Repository of the Institute of Public Finance, Zagreb
Not a member yet
960 research outputs found
Sort by
A Brief Guide to the City of Zagreb 2016 Budget Proposal
The City's 2016 Budget Proposal is a complex and comprehensive document, showing the City's planned sources of revenues and the way of their spending. This brief guide aims to provide, in the simplest and most concise way, basic information on these issues, thus encouraging citizens to engage in the budget process. Through their participation in that process, citizens can contribute to the efficiency of municipal service
Utjecaj reformi tržišta rada na ekonomsku aktivnost u Europskoj uniji: kratkoročni troškovi i dugoročne koristi
Osnovni cilj ovog rada bio je kvantificirati dugoročni i kratkoročni utjecaj reformi tržišta rada na ekonomsku aktivnost u zemljama članicama Europske unije, uključujući Hrvatsku. Stoga je primijenjen združeni procjenitelj aritmetičke sredine grupe (PMG) za razdoblje od 2000. do 2011. godine. Prije izvođenja dinamičke panel analize na temelju PMG procjenitelja, provedeni su testovi jediničnog korijena, kao i testovi panel kointegracije. Prema empirijskim rezultatima, reforme tržišta rada u dugom roku značajno utječu na BDP per capita, te imaju statistički signifikantan pozitivan predznak. Nadalje, u kratkom roku, reforme tržišta rada također imaju statistički značajan, ali negativan utjecaj na BDP per capita, uz značajnost ostalih kontrolnih varijabli (industrijske proizvodnje i stope aktivnog stanovništva). Uz ekonometrijsku analizu, prikazan je i pregled empirijskih i teorijskih istraživanja o reformama tržišta rada u razvijenim i tranzicijskim zemljama, te u zemljama u razvoju
Novi neporezni namet zove se solidarna naknada
Vlada je 3. rujna 2015. donijela Uredbu o dopuni Zakona o energiji te Uredbu o kriterijima za stjecanje statusa ugroženih kupaca energije iz umreženih sustava. Vlada se umjesto socijalnim transferima odlučila socijalnu politiku voditi cijenom električne energije. Korištenje električne energije klasičan je primjer kvazi fiskalne aktivnosti države s nepoznatim financijskim učinkom i uz nepostojanje točnih informacija o broju korisnika takve socijalne mjere. Tako od listopada 2015. na Vladin popis skrivenih nameta treba dodati i tzv. solidarnu naknadu
Informal long-term care for erderly and frail persons
Population aging is the main driver of growing demand for long-term care which results in increasing pressures on public finances. The informal care for elderly and frail persons produces many benefits and creates savings in the national budget. Nevertheless, little is known in Croatia about the problems faced by informal care providers. This Newsletter presents data on informal care coverage, indicates the available rights of informal care providers and recipients in Croatia, and proposes measures to improve the national system of informal care for elderly and frail persons based on examples from other EU Member States
A view of fiscal consolidation results in the European Union
The EU28 reduced its governments’ deficit by 0.3 percentage points compared with 2013, but its general government debt rose by 1.3 percentage points. Croatia is one of seven Member States contributing to the growth of general government deficit and debt in the EU. The Eurostat's news release, issued on 21 April 2015, contains new data on government finance for the period 2011-2014. The data are based on a new methodology for calculating government deficit and debt (in accordance with ESA 2010), used under the excessive deficit procedure
Ostvarenje proračuna općina, gradova i županija u 2014.
Cilj je ovoga rada što zornije predočiti osnovne podatke o ostvarenju proračuna hrvatskih lokalnih jedinica1 u 2014. Riječ je o sintetiziranim tabelama koje se temelje na bazi podataka Ministarstva financija, a sadrže prihode i rashode2 te suficit ili deficit (po stanovniku i ukupno). Dodani su i podaci o broju stanovnika3 i razini proračunske transparentnosti svih lokalnih jedinica. S ovim tekstom i tabelama koje se nude i u Excel formatu, čitatelji se mogu upoznati s fiskalnim stanjem svojih lokalnih jedinica, a mogu poslužiti i kao podloga za analizu pri eventualnom odlučivanju o teritorijalnoj i fiskalnoj reorganizaciji države
Izglasani proračun Grada Zagreba za 2016. : kratki vodič
Svrha ovog kratkog vodiča je ponuditi javnosti osnovne informacije o Izglasanom proračunu Grada Zagreba za 2016. i potaknuti građanke i građane da prate proračun i komuniciraju s gradskim vlastima. Grad je 15. studenog 2015. Gradskoj skupštini predložio, a nakon drugog čitanja i rasprave, Skupština je 22. prosinca 2015. izglasala proračun za 2016. i projekcije za 2017.–18. Na mrežnim stranicama Grada dostupni su kompletni Izglasani proračun za 2016. i Projekcije za 2017.–18. te Vodič kroz proračun Grada Zagreba (s općim informacijama o gradskom proračunu i proračunskom procesu)
Izglasani proračun Grada Zagreba za 2015. : kratki vodič
Svrha ovog kratkog vodiča je ponuditi javnosti osnovne informacije o Izglasanom proračunu Grada Zagreba za 2015. i potaknuti građanke i građane da prate proračun i komuniciraju s gradskim vlastima. Na mrežnim stranicama Grada dostupan je kompletni Izglasani proračun za 2015., Vodič kroz proračun Grada Zagreba (s općim informacijama o gradskom proračunu i proračunskom procesu) i Kratki vodič kroz prijedlog proračuna za 2015
Prijedlog proračuna Grada Zagreba za 2016. : kratki vodič
Prijedlog gradskog proračuna za 2016. složen je i opsežan dokument koji prikazuje iz kojih se izvora planira prikupljati i trošiti gradski novac, pa je cilj ovog kratkog vodiča pružiti što jednostavnije i sažetije, osnovne informacije te time i potaknuti građane da se uključe u proračunski proces. Sudjelovanjem u tom procesu građani mogu pridonijeti kvalitetnijim i učinkovitijim gradskim uslugama. Na mrežnim stranicama Grada dostupne su podrobnije informacije o Prijedlogu proračuna za 2016., a informacije o gradskom proračunu i proračunskom procesu u Vodiču kroz proračun Grada Zagreba
Indeks razvijenosti: analiza temeljnog instrumenta hrvatske regionalne politike
Ocjenjivanje i kategorizacija hrvatskih jedinica lokalne i regionalne samouprave prema stupnju razvijenosti temelji se na indeksu razvijenosti, temeljnom instrumentu hrvatske regionalne politike. Indeks razvijenosti je kompozitni pokazatelj koji se računa kao ponderirani prosjek pet socio-ekonomskih pokazatelja. Cilj rada je ispitati neizvjesnost i osjetljivost indeksa razvijenosti s obzirom na metodologiju izračuna indeksa i pokazatelje uključene u izračun te dati korisne smjernice za njegovo unaprjeđenje. U radu je dan kritički osvrt na metodološki pristup u izračunu indeksa razvijenosti hrvatskih teritorijalnih jedinica, ukazano je na postojanje izdvojenica i pojavu multikolinearnosti pokazatelja. Predložen je empirijski i relativno objektivniji pristup za određivanje pondera metodom multivarijatne analize. Analiza neizvjesnosti i osjetljivosti provedene su pomoću Monte Carlo simulacija i procedura baziranih na varijanci. Za jedinice lokalne i regionalne samouprave predložene su intervalne procjene za vrijednost indeksa razvijenosti kao alternativa procjeni jednim brojem