Repository of Bjelovar University of Applied Sciences
Not a member yet
1279 research outputs found
Sort by
Application of nursing documentation in a patient with chronic venous ulcer
No full textU završnom radu (stručni rad) opisan je problem kroničnih venskih ulkusa, obzirom da je praćen nizom komorbiditeta te predstavlja golem javnozdravstveni problem. Rani simptomi bolesti uključuju osjećaj težine u nogama, svrbež, trnce, nemir u nogama, bol te edem nogu. Kronična venska bolest karakterizirana je simptomima koji su posljedica upalnih procesa. Oni dovode do oštećenja strukture i funkcije vena. Ovaj završni rad se sastoji više cjelina. Na početku rada dano je objašnjenje kliničke slike, dijagnostike venskih ulkusa i liječenja s naglaskom na vrste i mehanizme djelovanja modernih obloga za kronične rane. Detaljno su opisane vrste obloga za vlažno cijeljenje kronične ulkusne rane i njihovi učinci na tijek cijeljenje rane. Pozornost je dana na važnost vođenja sestrinske dokumentacije za takve pacijente. Obzirom na kroničnost i progresivnost stanja te potrebe za nastavkom zdravstvene njege u kući i uključenosti obitelji u njegu takvih pacijenata, detaljno vođena sestrinska dokumentacija pridonosi kvalitetnijoj skrbi. Detaljni i kvalitetni podatci iz provedene zdravstvene njege nisu potrebni samo medicinskoj sestri već i drugim zdravstvenim djelatnicima
Streptococcal diseases in children
No full textStreptokoki su Gram-pozitivni, nepomični i kuglasti organizmi koji rastu i pojavljuju se u parovima ili lancima, a izraz streptokoki se po prvi puta spominju 1987. godine. Streptokoki se dijele se u tri glavne skupine: α hemolitičke, β-hemolitičke i γ hemolitičke streptokoke. Beta-hemolitički streptokok skupine A (Streptococcus pyogenes) jest sveprisutna bakterija koje potencijalno može uzrokovati širok raspon infekcija kod ljudi. Klasificirana je kao gram-pozitivni kok te je identificirano više od 100 različitih podtipova. Infekcija ovim streptokokom dovodi do akutnog faringitisa, impetiga, erizipela i celulitisa. Osim akutne infekcije, infekcije uzrokovane streptokokom skupine A mogu dovesti do težih komplikacija, no one su najčešće rezultat neadekvatnog liječenja primarne infekcije. Beta-hemolitički streptokok skupine B (Streptococcus agalactiae) se u najvećem broju slučajeva javlja kod trudnica i može se prenijeti na novorođenčad tijekom porođaja te rezultirati meningitisom ili neonatalnom sepsom. Streptokok iz ove skupine uzrokuje neurološka oštećenja kod novorođenčadi, koja su u većini slučajeva dugotrajna te ostavljaju posljedice za cijeli život. Populacija koja je u najvećem broju pogođena streptokoknim bolestima su djeca u dobi do 10 godina, a najčešće se javljaju tonzilitis, faringitis, impetigo i šarlah. Streptokokne infekcije su jedan od najznačajnijih javnozdravstvenih problema, a unatoč sve većoj učestalosti cijepljenja, Streptococcus pneumoniae je odgovoran je za najveći broj slučajeva upale pluća u cijelom svijetu. Patogenost bakterija roda Streptococcus je povezana s vrstama koje se smatraju fiziološkom florom, ali u nekim slučajevima mogu ispoljiti svoj patogeni potencijal. Medicinske sestre/tehničari imaju izuzetno značajnu ulogu u prevenciji streptokoknih infekcija, njihovom liječenju i educiranju djece i roditelja o važnosti prevencije. Njihova briga, stručnost i edukacija igraju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja djece i sprječavanju širenja ovih infekcija
Nursing Care of Patients with Chronic Obstructive Pulmonary Disease
No full textKronična opstruktivna plućna bolest trenutno je treći vodeći uzrok smrti u svijetu. Bolest je karakterizirana trajnim respiratornim simptomima i ograničenim protokom zraka uzrokovanih abnormalnostima dišnih puteva i/ili plućnih alveola. Nastaje kao posljedica genetsko-okolišnih interakcija koje mogu oštetiti i poremetiti normalnu funkciju pluća te se najčešće javlja kod aktivnih ili bivših pušača. Liječenje obuhvaća farmakološke i nefarmakološke metode i postupke s ciljem kontrole simptoma i prevencije egzacerbacije i progresije bolesti. Fenotipski pristup KOPB-u omogućava pružanje najučinkovitije zdravstvene skrbi i jasnije razumijevanje stanja i promjena u tijeku bolesti kod pojedinca. Medicinska sestra ima nezamjenjivu ulogu u skrbi za pacijenta s KOPB-om. Koristeći se stručnim znanjem i profesionalnim iskustvom medicinska će sestra savjesno i ciljano promatrati stanje pacijenta kako bi mu pružila najbolju moguću zdravstvenu njegu i zadovoljila sve njegove ljudske potrebe. S obzirom na progresivnu prirodu bolesti, ali i značajnu ulogu koju prestanak pušenja ima na daljnji tijek njenog liječenja i razvoja, iznimno je važno dugoročno praćenje pacijentova stanja, uočavanje mogućih zapreka i pomoć pri njihovom savladavanju kako bi se omogućilo pravovremeno reagiranje i najviša moguća kvaliteta života oboljele osobe
Education and attitudes of nursing students about people with schizophrenia
No full textShizofrenija je psihička bolest, odnosno poremećaj koji se javlja kao posljedica biokemijskih promjena u mozgu, a posljedično uzrokuje promjene u psihičkom funkcioniranju osobe te njenom ponašanju. Shizofrenija kakvu poznajemo danas poznata je tek od 1911. godine. Najčešće se javlja kod osoba nižeg socioekonomskog statusa, između 15 i 35 godina i to podjednako u oba spola. Unatoč dobro razvijenom procesu liječenja, etiologija bolesti i dalje nije sasvim poznata. Klinička slika bolesti razlikuje se od pojedinca do pojedinca, a okarakterizirana je simptomima kao što su halucinacije, iluzije, sumanute ideje, derealizacija, depersonalizacija, ali i poremećajima psihičkog funkcioniranja te emocionalnih reakcija. Dijagnoza shizofrenije postavlja se na temelju prikupljene anamneze, kliničke slike simptoma te prema kriterijima međunarodne klasifikacije bolesti, MKB-10. U liječenju se primjenjuju antipsihotici u kombinaciji s metodama psihoterapije i socioterapije, a glavni cilj cijelog procesa jest ublažiti simptome bolesti i postići optimalnu kvalitetu života. Neizostavnu ulogu u procesu liječenje ima i rad medicinske sestre, odnosno zdravstvena njega. Specifičnosti bolesti zahtijevaju individualizirani pristup skrbi za svakog pacijenta, a da bi kvaliteta skrbi bila što bolja od sestre se zahtijeva iznimna predanost radu i visoka razina stručnog znanja. Kontinuirano praćenje stanja pacijenta, uočavanje promjena, komplikacija i nuspojava, pomoć u zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba, suradnja s timom, planiranje i provođenje sestrinskih intervencija, edukacija, empatičnost i profesionalna komunikacija samo su dio skrbi koji obuhvaća djelokrug rad sestara. Stigma je problem s kojim se oboljele osobe susreću gotovo svakodnevno te izrazito narušava kvalitetu života oboljelog, ali i njegova temeljna ljudstva prava – poštovanje i dostojanstvo. Provedeno istraživanje za cilj je imalo prikupiti i analizirati podatke o znanju i stavovima studenata sestrinstva o osobama oboljelim od shizofrenije sa svrhom da se osvijesti važnost prihvaćanja oboljelih. Istraživanje je provedeno putem anonimnog online anketnog upitnika izrađenog u „Google Obrascima“. Analizom prikupljenih podataka uočavaju se vrlo dobra znanja studenata te pozitivna razmišljanja i stavovi prema oboljelim osobama. Studenti uočavaju problem stigmatizacije te potvrđuju da je potrebno više ulagati u educiranje populacije o psihičkim bolestima
Design of Fire Alarm System
No full textU ovom radu opisan je način projektiranja sustava vatrodojave. U svrhu osiguravanja građevine od požara potrebno je provesti mjere zaštite kojima se umanjuje ili u potpunosti eliminira mogućnosti nastanka požara. Jedna bitna stavka tih mjera zaštite je sustav za dojavu požara koji služi za otkrivanje požara u njegovoj najranijoj fazi. Svaki sustav dojave požara popraćen je projektnom dokumentacijom i požarnim elaboratom. Sustav dojave požara sastoji se od vatrodojavne centrale, automatskih senzora, ručnih javljača i sirena, te može biti popraćen dodatnim elementima i umrežen sa drugim sigurnosnim sustavima zgrade. Sustavi za dojavu požara uređeni su zakonskom regulativom i pravilnicima koji određuju kako pojedini sustav treba biti izveden. Prilikom projektiranja sustava treba obratiti pozornost na tipove objekata i prostorija koje taj sustav treba nadzirati. Kod ugradnje sustava za dojavu požara mora se poštivati zadane propise i projektnu dokumentaciju kako bi sustav kvalitetno vršio svoju funkciju i pritom u potpunosti osigurao potrebe krajnjeg korisnika
Health Care of Patients with Brain Injury Caused by Trauma
No full textMozak je najsloženiji organ u ljudskom tijelu i smatra se središtem inteligencije, pokretačem tijela, kontrolorom osjeta i ponašanja, te izvorom kvaliteta koje karakteriziraju osobu. Dijeli se na prednji, srednji i stražnji mozak, koji uključuje kralježničnu moždinu, moždano deblo i mali mozak, a smješten je unutar koštanog omotača koji se naziva lubanja. Vitalne funkcije, poput otkucaja srca i disanja, pod kontrolom su stražnjeg mozga. Mozak je organizirana struktura, podijeljena na mnoge komponente koje služe određenim i važnim funkcijama. Rad mozga je precizan, temelji se na stvaranju veza i obuhvaća područje kognitivne funkcije koja proizlazi iz strukture i dinamike neurona. Najčešća ozljeda mozga je traumatska, koja je obično posljedica udarca, trzaja ili prodorne ozljede glave koja dovodi do poremećaja normalne funkcije mozga. Početna procjena traume mozga uključuje prikupljanje informacija i procjenu mehanizma ozljede i da li je ista dovela do gubitka svijesti. Ako je gubitak svijesti bio prisutan, važno je procijeniti vrijeme trajanja istog. Liječenje traume mozga razlikuje se ovisno o težini ozljede. Blaža trauma mozga uključuje neurološku procjenu i edukaciju bolesnika o simptomima nakon ozljede, koji se mogu manifestirati kao razdražljivost, umor, glavobolja i poremećaj spavanja, a ovi se simptomi najčešće spontano povlače. Liječenje umjerene do teške traume mozga usmjereno je na optimizaciju funkcionalnog oporavka i minimiziranje rizika za razvoj sekundarne ozljede mozga
Treatment of psychiatric patients in the outpatient emergency care
No full textZbrinjavanje hitnih psihijatrijskih bolesnika ima ključnu ulogu u pružanju odgovarajuće skrbi i podrške osobama koje se suočavaju s mentalnim izazovima. Pristup treba biti holistički i osjetljiv, s naglaskom na osiguranje pacijentove sigurnosti, smanjenje stigmatizacije i osiguranje da dobiju odgovarajuću psihijatrijsku podršku izvan bolničkog okruženja. Hitna medicinska služba je ključni segment zdravstvene zaštite koji se ističe po pružanju neophodne i neodgodive medicinske intervencije izvan bolnice. U većini slučajeva, psihički bolesnici prvi kontaktiraju tim hitne medicinske službe kako bi dobili hitnu pomoć. Medicinske sestre/tehničari u ovom timu primjenjuju svoje znanje, iskustvo i kompetencije kako bi pružile podršku bolesnicima koji često iskazuju agresivno ponašanje, agitaciju ili nesuradljivost. Hitna psihijatrijska stanja u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi predstavljaju izazovne situacije koje zahtijevaju brzu intervenciju i osiguranje sigurnosti pacijenta i okoline. Takva stanja uključuju akutizaciju postojeće psihijatrijske bolesti kao kod na primjer shizofrenije i sve većeg broja dementnih bolesnika kao posljedica starenja društva, ali i hitne situacije koje zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju – intoksikacije alkoholom i drugim sredstvima ovisnosti, pomoć kod akutnih reakcija na stres te psihomotornog nemira i agresivnog ponašanje, poznato kao agitacija. Sustavna briga o psihijatrijskim bolesnicima u izvanbolničkoj hitnoj pomoći doprinosi boljoj dobrobiti pacijenata te jača osjetljivost i razumijevanje prema osobama s mentalnim zdravstvenim tegobama u cjelokupnom društvu
The role and interventions of the nurse in one-day surgery for dental rehabilitation of a child with Down's syndrome
No full textDownov sindrom kromosomski je poremećaj uzrokovan genetskom promjenom u kojoj se kod oboljele osobe na dvadesetprvom paru kromosoma nalazi dodatan kromosom. Dentalne anomalije vrlo su česte, kako mliječnih tako i trajnih zubi, a u djece s Downovim sindromom dentalne anomalije javljaju se pet puta češće nego u zdravoj populaciji. Nerijetko dentalne anomalije zahtijevaju intervenciju stomatologa. Sve se više teži liječenju bolesnika, osobito djece, kroz jednodnevnu kirurgiju. Veliku ulogu u skrbi djeteta s Downovim sindromom kod kojeg je učinjen zahvat te koje boravi na odjelu jednodnevne kirurgije ima medicinska sestra. Kroz prikaz slučaja opisane su uloge i intervencije medicinske sestre u jednodnevnoj kirurgiji prilikom sanacije zubala djeteta s Downovim sindromom
Modern addictions and their public health significance
No full textOvisnost je kompleksno medicinsko stanje koje je karakterizirano nekontroliranim i ponavljajućim konzumiranjem određene tvari (npr. alkohol, cigarete, droga, razni lijekovi) ili izvođenjem određenog ponašanja (npr. klađenje, ovisnost o online kupovini, ovisnost o društvenim mrežama), unatoč negativnim posljedicama koje to ponašanje može imati na fizičko, emocionalno i socijalno zdravlje osobe. Ovisnost obično uključuje fizičku i psihološku ovisnost, razvijanje tolerancije prema tvari ili ponašanju te javljanje apstinencijskih simptoma ukoliko osoba prestane s njihovom konzumacijom. U radu su prikazane najčešće ovisnosti u suvremenom društvu i njihov javnozdravstveni značaj: ovisnost o nikotinu, ovisnost o alkoholu, ovisnost o kocki, ovisnost o drogi, ovisnost o internetu i ovisnost o lijekovima. U ovom radu definirani su dijagnostički kriteriji koji nam pomažu u identifikaciji ovisnosti, uključujući ovisnost o različitim supstancama i moderne oblike ovisnosti. Također su prikazane preventivne metode i strategije koje su usmjerene na smanjenje pojave ovisnosti i povećanje svijesti o rizicima. Proces liječenja osoba koje pate od ovisnosti uključuje različite terapijske pristupe, pružanje podrške samoj osobi i njegovoj obitelji te edukacija
Optimizing Digital Tools for the Field of Substance Use and Substance Use Disorders: Backcasting Exercise
No full textBackground: Substance use trends are complex; they often rapidly evolve and necessitate an intersectional approach in research, service, and policy making. Current and emerging digital tools related to substance use are promising but also create a range of challenges and opportunities. Objective: This paper reports on a backcasting exercise aimed at the development of a roadmap that identifies values, challenges, facilitators, and milestones to achieve optimal use of digital tools in the substance use field by 2030. Methods: A backcasting exercise method was adopted, wherein the core elements are identifying key values, challenges, facilitators, milestones, cornerstones and a current, desired, and future scenario. A structured approach was used by means of (1) an Open Science Framework page as a web-based collaborative working space and (2) key stakeholders’ collaborative engagement during the 2022 Lisbon Addiction Conference. Results: The identified key values were digital rights, evidence-based tools, user-friendliness, accessibility and availability, and person-centeredness. The key challenges identified were ethical funding, regulations, commercialization, best practice models, digital literacy, and access or reach. The key facilitators identified were scientific research, interoperable infrastructure and a culture of innovation, expertise, ethical funding, user-friendly designs, and digital rights and regulations. A range of milestones were identified. The overarching identified cornerstones consisted of creating ethical frameworks, increasing access to digital tools, and continuous trend analysis. Conclusions: The use of digital tools in the field of substance use is linked to a range of risks and opportunities that need to be managed. The current trajectories of the use of such tools are heavily influenced by large multinational for-profit companies with relatively little involvement of key stakeholders such as people who use drugs, service providers, and researchers. The current funding models are problematic and lack the necessary flexibility associated with best practice business approaches such as lean and agile principles to design and execute customer discovery methods. Accessibility and availability, digital rights, user-friendly design, and person-focused approaches should be at the forefront in the further development of digital tools. Global legislative and technical infrastructures by means of a global action plan and strategy are necessary and should include ethical frameworks, accessibility of digital tools for substance use, and continuous trend analysis as cornerstones