Repository of the Institute of Public Finance, Zagreb
Not a member yet
960 research outputs found
Sort by
Public investments in Croatia and the European Union
No full textPublic investments in the European Union (EU) in the past decade have mostly been stable, averaging around 3 to 3.5% of GDP, with few oscillations. Croatia – with a 5.7% share in 2024, rising from 3.8% in 2010 – is substantially above that average, mostly due to the high share of EU funding. The 2024 European Commission report highlights the importance of strategic public investment planning to meet rising demand. The analysis of the European Commission's most successful projects systematized key aspects of their effective management, including the alignment of long-term strategies with regional, local, and sectoral strategies, data transparency, and political support. Such an approach is particularly important for Croatia to secure the continuity of public investment and properly prepare for a potentially reduced inflow of European funds in the future
Energy price subsidies and the green transition – clash of the titans?
No full textIn order to mitigate the effects of the energy shock caused by the war in Ukraine, Croatia has been implementing extensive energy price subsidisation measures since 2022, including reduced value added tax (VAT) rates, administrative price freezes, and direct support to energy suppliers. While these measures have helped to stabilise consumer prices in the short term and protect household living standards, concerns of their long-term fiscal sustainability and alignment with the green transition objectives have been raised. The present analysis reviews the evolution of government interventions from 2022 to 2025, assesses their effects on the market, prices, and consumer behaviour, and underlines the need to phase out universal subsidies and redirect support to the most vulnerable groups. A key policy challenge remains the design of a sustainable energy framework that balances social protection, market mechanisms, and climate objectives
Projekti Instituta za javne financije
No full textZbirka sadrži projekte Instituta za izrađene za domaće i inozemne naručitelje - ministarstva, agencije i druga javna tijela, komore, javna i privatna poduzeća, Europsku komisiju, nevladine udruge i druge naručitelje
Tko će se brinuti o starijim osobama? Hrvatska i Slovenija u globalnome lancu skrbi
No full textU Institutu za javne financije 10. lipnja 2025. održan je okrugli stol „Tko će se brinuti o starijim osobama? Hrvatska i Slovenija u globalnome lancu skrbi“ na kojemu se razgovaralo o sličnostima i razlikama sustava dugotrajne skrbi Hrvatske i Slovenije te o mogućim rješenjima za nedostatak radne snage u obje zemlje. Uvodna izlaganja održale su Majda Hrženjak, istraživačica Mirovnog instituta – Instituta za suvremene društvene i političke studije u Ljubljani, i Marijana Bađun, viša znanstvena suradnica u Institutu za javne financije.
Obitelj tradicionalno ima ključnu ulogu u pružanju dugotrajne skrbi. No zbog sve veće stope zaposlenosti žena, promjena u obiteljskoj strukturi i starenja stanovništva, raste potreba za formalnom skrbi koju primarno pružaju medicinske sestre i njegovateljice. U većini razvijenih zemalja postoji manjak radne snage u sustavu dugotrajne skrbi, a taj se problem ublažava imigracijom. Time zaposleni u dugotrajnoj skrbi postaju dio globalnoga lanca skrbi u kojem bogatije zemlje privlače radnike iz siromašnijih zemalja ostavljajući starije stanovništvo u manje razvijenim zemljama bez potrebne skrbi.
Hrvatska i Slovenija suočavaju se s „odljevom skrbi“, no istovremeno mogu biti privlačne medicinskim sestrama i njegovateljicama iz drugih zemalja. U Sloveniji je dugotrajna skrb dugo bila na margini političkoga interesa. Politike privatizacije usluga, održavanje niskih troškova rada te individualizacija financiranja skrbi rezultirale su pogoršanjem radnih uvjeta i sve izraženijim nedostatkom radne snage u ovome sektoru. Kao odgovor na te izazove, Slovenija sve češće zapošljava migrantske radnice, ponajprije iz zemalja bivše Jugoslavije. No kvalitativni podaci koje je Majda Hrženjak prikupila sa suradnicima intervjuirajući migrantkinje zaposlene u javnoj mreži institucionalne skrbi, ukazuju na niz strukturnih problema: visoki troškovi migracije, dugotrajni administrativni postupci, nepriznavanje obrazovnih kvalifikacija, stambena nesigurnost te poteškoće u usklađivanju radnih i obiteljskih obveza.
Slovenija uvodi novi sustav dugotrajne skrbi koji uključuje poseban doprinos, proširenje spektra usluga i potrebu za dodatnim ljudskim resursima. Država pokušava odgovoriti na kadrovsku krizu stipendiranjem, digitalizacijom, uključivanjem volontera i posebnim integracijskim programima za migrantske radnice. Ipak, ove mjere ne rješavaju ključne strukturne probleme sektora – niske plaće i neadekvatne radne standarde (uključujući broj zaposlenih i vremenske normative) – zbog kojih rad u sustavu skrbi i dalje ostaje zahtjevan i nedovoljno cijenjen.
Za razliku od Slovenije, u Hrvatskoj dugotrajna skrb još uvijek nije u fokusu javnih politika, a problem nedostatka radnika u tom sektoru ne dobiva dovoljnu političku pozornost. Marijana Bađun predstavila je rezultate kvalitativnog istraživanja u kojemu je intervjuirala stručnjake iz znanstvene zajednice, nevladinih organizacija, nadležnoga ministarstva, strukovnih udruga, domova za starije osobe te Grada Zagreba o potencijalnoj ulozi imigracije u rješavanju manjka radne snage u dugotrajnoj skrbi u Hrvatskoj. Među ispitanicima postojao je visok konsenzus o tome da će imigracija postati neizbježna iako bi poželjnije rješenje bilo smanjenje emigracije medicinskih sestara iz Hrvatske.
Ispitanici su istaknuli da bi Hrvatska stranim radnicima trebala omogućiti profesionalno usavršavanje, kvalitetno učenje jezika te dobru integraciju u društvo, a postupak priznavanja kvalifikacija trebao bi biti kraći i jeftiniji. Naglasili su da bi plaće u dugotrajnoj skrbi trebale biti veće, radni uvjeti bolji, te stanovanje cjenovno dostupnije. Nekoliko je ispitanika izrazilo zabrinutost zbog mogućih negativnih stavova korisnika skrbi prema stranim radnicima, a često se navodilo i mišljenje da bi Hrvatska mogla biti samo „prolazna postaja“ na putu prema bogatijim zemljama. S obzirom na to da Hrvatska nema migracijsku strategiju, Vlada bi je hitno trebala donijeti. Buduća istraživanja trebala bi posvetiti veću pozornost učincima migracija na kvalitetu, priuštivost i dostupnost dugotrajne skrbi.
Tijekom rasprave na okruglome je stolu istaknuto kako je bilo potrebno više od 20 godina da se donese novi Zakon o dugotrajnoj skrbi u Sloveniji koji je stupio na snagu prošle godine. Neke su od njegovih mjera i oblika skrbi koje definira uspoređivani s mjerama koje se koriste u Hrvatskoj poput statusa njegovatelja i razlika u naknadama za taj oblik skrbi među državama. Velik dio rasprave odnosio se na raspodjelu troškova dugotrajne skrbi između sustava zdravstva i socijalne skrbi, te između plaćanja korisnika i državnih subvencija. S obzirom na to da su na okruglom stolu sudjelovali predstavnici i predstavnice zagrebačkog Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, nadležnoga Ministarstva, Hrvatske udruge poslodavaca, te znanstvenici iz područja dugotrajne skrbi, predlagana su potencijalna rješenja kojima bi se smanjio nedostatak medicinskih sestara i njegovateljica. Istaknuta je potreba za planom razvoja radne snage i donošenja mjera politike na temelju podataka (dokaza). Svi su se sudionici složili da je nužno povezati zdravstveni i socijalni sustav, te poboljšati nadzor kvalitete u dugotrajnoj skrbi.
Izlaganje Majde Hrženjak temeljilo se na rezultatima istraživačkog projekta Transnacionalizacija skrbi za starije osobe koji je financirala Slovenska agencija za inovacije i istraživanja (ARIS). Marijana Bađun u svom je izlaganju predstavila svoj članak objavljen u Reviji za socijalnu politiku koji je nastao u okviru istraživačkog projekta Socijalna zaštita, oporezivanje i društveno blagostanje u Hrvatskoj. Navedeni projekt i okrugli stol financirani su sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NextGenerationEU)
Budget credibility under scrutiny: comparative analysis of Croatian and Slovenian local units
No full textThe present Note analyses budgetary credibility of Croatian and Slovenian local units (cities and municipalities) in 2023, observing the differences between planned and executed revenues and expenditures. In general, Slovenian units plan their budgets more accurately, with smaller deviations – especially with regard to tax revenues, total revenues and operating expenditures – while Croatian units have larger deviations, especially in categories such as expenditures on non-financial assets, operating revenues and total expenditures. Deviations are more pronounced in smaller and economically weaker local units. To what extent the plan will deviate from reality depends also on the size and wealth of the local unit, but also on politics – especially ahead of elections, when budget plans are often more optimistic. It is therefore necessary to ensure more transparent and cautious budget planning, especially in smaller municipalities and cities and in politically sensitive times. All data used in the analysis, including deviations in revenues and expenditures of local units in Croatia and Slovenia as well as relevant economic and political determinants, are available in the Excel spreadsheet
Kako do dostupnije zdravstvene zaštite u nekim budućim krizama?
No full textPandemija koronavirusa značajno je ograničila pristup zdravstvenoj zaštiti i mnogi su bili prisiljeni odgoditi preglede, odustati od liječenja zbog straha od zaraze ili im je medicinska skrb bila uskraćena – što je dodatno produbilo postojeće zdravstvene nejednakosti.
Šime Smolić, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, održao je 12. veljače 2025. prezentaciju na temelju članka objavljenog u časopisu Public Sector Economics o telemedicini koja se u doba pandemije nametnula kao alternativno rješenje, omogućujući konzultacije na daljinu i pristup medicinskim uslugama bez fizičkog kontakta. Premda je poboljšala dostupnost zdravstvene skrbi, nije uspjela u potpunosti ublažiti zdravstvene nejednakosti kojima su najviše izložene žene, samci i kronični bolesnici, a otežani pristup skrbi nastavljen je i nakon pandemije.
Istraživanje čimbenika nepodmirenih zdravstvenih potreba osoba starijih od 50 godina temelji se na podatcima studije SHARE (Survey of Health, Ageing and Retirement in Europe), najveće istraživačke infrastrukture u društvenim znanostima u Europi koja prikuplja podatke o zdravlju, starenju i životnim uvjetima osoba starijih od 50 godina u 27 europskih zemalja i Izraelu.
Telemedicina se pokazala učinkovitijom u zemljama s razvijenijom digitalnom infrastrukturom, a poteškoće u primjeni su se pojavljivale u zemljama bez jasnih pravila i financijskih poticaja. Iako ima veliki potencijal, u mnogim je slučajevima služila kao nadopuna, a ne zamjena za tradicionalnu medicinsku skrb. Za bolju integraciju telemedicine u zdravstvene sustave potrebno je ukloniti regulatorne i financijske prepreke, ulagati u digitalnu infrastrukturu i obrazovanje koje će starijim osobama olakšati korištenje digitalnih zdravstvenih usluga.
Prezentaciju je moderirala Marijana Bađun, viša znanstvena suradnica u Institutu
Proračunska vjerodostojnost pod povećalom: usporedna analiza hrvatskih i slovenskih lokalnih jedinica
No full textOvaj osvrt analizira proračunsku vjerodostojnost hrvatskih i slovenskih lokalnih jedinica (gradova i općina) u 2023., promatrajući razlike između planiranih i ostvarenih prihoda i rashoda. Slovenske jedinice u prosjeku preciznije planiraju proračun, s manjim odstupanjima – osobito poreznih prihoda, ukupnih rashoda i rashoda poslovanja – dok hrvatske jedinice imaju veća odstupanja, naročito rashoda za nefinancijsku imovinu, prihoda poslovanja i ukupnih rashoda. Odstupanja su izraženija u manjim i gospodarski slabijim lokalnim jedinicama. Koliko će plan i stvarnost odstupati, ovisi i o veličini i bogatstvu lokalne jedinice, ali i o politici – osobito uoči izbora, kad se često planira optimističnije. Zato je nužno osigurati transparentnije i opreznije planiranje proračuna, posebno u manjim općinama i gradovima te u politički osjetljivim razdobljima. Svi korišteni podaci, uključujući odstupanja prihoda i rashoda lokalnih jedinica u Hrvatskoj i Sloveniji te relevantne ekonomske i političke odrednice, dostupni su u Excelu
The characteristics of the top decile wage earners in Croatia
No full textInternational research on top incomes predominantly explores variations in income shares at the top, with a broad emphasis on cross-economy comparisons to highlight heterogeneity. In contrast, detailed analyses focusing on the specific attributes of top wage earners within individual countries are less common. Notably, Croatia has been overlooked in these discussions. This paper aims to address this gap by uncovering the distinctive characteristics of the highest decile of wage earners in Croatia, diverging from the more common approach of comparing across multiple economies to instead provide an in-depth look at a single country. Accordingly, the aim of the paper is to reveal the main characteristics of the top decile wage earners in Croatia. For this purpose, the paper uses the probit model and data from the EUSILC 2020 survey. We analyse persons who received employment income and who worked all 12 months of the year. The results show that the top decile wage earners receive about a quarter of the total employment income. The probit analysis shows that gender, age, settlement size, education and economic activity of the main job have a significant impact on belonging to the top decile wage earners group. In other words, men, elderly persons, those living in densely populated areas, those with tertiary education and those working in financial intermediation are significantly more likely to be in the top decile wage earners group than others