Kartografija i geoinformacije (Cartography and Geoinformation)
Not a member yet
892 research outputs found
Sort by
Izvorni znanstveni radCilindrične projekcije kao granični slučaj konusnih projekcijahttps://doi.org/10.32909/kg.22.39.4
No full textLambert (1772) derived the equation of the Mercator projection as a limiting case of a conformal conic projection. In this paper, we give a derivation for equidistant, equal-area, conformal and perspective cylindrical projections as limiting cases of equidistant, equal-area, conformal and perspective conic projections. In this article the conic and cylindrical projections are not projections on a cone or a cylinder whose surfaces are cut and developed into a plane, but rather mappings of the sphere directly into the plane. Exceptions are projections that are defined as mappings on the surface of a cone or plane, as is the case with perspective projections. In the end, we prove that it is not always possible to obtain a corresponding cylindrical projection as a limiting case from a conic projection, as one might conclude at first glance. Therefore, the final conclusion is that it is not advisable to interpret cylindrical projections as limiting cases of conic projections.Lambert (1772) je izveo jednadžbu Mercatorove projekcije kao graničnog slučaja konformne konusne projekcije. U ovom radu dajemo izvod za ekvidistantnu, ekvivalentnu, konformnu i perspektivnu cilindričnu projekciju kao granične slučajeve ekvidistantne, ekvivalentne, konformne i perspektivne konusne projekcije. U ovom članku konusne i cilindrične projekcije nisu projekcije na stožac ili valjak čije su plohe izrezane i razvijene u ravninu, već preslikavanje sfere izravno u ravninu. Iznimke su projekcije koje su definirane kao preslikavanja na plohu stošca ili ravnine, kao što je slučaj s perspektivnim projekcijama. Na kraju dokazujemo da nije uvijek moguće iz konusne projekcije dobiti odgovarajuću cilindričnu projekciju kao granični slučaj, kako bi se dalo zaključiti na prvi pogled. Stoga je konačni zaključak da cilindrične projekcije nije uputno tumačiti kao granične slučajeve konusnih projekcija
PrikazOd kartografske projekcije do semiotikehttps://doi.org/10.32909/kg.21.si.7
No full textUmberto Eco’s admiration for Charles S. Peirce (1839-1914) for ... earning a living by drawing maps ... combined with the pleasure of knowledge given by the diving to the history of our cartographic discipline, reminded me of a relevant sixty-year-old text about the great scientist and authentic thinker – maybe the greatest of Logic of his time. It is based on unpublished (until then) manuscript material, in his collection of the same name in the Houghton Library at Harvard. The sixty-year-old mathematician Carolyn Eisele (1902−2000) – devoted scholar of Peirce’s work – wrote the text in the early 1960s; it was then published in the Proceedings of the American Philosophical Society. The subject of her text is the problem of cartographic projection. But what can a cartographic projection problem have to do with logic and its practical applications, which is the greatest challenge to Peirce’s thinking?Divljenje Umberta Eca Charlesu S. Peirceu (1839−1914) zbog ... zarađivanja za život crtanjem karata ... u kombinaciji s užitkom znanja koje pruža uranjanje u povijest naše kartografske discipline, podsjetilo me na relevantan šezdeset godina star tekst o velikom znanstveniku i autentičnom misliocu − možda najvećem logičaru svojega doba. Temelji se na neobjavljenom (do tada) rukopisnom materijalu, u njegovoj istoimenoj zbirci u knjižnici Houghton na Harvardu. Šezdesetogodišnja matematičarka Carolyn Eisele (1902−2000) – predana proučavateljica Peircejeva djela – napisala je tekst ranih 1960-ih; zatim je objavljen u Proceedings of the American Philosophical Society. Tema njezina teksta je problem kartografske projekcije. Ali kakve veze može imati problem kartografske projekcije s logikom i njezinim praktičnim primjenama, što je bio najveći izazov Peircejeva razmišljanja
Kartografske projekcije – praktični odabir, upotreba i aktualne smjernice istraživanja
Full text linkThe 2022 AutoCarto conference took place on November 1st – 4th. The conference venue was the campus of the Environmental Systems Research Institute (Esri) in Redlands, California. A pre-conference workshop titled “Map Projections – Practical Selection with Use and Current Research Directions” was organized by Sarah Battersby and Fritz Kessler and held on November 1st. There were 12 participants in attendance. Representatives from private industry, government, and academia were represented at the workshop.Konferencija AutoCarto 2022. održana je od 1. do 4. studenoga 2022. Konferencija je održana u kampusu Instituta za istraživanje sustava okoliša (Esri) u Redlandsu u Kaliforniji. Pretkonferencijsku radionicu pod nazivom „Kartografske projekcije – Praktični odabir, upotreba i aktualne smjernice istraživanja“ organizirali su Sarah Battersby i Fritz Kessler, a održana je 1. studenoga 2022. Bilo je nazočno 12 sudionika. Na radionici su bili zastupljeni predstavnici privatnih poduzeća, vlade i akademske zajednice
Izvorni znanstveni radKartografska analiza konstrukcije Fabricijeve karte Moravske (1569)https://doi.org/10.32909/kg.21.38.3
No full textThe map of Moravia (1569) by the renowned Vienna scholar, Paulus Fabricius (ca. 1528-1589), is still considered to be the oldest known cartographic representation of Moravia. This paper focuses on the cartographic analysis of the map with the aim to identify possible methods of its construction with regard to some known circumstances of its origin. The author of the map mentions in the appended texts that he travelled through Moravia several times. The methodology of the work is based on selected spatial analyses of the positional and height aspects of displayed settlements. The achieved results are compared and discussed in the context of other information sources, especially the existing settlement structure and contemporary communication network. The conclusions reveal a correlation between the density of the depicted settlements and the proximity of a modelled communication network. The orographic conditions of Moravia have a significant influence on the map content. The plains are covered in detail, hilly lands and highlands are rarely and randomly mapped, whereas the mountains are not described at all. In the peripheral parts of the area of interest, the author probably worked only with data from travel itineraries. With regard to achieved results, it can be assumed that there is potential to apply the established procedures to the analysis of old maps of similar type. Unlike later maps, they are based on the author's travelling experiences and impressions, rather than on complex measurements of geographical coordinates.Karta Moravske (1569) glasovitog bečkog učenjaka Paula Fabricija (Paul Fabricius, oko 1528−1589) još uvijek se smatra najstarijim poznatim kartografskim prikazom Moravske. Ovaj se rad bavi kartografskom analizom te karte s ciljem utvrđivanja mogućih metoda njezine izrade s obzirom na neke poznate okolnosti njezina nastanka. Autor karte u priloženim tekstovima navodi da je više puta putovao kroz Moravsku. Metodologija rada temelji se na odabranim prostornim analizama naselja na karti u nizinskom i gorskom dijelu. Ostvareni se rezultati uspoređuju i raspravljaju u kontekstu drugih izvora informacija, posebice postojeće strukture naselja i suvremene komunikacijske mreže. Zaključci otkrivaju korelaciju između gustoće prikazanih naselja i blizine modelirane komunikacijske mreže. Orografski uvjeti Moravske imaju značajan utjecaj na sadržaj karte. Nizine su detaljno obrađene, srednje su nadmorske visine rijetko i nasumično kartirane, dok gorje uopće nije opisano. U rubnim dijelovima područja interesa autor je vjerojatno radio samo s podatcima iz itinerera putovanja. S obzirom na postignute rezultate, može se pretpostaviti da postoji potencijal za primjenu utvrđenih postupaka na analizu starih karata sličnog tipa. Za razliku od kasnijih karata, one se temelje na autorovim iskustvima i dojmovima s putovanja, a ne na složenim mjerenjima geografskih koordinata
24. godišnja skupština Hrvatskoga kartografskog društva
Full text linkThe 24th Annual Assembly of the Croatian Cartographic Society (CCS) was held via email due to the health issues of the President.Dvadesetčetvrta godišnja skupština Hrvatskoga kartografskog društva (HKD) održana je zbog zdravstvenih problema predsjednika s pomoću e-pošte
Tematska kartografija
Full text linkThe expert meeting on thematic cartography was held on 28-29. June 2023 in Osijek and online. The organizers were the Croatian Cartographic Society and the Faculty of Geodesy of the University of Zagreb. On the second day, the co-organizer of the meeting was the Education and Teacher Training Agency, and the partners were the Agency for Vocational Education of Adults, the Faculty of Civil Engineering and Architecture of J. J. Strossmayer University and the School of Construction and Geodesy in Osijek.Stručni skup o tematskoj kartografiji održan je 28−29. lipnja 2023. u Osijeku i online. Organizatori su bili Hrvatsko kartografsko društvo i Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Drugoga dana skupa suorganizator je bila Agencija za odgoj i obrazovanje, a partneri su bili Agencija za strukovno obrazovanje odraslih, Građevinski i arhitektonski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer i Graditeljsko-geodetska škola u Osijeku
Natječaj za dječju kartu svijeta na temu Karta mojega budućeg svijeta
Full text linkThe competition in Croatia is conducted by the Croatian Cartographic Society. Works for the competition should be brought in person with prior notice to [email protected] or sent by registered mail no later than April 10, 2023 to the address of the Croatian Cartographic Society.Natjecanje u Hrvatskoj provodi Hrvatsko kartografsko društvo. Radove za natječaj treba donijeti osobno uz prethodnu najavu na [email protected] ili poslati preporučeno najkasnije do 10. travnja 2023. na adresu Hrvatskog kartografskog društva
18. međunarodna konferecija o geoinformacijama i kartografiji
Full text linkThe 18th International Conference on Geoinformation and Cartography (18thICGC) was organised by the Croatian Cartographic Society and the Faculty of Geodesy of the University of Zagreb and was held from 14 to 16 September 2022. The conference was held under the auspices of the International Cartographic Association (ICA). The conference was supported by APIS IT as the main sponsor, OIKON as the golden sponsor, and partners Geomatika Smolčak d.o.o., the Crikvenica Tourist Board, the Novi Vinodolski Tourist Board, the Selce Tourist Board, the Bakar Tourist Board, and the Naval School Bakar.Hrvatsko kartografsko društvo u suradnji s Geodetskim dakultetom Sveučilišta u Zagrebu porganiziralo je 18. međunarodnu konferenciju o geoinfromacijama i kartografiji (18thICGC) od 14. do 15. rujna 2022. Pokrovitelj konferencije bilo je Međunarodno kartografsko društvo (International Cartographic Association − ICA). Konfereciju su podržali APIS IT kao glavni sponzor, OIKON kao zlatni sponzor i partneri Geomatika Smolčak d.o.o., turističke zajednice Crikvenice, Novog Vinodolskog, Selca i Bakra te Pomorska škola u Bakru
Original Scientific PaperThe Island of Korčula on Early Modern Mapshttps://doi.org/10.32909/kg.21.si.8
No full textU radu se na temelju odabranih kartografskih prikaza Korčule iz ranoga novog vijeka razmatraju geografske spoznaje o tom otoku u vrijeme izrade karata. Posebna pozornost usmjerena je na do sada nepoznatu kartu otoka Korčule iz druge polovine 16. ili prve polovine 17. st. koja se čuva u Archivio do Stato di Venezia s obzirom na to da je na njoj dan vrlo detaljan prikaz otoka Korčule, posebno njegovoga zapadnog dijela. Cilj je ovoga rada na primjeru otoka Korčule uputiti na važnost kartografskih prikaza kao važnog izvora prostornih podatka te utvrditi je li došlo do postupnoga unaprjeđenja kvalitete prikazanoga geografskog sadržaja u skladu s pretpostavljenim razvojem geografskih spoznaja i kartografskih tehnika od početka 16. st. do kraja 18. st. Na temelju odabranih kartografskih prikaza otoka Korčule potvrđeno je značenje otoka Korčule u pomorsko-geografskim okvirima obilježenim različitim političkim interesima, ponajprije Venecije. Dijakronijski niz ranonovovjekovnim geografskih i pomorskih karata upućuje na postupni razvoj geografskih spoznaja o otoku Korčuli kao i na unaprjeđenje kvalitete grafičke vizualizacije relevantnih prostornih podataka o tom hrvatskom otoku.Based on selected cartographic depictions of Korčula from the early modern age, the paper examines the geographical knowledge about that island at the time the maps were made. Special attention is directed to the hitherto unknown map of the island of Korčula from the second half of the 16th or the first half of the 17th century, which is kept in the Archivio do Stato di Venezia, given that it shows a very detailed escription of the island of Korčula, especially its western part. The objective of this paper, using the example of the island of Korčula, is to point out the importance of cartographic renderings as an important source of spatial data and to determine whether there was a gradual improvement in the quality of the displayed geographical content in accordance with the assumed development of geographical knowledge and cartographic techniques from the beginning of the 16th century to the end of the 18th century. On the basis of the selected cartographic depictions of the island of Korčula, the significance of the island of Korčula in maritime and geographic frameworks characterized by different political interests, primarily that of Venice, was confirmed. The diachronic series of early modern geographical maps and nautical charts points to the gradual development of geographical knowledge about the island of Korčula, as well as to the improvement of the quality of graphical visualization of the relevant spatial data about that Croatian island
BiographyProfessor Emeritus Miljenko Lapaine - On the Occasion of his 70th Birthdayhttps://doi.org/10.32909/kg.21.si.1
No full textMiljenko Lapaine rođen je u Zagrebu 4. travnja 1952. Nakon osnovne škole i niže muzičke škole pohađao je matematičku gimnaziju i srednju muzičku školu. Zatim je studirao matematiku i diplomirao 1976. god. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na smjeru teorijska matematika.Miljenko Lapaine was born in Zagreb on 4 April 1952. After primary school and junior music school, he attended a mathematics gymnasium and music high school. He then studied mathematics and graduated in 1976 from the Faculty of Natural Sciences and Mathematics of the University of Zagreb, majoring in theoretical mathematics