FAMENA Repository
Not a member yet
8029 research outputs found
Sort by
Projektiranje i upravljanje vozilom pogonjenim stlačenim zrakom
Ovaj rad bavit će se projektiranjem i izradom mobilnog robota odnosno autonomnog vozila pokretanog stlačenim zrakom, točnije pneumatskim mišićima. Takvo vozilo bilo bi ekološki prihvatljivije od sadašnjh vozila koja zagađuju okoliš. Na početku biti će objašnjeni osnovni pojmovi o vozilima i načinima njihova pokretanja, a dotaknut će se i mobilnih robota kao i pneumatskih robota čija svojstva ovo vozilo objedinjuje. Nadalje, objasnit će se rad i primjena
pneumatskih mišića te izazovi, ali i prednosti koje se javljaju pri njihovom korištenju. Primjenom CAD alata prikazat će se konstrukcija cijelog vozila, ali i pojedinih komponenata bitnih za pogon ili upravljanje vozila. Također će se opisati sastavni dijelovi energetskog i upravljačkog sustava te ćemo se upoznati s njihovim radom. Na kraju će se prikazati rezultati te će se ovo vozilo usporediti s tradicionalnijim pogonskim rješenjima, a također će se navesti i planovi za budući razvoj i poboljšanje rada
Utjecaj trenja pri ispitivanju nosivosti korijena zuba na dinamičkoj kidalici
Zamor materijala uslijed cikličkog opterećenja jedan je od glavnih uzroka loma zuba zupčanika. Na mjestima gdje dolazi do koncentracije naprezanja, kao što je korijen zuba zupčanika, mogu nastati pukotine, a njihovim daljnjim širenjem može doći i do konačnog loma zuba što može imati katastrofalne posljedice na stroj. Jedna od metoda kojom se ispituje nosivost korijena zuba zupčanika je metoda cikličkog savijanja jednog zuba. Takvo testiranje omogućuje prikupljanje podataka o ponašanju zupčanika u području zamora velikim brojem ciklusa na brz i financijski učinkovit način u kontroliranim laboratorijskim uvjetima. U uvodu rada dan je kratak pregled glavnih uzroka oštećenja zupčanika općenito, zajedno s vrstama najčešćih oštećenja zupčanika. U nastavku rada opisano je nekoliko metoda ispitivanja cikličkim savijanjem jednog ili više zuba istovremeno. Metoda opterećivanja zupčanika u tri točke i metoda ispitivanja u SAE postolju detaljnije će se obraditi. Fokus rada je na utjecaju sile trenja na rezultate ispitivanja navedenih metoda. Primarno će se razmotriti utjecaj sile trenja na naprezanje u korijenu zuba. Analiza spomenutih metoda biti će provedena pomoću metode konačnih elemenata, korištenjem programskog paketa Abaqus 6.13-1. Na samom kraju rada prikazat će se dobivenih rezultati i iz njih izvedeni zaključci
Numeričko određivanje koeficijenta trenja otpora ravne ploče
U ovom radu su provedene numeričke simulacije s ciljem određivanja koeficijenta otpora trenja ravnih ploča. Dan je pregled literature, ukratko je objašnjena računalna dinamika fluida te je prikazan matematički model viskoznog strujanja fluida, koji se temelji na Reynoldsovim osrednjenim Navier–Stokesovim (eng. Reynolds-Averaged Navier-Stokes, RANS) jednadžbama. Dan je prikaz k-ω SST modela turbulencije, koji je kombinacija k-ω i k-ε modela turbulencije te je prikazan postupak verifikacije i validacije rezultata dobivenih numeričkim simulacijama. Numeričke simulacije su provedene za ekvivalentnu i ne ekvivalentnu ravnu ploču te njihove modele. Uz pomoć komercijalnog programskog paketa STAR-CCM+ definirani su proračunska domena i rubni uvjeti te je generirana mreža konačnih volumena. Dobiveni koeficijenti otpora trenja su uspoređeni s korelacijskom linijom model-brod ITTC-1957 i Schoenherrovom linijom trenja te je pokazano da su rezultati numeričkih simulacija viskoznog strujanja oko ravnih ploča zadovoljavajuće točnosti
Analiza proizvodnog procesa komponenti mjernog transformatora
Tematika ovog završnog rada odnosi se na prikupljanje i analizu podataka prikupljenih od konkretne tvrtke koja se bavi proizvodnjom mjernih transformatora. Cilj je dobivanje jasnije slike o ključnom dijelu procesa.
U početnom dijelu rada pobliže je opisana sama tvrtka te njen proizvodni asortiman. Nakon upoznavanja s poduzećem detaljno je opisan jedan od proizvoda koji se najviše proizvodi, ukratko je opisana funkcijsko vremenska mapa te je ista izrađena za odabrani proizvod. U središnjem dijelu rada detaljnije je opisan ključan dio procesa, ukratko je objašnjena mapa toka vrijednosti te je ista izrađena za ključan dio procesa. Uz to, provedena je analiza podataka s ciljem povećanja iskoristivosti opreme i efikasnosti procesa. U završnom dijelu, ponuđeno je nekoliko prijedloga poboljšanja proizvodnog procesa, poput reorganizacije prostornog rasporeda i smanjenja vremena trajanja samog procesa te opći zaključci o provedenoj analizi
Analiza misije zrakoplova s aspekta ekonomike goriva
Glavni cilj ovog rada je proučiti efekte nošenja viška goriva na ekonomsku bilancu misije koja se sastoji od dva ili više letova. Na početku se navodi problematika nošenja goriva uz iznošenje ograničenja opsega ovog rada. Potom se opisuje zrakoplov Airbus A320 koji se razmatra u ovom radu. Posebno se analiziraju geometrija zrakoplova, aerodinamička svojstva, pogonska skupina i slično, a poseban je naglasak dan na izradu modela potrošnje za motore razmatranog zrakoplova, unutar kojeg je izračunata potrošnja goriva za svaku od tri faze leta na koje je jedan let podijeljen. Nakon što je definirano sve potrebno vezano uz razmatrani zrakoplov, radi se izračun potrošnje goriva tokom jednog leta. Tri faze leta razmatraju se zasebno, a dobiveni se rezultati zbroje kako bi se dobili rezultati koji vrijede za cijeli let. Na kraju se vrši proračun potrošnje goriva za cijelu misiju, a dobiveni rezultati se analiziraju i komentiraju. Analizirane su četiri misije od kojih su dvije osmišljene za potrebe rada, a inspiracija za odabir druge dvije misije došla je iz misija koje se lete u realnom okruženju. Na samom kraju napravljena je i analiza jedne hipotetske misije koja se bavi potrošnjom goriva, neovisno o njegovoj cijeni, za razliku od prethodne četiri misije
Projektni indeks energetske učinkovitosti broda za prijevoz rasutog tereta
U novije vrijeme, povećanje osviještenosti po pitanju zaštite okoliša i interes za razvoj tehnoloških rješenja koja bi doprinijela smanjenju ispuštanja štetnih plinova nije zaobišao ni brodograđevnu industriju. U fazi osnivanja broda potrebno je obratiti posebnu pozornost na energetsku učinkovitost broda. Veličina kojom se izražava takva učinkovitost naziva se projektni indeks energetske učinkovitosti (EEDI). Od 1. siječnja 2013. godine, novi brodovi moraju zadovoljiti referentnu razinu EEDI-a za određeni tip broda. Razina emisije mora se pooštriti svakih pet godina. Zbog toga se očekuje da će EEDI potaknuti nastavak inovacija i tehnički razvoj svih komponenata koje utječu na energetsku učinkovitost broda. EEDI je izražen u gramima ugljičnog dioksida ( ) po prevezenoj toni i milji (što je manji EEDI brod je energetski učinkovitiji) i računa se pomoću izraza koji se temelji na tehničkim projektnim parametrima za određeni brod. U ovom radu analiziran je EEDI na primjeru broda za prijevoz rasutog tereta „Stoja“ koji je izgrađen u pulskom brodogradilištu Uljanik. Uz analizu dostupne literature, koja se prvenstveno odnosi na regulatorni okvir u području energetske učinkovitosti brodova, proveden je proračun EEDI-a za gore navedeni brod, kao i njegova usporedba sa zahtijevanom vrijednošću, oslanjajući se na proračunske veličine dobivene od brodogradilišta. Analiziran je utjecaj pojedinih proračunskih veličina na vrijednost EEDI-a, te općenito mogućnosti poboljšanja projekta s aspekta energetske učinkovitosti
Unapređenje proizvodnih procesa
U ovom radu biti će opisani koncepti i metodologije industrijskog inženjerstva, te će se prikazati i njegov povijesni razvoj. Također, detaljnije će biti opisan procesni pristup unutar poduzeća i objasniti će se metode i alati koji mogu biti od velike koristi kada ih se implementira unutar neke organizacije. Sve te metode vode se pod metode „lean menadžmenta“, te služe za smanjenje troškova i rasipanja poput nepotrebnih kretanja, broja škart proizvoda i slično. Praktični dio ovog diplomskog rada obavljati će se unutar proizvodnog sustava poduzeća „Feroimpex automobilska tehnika d.o.o.“. Unutar praktičnog dijela koristiti će se neke do metoda objašnjenih u teoretskom dijelu rada. Implementacijom metoda 5S, SMED, kaizen i standardizacije riješiti će se eventualni problemi i greške, te će se poboljšati određeni segmenti unutar proizvodnog pogona. Navedene metode spojiti će se u cjelinu koja će predstavljati cjeloviti pristup namijenjen upravo za navedeno poduzeće, gdje će se i primijeniti. Cjeloviti pristup biti će izrađen na temelju promatrane situacije u proizvodnom sustavu, te će se implementirati na najbolji mogući način kako bi se ostvarili što bolji rezultati
Smjernice za usporedbu i procjenu elemenata motora s unutarnjim izgaranjem u svrhu poboljšanja buke i vibracija
Osim manje potrošnje goriva i velike snage, udobnost u vožnji vrlo je važan zahtjev kod kupnje vozila. Budući da je motor s unutarnjim izgaranjem jedan od glavnih izvora buke i vibracija u vozilima, analiza buke i vibracija predstavlja velik izazov u razvoju motora s unutarnjim izgaranjem.
Cilj ovog rada je odrediti odgovarajuću metodu koja bi omogućila predviđanje vibracija pojedinih komponenata motora s unutarnjim izgaranjem na početku razvoja prije nego što je poznata konstrukcija cijelog motora. Time bi se smanjili troškovi i vrijeme potrebno za razvoj motora s unutarnjim izgaranjem.
Analizirana su tri prednabijena redna trocilindarska Otto motora. Pojedini dijelovi motora (usisna grana, uljno korito i poklopac glave motora) analizirani su u trećinsko-oktavnom pojasu od 800 Hz do 3150 Hz (frekvencijsko područje od 708 Hz do 3548 Hz). Prvo je potrebno definirati odgovarajuće rubne uvjete koji bi zamijenili utjecaj opterećenja koje se prenosi iz bloka motora preko vijčanog spoja na određenu komponentu motora. Rubni uvjeti su definirani u obliku ubrzanja. Nakon toga, različiti tipovi krivulja ubrzanja primjenjuju se u čvorovima na mjestima vijčanog spoja promatrane komponente s ostatkom strukture. Na kraju, rezultati su uspoređeni na temelju raspodjele vibracija po površini strukture i ovisno o tome koliko pojedina komponenta pridonosi ukupnim vibracijama motora s unutarnjim izgaranjem
Numerička simulacija dinamike klipa i klipnih prstena
Trenje izazvano radom klipnog mehanizama doprinosi 40% do 50% ukupnom trenju motora s unutarnjim izgaranjem. Proizvođači automobila traže učinkovite metode u smanjenju trenja bez nedostataka u izdržljivosti, buci i vibracijama. S obzirom na to, efikasno ispitivanje parametara i optimizacije simulacijskih modela dobiva sve više na važnosti. Cilj rada istražiti je razlike u rezultatima između simulacije i mjerenja provedenih na motoru AVL FRISC.
AVL FRISC je jednocilindarski motor s unutarnjim izgaranjem konstruiran za proučavanje rezultata dinamike klipa i klipnih prstena s naglaskom na rezultate sile trenja, bočne sile klipa, srednjeg tlaka trenja, potrošnje ulja klipnog mehanizma i prestrujavanja zraka u donji dio kućišta motora (blow-by). Simulacijski modeli izrađeni su u programima AVL EXCITE™ Piston&Ring i AVL EXCITE™ Power Unit. U programu AVL EXCITE™ Piston&Ring izrađena su dva modela koji se razlikuju s obzirom na korišteni paket klipnih prstena, osnovni paket klipnih prstena i paket klipnih prstena sa smanjenim trenjem. Također, izrađeni su modeli koji se razlikuju u pristupu rješavanja simulacijskog modela: pojednostavljeni pristup ili 2D te napredniji pristup ili 3D. Rezultati potrošnje ulja klipnog mehanizma, prestujavanja zraka, dinamike klipnih prstena i gubitaka trenja klipnih prstena dobiveni su simulacijom u programu AVL EXCITE™ Piston&Ring. Proučavanje ukupnih gubitaka tlaka trenja klipnog mehanizma, sile trenja i bočne sile na klip provedeno je u programu AVL EXCITE™ Power Unit s osnovnim paketom klipnih prstena i paketom klipnih prstena sa smanjenim trenjem. Simulacijski modeli izrađeni su na pojednostavljen i napredan način. Pojednostavljeni model koristi REVO spoj, dok napredan model koristi EHD spoj. Prikazani su rezultati dinamike klipa, gubitci trenja klipa, sile trenja i bočne sile na klipu. Dostupna su mjerenja potrošnje ulja, prestrujavanja zraka, sile trenja, bočne sile na klipu i srednjeg tlaka trenja, kao i njihova usporedba sa simulacijskim rezultatima. Na kraju je prikazan utjecaj parametara na usklađivanje simulacijskog modela i mjerenja
Integracija solarnih fotonaponskih sustava na pametnim otocima
Cilj ovog rada bio je provesti analizu integracije solarnih fotonaponskih elektrana u energetski sustav otoka Unija u Kvarnerskom zaljevu kroz četiri scenarija. Scenariji su analizirani u programskom paketu EnergyPLAN. Analiza se odnosi na kućanstva na otoku koja su podijeljena na stalno naseljena i sezonska. Stalno naseljenih je 47 i u njima živi 88 stanovnika, a sezonskih je 245 te u ljetnoj sezoni na otoku boravi i do 800 turista. Prije analize scenarija, odrađeno je modeliranje potrošnje električne energije po kategorijama u kućanstvima, odabir kapaciteta fotonaponskih elektrana, baterija, dizalica topline i toplinskih spremnika. U svakom scenariju je kapacitet fotonaponskih elektrana 500 kWp.
Prvi scenarij je s fotonaponskim sustavima bez pametnih komponenti u kućanstvima, na postojeće stanje je dodan fotonaponski sustav. U drugom scenariju je dodan fotonaponski sustav s pametnim uređajima za grijanje, hlađenje i potrošnu toplu vodu. Ovaj scenarij analizira kompletnu elektrifikaciju kućanstava, za razliku od prvog scenarija u kojemu je postojeće stanje, odnosno dio kućanstava koristi električnu energiju za grijanje, hlađenje i potrošnu toplu vodu (PTV). Sva kućanstva imaju dizalice topline, pametne uređaje u kućanstvima, a stalno naseljena kućanstva imaju i dodatni toplinski spremnik koji pohranjuje višak proizvedene električne energije u obliku toplinske energije. Treći scenarij je kao prvi uz baterije koje pohranjuju višak električne energije. Četvrti scenarij je kao drugi uz baterije koje pohranjuju višak električne energije. Napravljena je i usporedba scenarija gdje se prikazalo koji je scenarij najbolji u odnosu na udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji električne energije. U rezultatima scenarija je prikazano koliko električne energije se pokrije fotonaponskim sustavom, koliko se uvozi i izvozi te koliki je udio vlastite potrošnje električne energije iz fotonaponskog sustava.. Za treći i četvrti scenarij nema izvoza električne energije jer se višak pohranjuje u baterijama. Na kraju je izračunato da su kapacitet fotonaponskog sustava od 1500 kWp i kapacitet baterija od 1,5 MWh potrebni kako bi sva kućanstva bila potpuno energetski neovisna.
Dijagrami i rezultati su dobiveni pomoću programskog paketa EnergyPLAN i Microsoft Excel