Kartografija i geoinformacije (Cartography and Geoinformation)
Not a member yet
892 research outputs found
Sort by
Google Earth i kartografske projekcije
Full text linkIn Google Earth, Google has used the maximum potential of digital technology, so that with every shift of the map on the screen using the mouse, the parameters of the projection change. At any moment, the image on the screen is in the adopted perspective projection, but with varying parameters and different objects displayed.Google je u Google Earthu iskoristio maksimalni potencijal digitalne tehnologije, tako da se sa svakim pomakom karte na zaslonu mijenjaju parametri perspektivnog projiciranja. Slika se u svakom trenutku nalazi u perspektivnoj projekciji, ali s različitim parametrima i različitim objektima prikaza
Model geomagnetske informacije za 2019
Full text linkIn the narrow sense, “Geomagnetic Information” (GI) refers to the Earth’s magnetic field declination (D) and its annual variation (AVD) as marginal information of official and military maps. In order to assess the reliability and update the geomagnetic information, it is necessary to continuously monitor the GI model by observing the Earth's magnetic field.U užem smislu, “geomagnetska informacija” (GI) odnosi se na deklinaciju (D) Zemljinog magnetskog polja i njezinu godišnju promjenu (GPD), kao informaciju izvan okvirnog sadržaja službenih i vojnih karata. Za procjenu pouzdanosti i ažuriranje geomagnetske informacije, neophodno je kontinuirano praćenje GI modela opažanjem Zemljinog magnetskog polja
Povijest znanosti i prirodne filozofije u Hrvata (s osobitim obzirom na egzaktne znanosti), knjiga IV. Prosvjetiteljstvo i knjiga V. Pretpreporodno doba
Full text linkIn 2018, Izvori published another two volumes by academician Žarko Dadić, the eminent Croatian historian of science, and author of a score of books and large number of articles and papers on the history of mathematics, physics and astronomy. The new volumes are part of the series The History of Science and Natural Philosophy among the Croats (With Particular Reference to the Exact Sciences), the first volume of which appeared in 2015, and which the author himself describes as his life’s work. In 2018, the series continued with the publication of volumes IV and V (The Enlightenment and The Pre-Revival Age). The books are likely to attract the attention not only of the scientific and expert community, but also of a wider readership, due to the topics covered and periods researched.Izdavačka kuća Izvori objavila je u 2018. godini još dvije knjige akademika Žarka Dadića, našeg eminentnog povjesničara znanosti te autora oko dvadesetak knjiga i velikog broja radova iz povijesti matematike, fizike i astronomije. Nova djela pripadaju seriji Povijest znanosti i prirodne filozofije u Hrvata (s osobitim obzirom na egzaktne znanosti), započetoj 2015. godine, za koju sam autor kaže kako predstavljaju njegovo životno djelo. U 2018. godini, nastavio je seriju objavivši knjigu IV. Prosvjetiteljstvo i knjigu V. Pretpreporodno doba. Knjige tematski, a i s obzirom na razdoblje koje istražuje, plijene pažnju kako znanstvene i stručne javnosti tako i šireg čitateljstva
Marina Viličić, doktorica tehničkih znanosti
Full text linkOn 15 February 2019, Marina Viličić (a graduate engineer of geodesy) defended her doctoral thesis, "Cartographic Analysis of Stjepan Glavač’s Map of 1673". The defence commission consisted of Prof. Dr. Stanislav Frangeš, Dr. Ivka Kljajić, and Prof. Dr. Josip Faričić of the University of Zadar, Department of Geography. The supervisor was Prof. Emeritus Miljenko Lapaine.Marina Viličić, dipl. ing. geod. obranila je 15. veljače 2019. doktorski rad "Kartografska analiza karte Stjepana Glavača iz 1673. godine" (Cartographic Analysis of Stjepan Glavač's Map from 1673). U povjerenstvu za obranu bili su prof. dr. sc. Stanislav Frangeš, doc. dr. sc. Ivka Kljajić i prof. dr. sc. Josip Faričić s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru. Mentor je bio prof. emer. Miljenko Lapaine
Otvorena pitanja o pisanju i uporabi hrvatskih egzonima na kartama https://doi.org/10.32909/kg.18.31.2
No full textCroatian exonyms are Croatian adapted names of foreign geographical features that differ from their original names (endonyms). The writing, use, and treatment of exonyms are not always unambiguous, unique, systematic, and consistent. Thus, authors and editors of maps and atlases frequently face the question of should they choose an exonym (and which one), an endonym, or both. They resolve them by entering various exonym forms, using both forms of names (exonyms and endonyms), or omitting exonyms even when they exist. This situation is a direct outcome of having multiple names and of the different use of exonyms. Double naming can be the result of the complex status of toponyms in multilingual areas and of a vague boundary between current and historical exonyms. Until recently, the problems of writing and the use of exonyms were usually simply stated and confirmed by scarce examples. The purpose of this article is to stress out the need to apply a systematic approach to exonym research methodology. The aim is to highlight the open questions on writing and the use of Croatian exonyms by analysing general and school world atlases published in the last forty years, and to confirm them with representative examples. As the analysis indicates, writing and the use of many exonyms in our world atlases is quite chaotic. This is a consequence of having unstandardized exonyms and overly general orthographic rules and toponymic guidelines for exonyms. All mentioned should be in the focus of a national interdisciplinary authority that would carry out the standardization of all Croatian geographical names as well as exonyms.Hrvatski egzonimi su hrvatska prilagođena imena stranih geografskih objekata koja se razlikuju od izvornih imena (endonima). Pisanje, uporaba i tretman egzonima nisu uvijek jednoznačni, ujednačeni, sustavni i dosljedni. Stoga se autori i urednici karata i atlasa često suočavaju s pitanjima trebaju li rabiti egzonim (i koji), endonim ili oba imena. Rješavaju ih upisivanjem različitih oblika egzonima, upotrebljavanjem oba oblika imena (egzonima i endonima) te izostavljanjem egzonima i kada oni postoje. Takvo je stanje izravna posljedica višeimenosti i različite uporabe egzonima. Dvostruko imenovanje može biti rezultat složenog statusa toponima u višejezičnim područjima i nejasne granice između suvremenih i povijesnih egzonima. Problematika pisanja i uporabe egzonima donedavno se uglavnom samo konstatirala i potkrjepljivala malim brojem primjera. Svrha rada je uputiti na nužnost primjene sustavnog pristupa metodologiji istraživanja egzonima. Cilj rada je analizom općih i školskih atlasa svijeta objavljenih u posljednjih četrdesetak godina istaknuti otvorena pitanja o pisanju i uporabi hrvatskih egzonima te ih potvrditi reprezentativnim primjerima. Kako pokazuje analiza, pisanje i uporaba mnogih egzonima u našim atlasima svijeta prilično je kaotično. To je posljedica nepostojanja standardiziranih egzonima te nedovoljno detaljnih pravopisnih pravila i toponimskih smjernica za egzonime. Sve bi navedeno trebao biti interes nacionalnog interdisciplinarnog povjerenstva koje bi provodilo standardizaciju svih hrvatskih geografskih imena, tako i egzonima
Polarni, ekvatorski i kosi aspekt imaju samo azimutne projekcije
Full text linkoai:ojs.kig.kartografija.hr:article/886A question for those who advocate using the terms polar, equatorial and oblique aspects. In which of these three aspects is Mercator’s transverse projection, which has many applications, and forms the mathematical basis of UTM?Pitanje onima koji zagovaraju primjenu termina polarni, ekvatorski i kosi aspekt. U kojem je od ta tri aspekta poprečna Mercatorova projekcija koja uz mnoge ostale primjene čini i matematičku osnovu UTM-a
Računanje optičke dubine aerosola na temelju satelitskih podataka povezanih s opažanjima na tlu u urbanim i ruralnim područjima https://doi.org/10.32909/kg.18.32.1
No full textAerosol optical depth (AOD) can be retrieved accurately with sequential ground-based measurements of direct and diffuse solar radiance. However, spatial coverage and location frequency cause certain limitations. Hence, satellite image data are a proper tool for obtaining aerosol optical depth products with more spatial information and patterns of aerosol distribution. Currently, aerosol remote sensing may enhance our understanding of the optimal approach to AOD retrieval over urban and rural areas, and how it differs due to the characteristics of surface reflectivity. The article deals with the concepts of contrast reduction, and dark target approaches are examined using Landsat imaging and the observation of a sun photometer for integrating aerosol optical depth distribution over the city of Taipei in Taiwan. For areas with bright surfaces, such as urban areas, the above concepts were applied using the dispersion coefficient method with a sun photometer, in order to reduce errors considerably in the product. In contrast, a dark target algorithm with a relationship of surface reflectance between the blue (0.49 μm), red (0.66 μm), and infrared (2.1 μm) spectral bands is suitable for moist soils and vegetation areas. The retrieval of AOD spatial distribution is compared with MODIS AOD products and AERONET to verify the accuracy of the results. The RMSE ranged from 0.2 to 0.4, and about 50% of the data were within expected error margins (EE=± (0.05+0.15 AODsunphotometer).Optičku je dubinu aerosola (AOD) moguće točno izračunati na temelju uzastopnih mjerenja izravnog i difuznog Sunčeva zračenja na tlu. Međutim, prostorna pokrivenost i frekvencija lokacije uzrokuju određena ograničenja. Stoga su satelitske snimke ispravan alat za dobivanje proizvoda optičke dubine aerosola s više prostornih informacija i obrazaca raspodjele aerosola. Daljinskim istraživanjima aerosola možemo bolje razumjeti najbolji pristup računanju optičke dubine aerosola u urbanim i ruralnim područjima i mogu se uočiti razlike zbog svojstava površinske reflektivnosti. Ovaj se članak bavi konceptima smanjenja kontrasta i pristupima tamnih meta koji se ispituju snimkama Landsata i opažanjima Sunčevog fotometra za povezivanje raspodjele optičke dubine aerosola iznad grada Taipeija u Tajvanu. Za područja sa svijetlim površinama kao što su gradovi navedeni se koncepti primjenjuju metodom koeficijenta disperzije zajedno sa Sunčevim fotometrom kako bi se u velikoj mjeri smanjile pogreške. Za razliku od toga, algoritam tamne mete s odnosom površinske refleksije između plavih (0,49 μm), crvenih (0,66 μm) i infracrvenih (2,1 μm) spektralnih pojaseva prikladan je za vlažno tlo i područja s vegetacijom. Računanje prostorne raspodjele optičke dubine aerosola uspoređuje se s proizvodima MODIS AOD-a i AERONET-a kako bi se provjerila točnost rezultata. RMSE je bio u rasponu od 0,2 do 0,4 i oko 50% podataka bilo je unutar granica očekivane pogreške (EE=± (0,05+0,15 AODsunphometer)
Usporedba performansi među tehnikama preciznog pozicioniranja s jednofrekvencijskim višestrukim GNSS-om https://doi.org/10.32909/kg.18.32.6
No full textPrecise Point Positioning (PPP) is a technique able to compute high accuracy positioning anywhere using a single GNSS receiver and without the need for corrections from reference stations. A wide range of possible PPP algorithms, using different correction models and processing strategies, exist for both post-processing and real-time applications. PPP relies on accurate satellite and clock data, with the use of precise carrier-phase measurements. Single Frequency-PPP (SF-PPP) is currently under investigation by the scientific community, owing to its cheap implementation with respect to classical differential positioning and multi-frequency un-differenced techniques.Unfortunately, the carrier-phase observable is ambiguous by an a priori unknown integer number of cycles, called ambiguity, which is difficult to resolve with SF receivers. The aim of this paper was to study the opportunity provided by the use of a multi-GNSS constellation applied to two widespread SF-PPP models, based on different carrier-phase and code observable combinations. The algorithms were tested using static data collection carried out in an open-sky scenario. The results show decimeter level accuracy on the horizontal and vertical components of the position.Precizno pozicioniranje točke (Precise Point Positioning – PPP) je tehnika koja je u mogućnosti bilo gdje izračunati vrlo precizno pozicioniranje koristeći se jednim prijamnikom GNSS-a bez potrebe za ispravkama referentnih stanica. Postoji širok raspon algoritama za PPP s različitim modelima korekcije i strategije obrade, kako za primjene nakon obrade, tako i za one u stvarnom vremenu. PPP ovisi o točnim podatcima satelita i sata, uz upotrebu preciznih mjerenja faze nosača. Znanstvena zajednica trenutačno ispituje jednofrekvencijski PPP (SF-PPP) zahvaljujući njegovoj jeftinoj primjeni u odnosu na klasično diferencijalno pozicioniranje i višefrekvencijske nediferencirane tehnike.Nažalost, promatrana faza nosača dvosmislena je po apriorno nepoznatom cjelobrojnom broju ciklusa, nazvanom dvosmislenost (ambiguity), što je teško razriješiti s pomoću SF prijamnika. Cilj je ovog rada bio proučiti mogućnost koju daje konstelacija višestrukih GNSS-ova primjenom na dvama široko rasprostranjenim modelima SF-PPP, na temelju različitih faza nosača i opažanih kombinacija kodova. Algoritmi su testirani korištenjem statičkog prikupljanja podataka provedenog u scenariju s otvorenim nebom. Rezultati pokazuju decimetarsku točnost u horizontalnoj i vertikalnoj komponenti položaja
15. međunarodna konferencija o geoinformacijama i kartografiji
Full text linkZagreb, Vodnjan/Dignano, Pula/Pola, Brijuni Islands, CroatiaVenice, Italy, September 26–29, 2019Zagreb, Vodnjan/Dignano, Pula/Pola, Brijuni, Venecija26–29. rujna 2019
Nova matematička osnova Google Mapsa
Full text linkIn the middle of 1990s, Google made available world maps which can be zoomed in to the largest scales, with the maps collectively named Google Maps. Google Maps is primarily intended to facilitate navigation by car, public transport, bicycle, airplane or on foot. Such maps require a conformal or approximately conformal projection because it is important that e.g. perpendicular streets in any city in the world also appear approximately perpendicular on the map. To make orientation easier, it is important that north always points to the same direction on a map. The same requirements apply to maritime and aerial navigation, where advantages of the Mercator projection have been known for almost 500 years.Sredinom 1990-ih godina Google je stavio na internet karte svijeta s mogućnošću zumiranja do najkrupnijih mjerila, poznatih pod nazivom Google Maps. Google Maps je prvenstveno namijenjen snalaženju u prostoru i kretanju od jedne točke do druge automobilom, javnim prijevozom, pješice, biciklom ili zrakoplovom. Za takve karte traži se konformna ili približno konformna projekcija jer je važno da se npr. ulice u bilo kojem gradu svijeta koje se sijeku pod pravim kutom i na karti sijeku pod približno pravim kutom. Radi lakše orijentacije bitno je da je sjever na karti uvijek u istom smjeru. Jednaki zahtjevi postoje i kod pomorske i zračne navigacije gdje su prednosti Mercatorove projekcije poznate već gotovo 500 godina