upita. Podaci uvršteni u bazu osnova su za izradu mnogih tematskih karata različitoga mjerila. Kao primjer upotrebe GIZIS-a za razvoj poljoprivrede izradili smo tematsku kartu pogodnosti zemljišta za povrtlarsku proizvodnju, na temelju koje je na osnovi inventarizacije površina utvrđeno da na području županije ima 15 197,6 ha pogodnih tala za povrtlarstvo, što je samo 4,56% od ukupne površine tala. Drugi primjer upotrebe GIZIS-a odnosi se na prostorno planiranje i u sklopu toga smo izradili bonitetnu kartu na temelju koje smo utvrdili da površina I-V. bonitetne klase, koje su zakonom zaštićene (N.N. 54/1994) tako da se ne smiju koristiti u nepoljoprivredne svrhe, iznosi ukupno 189 057 ha, što je 56,8% od ukupne površine tala. Dakle, ovim se npr. tlima mora pokloniti odgovarajuća pozornost na zaštiti od nekontrolirane i neopravdane prenamjene. U sklopu prikaza mogućnosti upotrebe GIZIS-a za zaštitu i uređenje tala izradili smo tematsku kartu potreba tla za kalcifikacijom, na temelju koje se može utvrditi prostorna rasprostranjenost, te površinu tala kod kojih postoji potreba za tom agrotehničkom mjerom
