Repository of the Institute of Public Finance, Zagreb
Not a member yet
960 research outputs found
Sort by
Izglasani proračun Grada Zagreba za 2025. : kratki vodič
No full textOvim ga se kratkim vodičem želi na što jednostavniji i sažetiji način približiti građanima i tako ih potaknuti da se informiraju i prate proračunski proces
Predavanje o ulaganjima mirovinskih fondova u skrb za starije osobe u Hrvatskoj
No full textU Institutu za javne financije Ljubica Mežnarić (liječnica u KBC-u Zagreb) i Ana Mežnarić (apsolventica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) predstavile su u četvrtak 20. lipnja 2024. članak o potencijalnim ulaganjima mirovinskih fondova u skrb za starije osobe objavljen u časopisu Public Sector Economics.
Polazeći od ubrzanog starenja stanovništva, autorice analiziraju poteškoće u sustavu dugotrajne skrbi za starije osobe u Hrvatskoj. Domovi kojima upravljaju središnja država i lokalne jedinice ostvaruju financijske gubitke te njihov broj stagnira, dok istovremeno raste broj domova u privatnom vlasništvu, no i oni su suočeni s brojnim izazovima.
Izdvajanjem prihoda u mirovinske fondove prikupljaju se značajna sredstva koja se plasiraju na tržište kapitala, no ulaganja mirovinskih fondova strogo su regulirana zakonom pa ne mogu ulagati u nekretnine. Kako bi se sredstva učinkovito usmjerila prema kvalitetnijoj skrbi o starijim osobama, nužno je prilagoditi postojeći sustav.
Rezultati pokazuju da mirovinski fondovi imaju interesa za ulaganje, no da je prije svega potrebno unaprijediti sustav domova za starije osobe kako bi se omogućila njihova ulaganja, bolje korištenje prikupljenih sredstava, te kvalitetnija skrb i životni uvjeti za starije građane.
Predavanje je moderirala Marijana Bađun iz Instituta za javne financij
Razvijenost i nezaposlenost u hrvatskim županijama: klaster analiza
No full textRegionalne razlike su jedna od prepreka u provođenju dobre ekonomske politike. Jedan od najvažnijih makroekonomskih pokazatelja i socijalnih rizika je nezaposlenost koja je nedovoljno istražena na regionalnoj i lokalnoj razini u Hrvatskoj. Cilj ovog rada je istražiti postoje li regionalne razlike između hrvatskih županija u pogledu razine stope nezaposlenosti i drugih gospodarskih pokazatelja. Istraživanje je provedeno za razdoblje 2020. – 2022., pri čemu je u analizu uključeno svih 20 županija i Grad Zagreb, koji ima status županije i grada. Deskriptivna analiza sugerira da su stope nezaposlenosti po županijama u tom razdoblju vrlo heterogene, kreću se od najnižih 3,2% u Varaždinskoj županiji do najviših 12,8% i 13,3% koliko redom iznose u Osječko-baranjskoj i Virovitičko-podravskoj županiji. Klaster analiza rezultira s četiri klastera – od onih s najnižim do onih s najvišim razinama stopa nezaposlenosti. Županije, uglavnom zastupljene u Panonskoj Hrvatskoj, s najvišim prosječnim stopama nezaposlenosti imaju i najviše razine pomoći iz inozemstva i općeg proračuna. Također imaju i najniže izvorne prihode po stanovniku, najniži stupanj obrazovanja i najniži indeks turističke razvijenosti. Potrebno je uložiti više napora u smanjivanje regionalnih razlika u Hrvatskoj kroz ekonomsku i socijalnu politiku, kako bi se svima omogućio pristojan život i jednake prilike.Regional differences pose a significant challenge to implementing sound economic policies. One of the most important macroeconomic indicators and social risks is unemployment, which remains insufficiently explored at Croatia's regional and local levels. This study aims to investigate whether there are regional differences among the counties of Croatia regarding the level of unemployment rate and other economic indicators. The research was conducted for 2020-2022, encompassing all 20 counties and the City of Zagreb, which has the status of both a county and a city. Descriptive analysis suggests that unemployment rates across counties during this period are highly heterogeneous, ranging from the lowest at 3.2% in Varaždin County to the highest at 12.8% and 13.3% in Osijek-Baranja and Virovitica-Podravina counties, respectively. The results of cluster analysis reveal the existence of four clusters – from those with the lowest to those with the highest unemployment rates. Counties predominantly represented in Pannonian Croatia, which have the highest average unemployment rates, also receive the highest levels of aid from abroad and the general budget. Furthermore, counties with the highest average unemployment rates also have the lowest own revenue per capita, the lowest level of education, and the lowest index of tourism development. More efforts are needed to reduce regional disparities in Croatia through economic and social policies to ensure decent living standards and equal opportunities for all
Environmental taxes in Croatia and the European Union
No full textAccording to Eurostat data published in early July, revenues from environmental taxes in Croatia increased from EUR 0.6 billion in 1995 to EUR 2.3 billion in 2022, growing at an average annual rate of 5.8%. The majority of this growth has been generated by taxes on energy products, while taxes on transport, pollution and natural resources contribute to only a smaller share. The share of revenues from environmental taxes in GDP equalled 3.3%, which is one of the highest shares in the Union, exceeded only by Greece and Bulgaria. These trends suggest that the process of separating economic growth from demand for fossil fuels in Croatia is much slower than the EU average. Namely, a high share of revenues from environmental taxes in GDP, especially those related to energy products, reflects continued dependence on fossil fuels. This fact implies that measures for promoting energy efficiency and transition to renewable energy sources have not been implemented to the desired levels of efficiency or range compared to other EU members
Central government budget transparency: Croatia with much room for improvement
No full textThe most recent round of research conducted by the International Budget Partnership (IBP) on central government budget transparency sees Croatia scoring 67 points (out of a maximum of 100), ranking 24th out of the 125 countries included in the analysis. Even though this score is three points higher than in the previous research round (2021), there is still substantial room for improvement, not only with regard to publishing timely and intelligible information on the collection and spending of budget funds, but also with regard to including the public in budget-related processes
Budget credibility of Croatian counties, cities and municipalities for 2020-2022
No full textThe present Note uses Ministry of Finance data and data collected from enacted budgets of Croatian local units1 to systemise and present basic information about budget plans and budget outturns. The Note primarily focuses on deviations from planned amounts in the period 2020-2022 since local units usually plan for much higher revenues and expenditures than what they generate in the course of the year. Revenues and expenditures of municipalities recorded the highest average deviation in the observed period, followed by cities and finally by counties. In terms of budget categories, the highest deviation was recorded in revenues and expenditures pertaining to fixed assets, while operating expenditures recorded the lowest deviation. Data on revenue and expenditure deviations in the period 2020-2022 is available in Excel format
Prijedlog rebalansa proračuna Grada Zagreba za 2024. : kratki vodič
No full textSvrha ovog vodiča je predočiti osnovne informacije o predloženim izmjenama i dopunama, odnosno rebalansu proračuna Grada Zagreba koji se upućuje na sjednicu Gradske skupštine 27. lipnja 2024. i tako potaknuti javnost da se uključi u odlučivanje o gradskom proračunu
Vjerodostojnost planiranja proračuna županija, gradova i općina u razdoblju 2020. – 2022.
No full textU ovome osvrtu, na temelju podataka Ministarstva financija i prikupljenih podataka iz izglasanih proračuna hrvatskih lokalnih jedinica1, sistematiziraju se i prikazuju osnovni podatci o planiranju i ostvarenju tih proračuna. Naglasak je pritom na odstupanjima ostvarenima od planiranih proračuna u razdoblju 2020. – 2022. jer lokalne jedinice redovito planiraju veće prihode i rashode nego što ih tijekom godine ostvare. Tijekom promatranoga razdoblja najviše su prosječno odstupali prihodi i rashodi općina, a slijede ih gradovi pa županije. Općenito su najviše odstupali prihodi i rashodi za nefinancijsku imovinu, dok su najmanje odstupali rashodi poslovanja. Dostupni su podatci o odstupanjima prihoda i rashoda tijekom 2020. – 2022. u tablici u Excelu
Household Behavioral Response and Clubs to Lockdown Policy in Europe: Evidence From COVID
No full textU četvrtak, 6. lipnja 2024. Robert Sonora, gostujući predavač sa Sveučilišta Montana, SAD, održao je u Institutu za javne financije prezentaciju istraživanja o reakcijama građana na restriktivne mjere u Europi u doba pandemije koronavirusa.
Pandemija koronavirusa predstavlja izuzetnu priliku za empirijsko proučavanje ponašanja građana u doba prisilnih, restriktivnih mjera. Ovo istraživanje – na temelju podataka o lokacijama korisnika mobitela u 12 europskih zemalja – analizira u kojoj je mjeri njihovo ponašanje konvergiralo politikama koje su određivali kreatori tih politika.
Rezultati potvrđuju da je ponašanje pojedinaca uistinu konvergiralo tim politikama, no ne odmah, već kroz duže vrijeme. Istraživanje također pokazuje da se zbog dostupnosti novih informacija usklađenost ponašanja može s vremenom mijenjati. Konačno, istraživanje pronalazi dokaze postojanja bihevioralnih „klubova“ duž regionalnih i/ili povijesnih granica.
Premda je ovo istraživanje usredotočeno na konkretnu pandemiju koronavirusa, rezultati će se lako moći primijeniti u slučajevima drugih sličnih negativnih šokova i pomoći kreiranju boljih politika u budućnosti.
Predavanje je moderirao Branko Stanić iz Instituta za javne financij
Implementacija novih tehnologija u zdravstvenim organizacijama: kulturno-povijesna teorija aktivnosti
No full textImplementacijom novih tehnologija u zdravstvu stvaraju se nove prakse, različite od tradicionalnih medicinskih postupaka. Znanstvena literatura smatra da su nove tehnologije često u suprotnosti s uobičajenim načinima liječenja te postaju prijetnja postojećim podjelama rada i odgovornosti između zdravstvenih djelatnika i njihovih medicinskih domena. Nadalje, smatra da tenzije i sukobi koji proizlaze iz tih kontradikcija usporavaju implementaciju novih tehnologija i procedura u zdravstvenim organizacijama. Ovaj članak, međutim, dovodi u pitanje takve pretpostavke, tvrdeći da su sukobi starih i novih praksi ili između praksi različitih medicinskih domena zapravo pokretači inovacija. Kulturno-povijesna teorija aktivnosti (Engeström, 1987; 2001; Blackler, 2009) promiče dijalektički pristup istraživanjima implementacije novih tehnologija u organizacije te tvrdi da nije nužan konsenzus između starih i novih, kao ni između domenski specifičnih praksi kako bi se uspješno implementirale nove tehnologije, uz uvjet zajedničkog cilja aktivnosti. Naprotiv, kontradikcije i napetosti između različitih načina rada smatraju se redovitim karakteristikama sustava aktivnosti pri uvođenju novih tehnologija u organizacije. U ovom članku predstavljaju se rezultati dugogodišnje studije slučaja bolnice koja je uvela novu tehnologiju imena TAVI (transkateterska ugradnja aortnog zaliska) u svoje kardiokirurške postupke. Novonastalom procedurom omogućeno je liječenje dotad inoperabilnih pacijenata koji boluju od stenoze aorte srčanog zaliska. Tijekom petogodišnjega etnografskog istraživanja njezine implementacije zabilježene su mnogobrojne kontradikcije i poteškoće u napretku ove inovacije. Primjenom kulturno-povijesne teorije aktivnosti na slučaj, uočene su različite kontradikcije za koje se isprva činilo da usporavaju njezin napredak. Međutim, ispostavlja se da je upravo iz njih nastala ekspanzija aktivnosti liječnika i transformacija liječenja stenoze aorte. Iako se iz studija slučaja ne mogu postavljati generalizacije, ovim se primjerom pokazuje korisnost upotrebe kulturno-povijesne teorije aktivnosti u istraživanjima modernizacije zdravstvenih organizacija. Stoga ovaj članak pridonosi razvoju novih teorijskih pristupa i metoda, pozivajući istražitelje i teoretičare implementacija novih tehnologija da preispitaju postojeća razumijevanja tih procesa