Repository of the Institute of Public Finance, Zagreb
Not a member yet
960 research outputs found
Sort by
O ekonomskoj računici klimatskih promjena
No full textNaša kolegica Leonarda Srdelić gostovala je 2. listopada 2024. u emisiji „Klimatski izazov“ na Prvom programu Hrvatskog radija u kojoj je govorila o rizicima klimatskih promjena za gospodarstvo i financijski sustav te njihovom modeliranju. Pritom je podijelila uvide iz svojih radova o makroekonomiji i tranzicijskim rizicima klimatskih promjena
Exploring the impact of demographic differences on strategic networking antecedents among Slovenian SMEs
No full textIn today’s globalized and interconnected world in which firms form different kinds of interrelationships, the concept of strategic networking has emerged as a valuable factor in understanding the firm’s behavior and performance. This carries significant importance for small and medium-sized enterprises (SMEs) as networks help them overcome different challenges and seize new opportunities. In the context of tangible and intangible resource scarcity, the participation of small and medium-sized enterprises in strategic networks has proven to be a promising path for attaining business success. While various antecedents of strategic networking have been outlined in the literature, there is a lack of understanding of the influence of demographic variables of the individuals involved in networking activities. This research focuses on exploring the direct and moderation effects of gender, experience, education, and position on each of the strategic networking dimensions (trust, commitment, reputation, communication, and cooperation) among SMEs in Slovenia. A total of 120 SMEs operating in different industries participated in an online survey conducted in March 2020, and their answers were analyzed using linear regression techniques. The results confirmed the direct effects of gender, experience, and education on certain strategic networking dimensions, while position did not prove to have such an effect. The results additionally confirmed several moderation effects of analyzed demographic variables. These findings contribute significantly to the field, offering both theoretical insights and practical recommendations for management
Državni proračun za 2025. – na temelju čega, kada i kakav?
No full textProračun je uvijek rezultat političkog pregovaračkog procesa, pa je teško reći kakav se proračun može očekivati za iduću godinu u situaciji kada Hrvatska nakon parlamentarnih izbora ima novu Vladu, donekle promijenjenog političkog sastava u odnosu na dvije prethodne. Sredinom srpnja javnost je obično – iščekujući upute za izradu državnog proračuna – imala već prilično jasan uvid u makroekonomski, fiskalni i proračunski okvir za iduće tri godine, no ove godine to nije slučaj. Naime, na mrežnim stranicama Ministarstva financija i Vlade nije moguće naći ništa o proračunu za 2025. i projekcijama za 2026.-2027., a nema ni Programa konvergencije koji je Vlada po dosadašnjim procedurama do kraja travnja trebala poslati Europskoj komisiji, kao ni Odluke o proračunskom okviru koji je trebala usvojiti do kraja lipnja. Ako je nedostatak tih informacija posljedica zbivanja na razini EU-a, izvršna bi vlast trebala informirati javnost o tim novostima
Polugodišnje izvršenje proračuna Grada Zagreba za 2024.
No full textSvrha je ovog kratkog vodiča ponuditi građanima najosnovnije informacije o polugodišnjem izvršenju proračuna Grada Zagreba za 2024. i potaknuti ih da prate proračun i komuniciraju s gradskim vlastima
Carers of elderly persons with disabilities
No full textCarer’s allowance is one type of support to providers of informal long-term care. The 2022 Social Welfare Act enabled not only spouses or domestic partners of persons with disabilities to be granted carer status, but also persons of the care recipient’s choice, which means that children, relatives, friends and others can be granted the status of carer, provided that they share a household with the care recipient. In addition, people over the age of 65 may also become carers now. The present Note demonstrates how these changes led to an increase in the number of elderly persons with disabilities who were granted a carer – rising from 1 in early 2022 to 109 in mid-2024. However, the latter number is still small. A large number of elderly people with severe limitations in performing personal care and household activities are not supported; the government should put long-term care in the centre of its social policies
Drugi rebalans proračuna Grada Zagreba za 2024.
No full textSvrha ovog vodiča je predočiti osnovne izmjene i dopune, odnosno drugi rebalans proračuna Grada Zagreba izglasan na sjednici Gradske skupštine 5. prosinca 2024., i na taj način informirati javnost o zbivanjima u gradskom proračunu koji sadrži vlastite i namjenske prihode, primitke, rashode i izdatke gradskih proračunskih korisnika
Kontekst kao relacijska konfiguracija tijekom uvođenja novih tehnologija u zdravstvu
No full textThis article proposes a new way of viewing the concept and significance of context during the implementation of new evidence-based medical procedures. Implementation theories and models often emphasize the importance of considering the context as a facilitator or a barrier to the sustainability of healthcare innovations. One of the drawbacks has been addressing the complex interconnections and dynamic relationships within the inner and outer contexts. The paper suggests the relational perspective as a new way of viewing this phenomenon. In the article, some principles of the relational perspective are applied to the findings of a longitudinal ethnographic study of introducing a new cardiothoracic procedure in Norway. TAVI (Transcatheter Aortic Valve Implantation) is an evidence-based, minimally invasive procedure to repair a damaged aortic valve. It has become a preferred
treatment option for many patient groups suffering from aortic stenosis. The research followed the implementation of TAVI from its experimental phase to its standardization as a multiple case study. This manuscript examines the initial stages of its implementation from a relational standpoint, discussing environmental frictions and value configurations to present an alternative approach to understanding the context and multiple interactions during innovation implementation in healthcare.Ovaj članak predlaže nov način promišljanja o konceptu i važnosti konteksta pri uvođenju novih medicinskih postupaka u zdravstvene organizacije. Teorije i modeli implementacije naglašavaju važnost konteksta koji može biti poticajan ili može biti prepreka održivosti zdravstvenih inovacija. No, kontekst uvođenja inovacija u praksu kompleksan je pojam, a dodatno je zahtjevno obuhvatiti složene, dinamične odnose između unutarnjih i vanjskih konteksta organizacija. Ovaj rad uvodi relacijsku perspektivu kao rješenje. Načela te perspektive primijenjena su u longitudinalnoj etnografskoj studiji u Norveškoj, usredotočenoj na uvođenje nove kardiotorakalne metode TAVI (Transkateterska ugradnja aortnog zaliska), minimalno invazivnog postupka za popravak oštećenih aortnih zalisaka. Istraživanje je pratilo TAVI od eksperimentalne do faze standardizacije u višestrukoj studiji slučaja.
Promatrajući početne faze implementacije iz relacijske perspektive, članak proučava frikcije koje okružuju inovaciju u unutarnjem i vanjskom kontekstu te vrijednosne konfiguracije kako bi ponudio alternativno razumijevanje konteksta i mnogostrukih interakcija koje oblikuju inovacije u zdravstvu
Njegovatelji starijih osoba s invaliditetom
No full textNaknada za njegovatelje osoba s invaliditetom jedan je od oblika podrške pružateljima neformalne dugotrajne skrbi. Zakonom o socijalnoj skrbi iz 2022. omogućeno je ostvarivanje statusa njegovatelja ne samo bračnim ili izvanbračnim drugovima odnosno životnim partnerima osoba s invaliditetom već i osobi po njezinu izboru, što znači da njegovatelji mogu biti i djeca, srodnici, prijatelji i drugi, uz uvjet da žive u zajedničkome kućanstvu. Osim toga, njegovatelji više ne moraju nužno biti mlađi od 65 godina. U ovome osvrtu pokazujemo kako su te izmjene dovele do porasta broja starijih osoba s invaliditetom koje imaju priznato pravo na njegovatelja – od 1 na početku 2022. do 109 sredinom 2024. – premda je njihov broj još uvijek malen. Znatan udio starijih osoba s teškim ograničenjima u obavljanju osobne njege i kućanskih poslova nema podršku u tim aktivnostima, stoga bi vlada trebala staviti dugotrajnu skrb u središte socijalne politike
Izvješća o održivosti slovenskih i austrijskih državnih poduzeća
No full textNa virtualnoj prezentaciji 12. studenoga 2024. Tatjana Stanimirović (Upravni fakultet, Ljubljana) i Philumena Bauer (Sveučilište Johannes Kepler, Linz) predstavile su članak o kvaliteti izvještaja o održivosti državnih poduzeća u Austriji i Sloveniji objavljenog u časopisu Public Sector Economics.
Na temelju analize 64 izvještaja o održivosti 8 austrijskih i 8 slovenskih državnih poduzeća, za razdoblje 2018. – 2021. te kroz intervjue s predstavnicima tih poduzeća, istraživanje pokazuje da austrijska državna poduzeća neznatno nadmašuju slovenska u izvještavanju o održivosti. Unatoč poboljšanjima u objema zemljama, usklađenost sa standardima Globalne inicijative o izvještavanju (GRI) još uvijek je ispod 50%, što ukazuje na ograničenu spremnost za prošireni opseg izvještavanja koji zahtijevaju Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti i kriteriji EU taksonomije.
Istraživanje se uvelike tiče definiranja doprinosa društvu, posebice ekonomskih, kao što su zaštita potrošača i usklađenost s društveno-ekonomskim ciljevima, uz određene ekološke i društvene usklađenosti s GRI standardima. Uloga državnih poduzeća u očuvanju i širenju javnih dobrobiti, očituje se i u njihovom opsežnom izvještavanju o angažmanu dionika, etici, sprječavanju narušavanja konkurentnosti, borbi protiv korupcije, zaštiti privatnosti potrošača i socioekonomskoj usklađenosti. Slični obrasci vidljivi su i u Smjernicama za izvješćivanje o održivosti – SDG 9 (industrija, inovacija i infrastruktura), gdje je prioritet stvaranje ekonomske vrijednosti (više od 70% sukladnosti), dok su društveni i ekološki doprinosi ograničeni.
Određena ograničenja ovoga rada su što se uglavnom temelji na pregledu dokumenata, a i procjena usklađenosti može donekle biti subjektivna. Usvajanjem elemenata standarda Globalne inicijative o izvještavanju i Ciljeva održivog razvoja u okviru Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti, postojeći standardi nefinancijskog izvještavanja morali bi se uskladiti s Europskim smjernicama za izvještavanje o održivosti (ESRS) kako bi se u budućim analizama mogao razviti i indeks usklađenosti s ciljevima koji se tiču okoliša, društva i upravljanja na temelju sektorski neutralnih ESRS zahtjeva.
Prezentaciju je moderirala Jasmina Mašović, asistentica u Institutu za javne financij