Repository of Bjelovar University of Applied Sciences
Not a member yet
1279 research outputs found
Sort by
The role and significance of bronchoscopy in the diagnosis of patients hospitalized at the department of pulmonology in the OB of Koprivnica
Bronhoskopija je jedna od glavnih dijagnostičkih metoda u postavljanju maligne dijagnoze u Općoj bolnici „Dr. Tomislav Bardek“ u Koprivnici. Karcinom pluća raste polagano i podmuklo, rijetko uz pojavu simptoma te ima sposobnost brzog širenja na druge organe. Prema SZO karcinom pluća se histološki svrstava u četiri skupine. To su: karcinom pločastih stanica, karcinom malih stanica, adenokarcinom i karcinom velikih stanica. Klinička manifestacija ovisi o lokalizaciji i veličini tumorske stanice te o njegovoj propagaciji na okolne stanice, pojavi udaljenih metastaza, vrsti tumorske stanice te komorbiditetu osobe. Prije samog izvođenja bronhoskopije potrebno je bolesnika pripremiti za dijagnostičku obradu u čemu veliku ulogu imaju medicinske sestre koje su također za vrijeme izvođenje bronhoskopije uz pacijenta i asistiraju liječniku tijekom izvođenja postupka
Specific Points about out of Hospital Resuscitation in Pediatric Patients
Zbrinjavanje djece izaziva kod većine medicinskih djelatnika izvanbolničke hitne službe dodatnu razinu stresa u odnosu na svakodnevne intervencije. Zbog toga zahtjeva usvajanje potrebnih znanja i vještina koji uvažavaju anatomske, fiziološke i psiholoških specifičnosti ovih pacijenata. Dijete je ljudska jedinka koja raste i koja se razvija. Prema Konvenciji o pravima djeteta, svako ljudsko biće mlađe od 18 godina je dijete, osim ako se po zakonima primjenjivim na dijete punoljetnost ne stječe ranije (1). Posebno su zahtjevne intervencije koje zahtijevaju provođenje postupaka reanimacije. Kardiopulmonalna reanimacija (KPR) je organiziran i susljedan odgovor na srčani zastoj koji uključuje prepoznavanje izostanka disanja i rada srca. Osim što KPR nazivamo ''reanimacijom'' što označava duhovno oživljavanje, koristimo i termin ''resuscitacija'' čime naglašavamo tjelesno oživljavanje (9). Algoritam reanimacije u pedijatrijskoj dobi uvažava za djecu specifične uzroke aresta te anatomske i fiziološke različitosti u odnosu na odrasle, ali i unutar dječje dobi od novorođenčeta pa do trena kad ih svrstavamo u odrasle osobe. Cilj ovog rada prikazati postupak procjene vitalno ugroženog djeteta u izvanbolničkim uvjetima i postupak reanimacije uvažavajući dob te ukazati na specifičnosti u reanimacijskom algoritmu djece
Health care in palliative care as an alternative to euthanasia
U palijativnoj skrbi i skrbi na kraju života bolesnika, medicinske sestre se svakodnevno suočavaju s nizom etičkih pitanja i dilema, koje su često usmjerene na okončanje boli i patnje. Jedno od najznačajnijih etičkih pitanja u palijativnoj skrbi je pitanje okončanja života na zahtjev bolesnika ili eutanazije, što se smatra ilegalnom praksom u gotovo svim zemljama svijeta. Učestalost zahtjeva za eutanazijom povećala se legalizacijom postupka, koji postaje dostupan bolesniku. Eutanazija je zakonski regulirana u Švicarskoj, Belgiji i Nizozemskoj, a odluka o prihvaćanju zahtjeva donosi se na temelju konzultacija liječnika. Bolesnici koji najčešće zahtijevaju eutanaziju su oboljeli od bolesti i poremećaja koji značajno narušavaju kvalitetu života kroz smanjenje funkcionalnosti i samostalnosti. Utjecaj na smanjenje želje za eutanazijom kroz poboljšanje kvalitete života neizlječivo oboljelih ima palijativna skrb, koja u fokus pružanja usluga stavlja potrebe bolesnika i njegove obitelji. Palijativna skrb provodi se kroz multidisciplinarni pristup i usmjerena je na ublažavanje simptoma i patnje te postizanje optimalne kvalitete života tijekom cijelog kontinuuma bolesti. Palijativna se skrb provodi u svim okruženjima i uz poštivanje standardiziranih smjernica, a svaki bolesnik s dijagnozom neizlječive bolesti ima pravo na palijativnu skrb. Ublažavanje simptoma i patnje te optimizacija kvalitete života ključni su ciljevi palijativne skrbi kojima se bolesniku osigurava dostojanstvo na kraju života i mirna smrt
Application of convolutional neural networks for text recognition in images
U ovom radu se govori o modelu dubokog učenja, zasnovanog na konvolucijskoj neuronskoj mreži. Korišteni skup podataka s nazivom „IAM Handwritten Database“ sastoji se od slika rukom pisanih engleskih riječi. Glavni cilj ovog rada je postizanje klasifikacije nad danim skupom podataka. Naučeni model ima visok stupanj točnosti, premda u malom broju slučajeva ne uspijeva točno klasificirati. Navedeni model ima potencijal za korištenje u većim sustavima koji pomažu ljudima pri prepoznavanju riječi na engleskom jeziku. Glavne prednosti korištenja takvog modela naspram korištenja ljudskih sposobnosti klasifikacije su mogućnost obrade velike količine podataka s puno većom točnošću i konzistentnošću
Nursing care for patients with pneumothorax
Pneumotoraks se definira kao prisutnost zraka između dva lista pleure, visceralne i parijetalne te može nastati iz raznih, ponekad neobjašnjivih uzroka. Uobičajeno je da je tlak unutar pleuralnog prostora niži u usporedbi s unutrašnjim tlakom pluća. Kada zrak dospije u pleuralni prostor, tlak u pleuri premašuje tlak u plućima, što dovodi do djelomičnog ili potpunog urušavanja pluća, odnosno kolapsa. Takvo stanje dovodi do nastanka ozbiljnih teškoća sa disanjem i pojave iznenadne i jake boli. Pneumotoraks nastaje iz više uzroka, pa tako se pneumotoraks može podijeliti na više vrsta. Dijagnosticiranje pneumotoraksa može se provoditi različitim metodama, od fizikalnog pregleda, auskultacije pa sve do rendgenskih pretraga kao što su RTG srca i pluća ili CT. Liječenje pneumotoraksa ovisi o karakteristikama pneumotoraksa. Liječnik određuje način liječenja na temelju kliničke slike i mehanizma nastanka pneumotoraksa. Medicinska sestra je važan dio multidisciplinarnog tima koji sudjeluje u pružanju zdravstvene skrbi za pacijenta sa pneumotoraksom. Pružanje zdravstvene njege treba biti temeljeno na stručnosti medicinske sestre uz primjenu individualnog i holističkog pristupa koji se fokusira na potrebe pacijenta. Medicinska sestra provodi zdravstvenu njegu o kojoj podučava pacijenta i njegovu obitelj kako bi lakše razumijeli bolest, načine liječenja te ishode bolesti. Pružanjem emocionalne podrške pacijentu medicinska sestra pomaže u suočavanju s anksioznošću i strahom od ishoda bolesti. Postavljanjem sestrinskih dijagnoze te planiranjem intervencija i postavljanjem ciljeva medicinska sestra planira zdravstvenu skrb za pacijenta s pneumotoraksom
Implementing interaction with artificial intelligence in a Python application
Ovim radom analizira se primjena umjetne inteligencije u kontekstu razvoja računalnih igara s naglaskom na povezivanje s modelima AI–a putem programskom jezika Python . Glavni cilj je bila usporedba performansi lokalnog modela i online modela, te stvaranje igre. Primjer korištenog lokalnog modela je Hermes, a online modeli uzeti su Bard i ChatGPT. Logika korištena unutar aplikacije proizlazi iz znanja stečenog obrazovanjem uz pomoć i navođenje mentora. Kao rezultat toga, stvorena je uspješna igra "Vješala," u kojoj igrač može igrati protiv umjetne inteligencije modela Bard. Konekcija s lokalnim modelom je uspješna, ali zbog ograničenosti resursa na računalu rezultira nepreciznim odgovorima Hermesa
Development and Validation of a System for Game Control Based on a Force Plate
A force plate is a device that measures the ground reaction force caused by a shift in the human body’s center of mass (CoM). Using a controlled change in the human body’s CoM, the human body’s center of pressure (CoP) is shifted in a 2D plane, along with an acceleration of the CoM along the plane perpendicular to the force plate, which allows for a generation of reference values for game control. In this paper, the development and validation of a system for game control based on a force plate are described. The game control system consists of a force plate, an electronic board used for measuring and PC communication via USB, and a PC application for data acquisition, system calibration, and game control. Based on the measured values of the player’s CoP and the CoM acceleration along a plane perpendicular to the force plate, the game control system simulates pressing the UP, DOWN, RIGHT, LEFT, and SPACE keyboard keys or moving the mouse and clicking the left mouse button, which allows players to control simple games. A mathematical model has been developed for the game control system which includes running system calibration procedures in the system for each individual player. The mechatronic game control system is described in detail, and experiments were run on said system for the purpose of system validation
The Influence of Participation in Pregnancy Courses and Breastfeeding Support Groups on Attitudes and Knowledge of Health Professionals about Breastfeeding
Numerous factors affect the behavior, attitudes, and knowledge of health professionals about breastfeeding. The aim of this paper is to determine the impact of participation in pregnancy courses and breastfeeding support groups on the attitudes and knowledge of health professionals about breastfeeding. The study compares two groups of health professionals according to the results they achieved on a validated questionnaire of behavior, attitudes, and knowledge about breastfeeding. The authors did not make personal contact with the respondents, as the questionnaires were filled out online. The two groups of respondents differed according to the frequency of participation in pregnancy courses, that is, groups for breastfeeding support. The results are presented tabularly and graphically (frequencies and percentages), while differences in the results between the infrequent and regular participants are shown with the Mann–Whitney U test (asymmetric distribution). Better results on the questionnaire were achieved by those who regularly attended breastfeeding support groups (Mdn = 149, IQR = 11) in comparison to infrequent visitors (Mdn = 137, IQR = 23). The same is found for regular visitors of pregnancy courses (Mdn = 149, IQR = 15.75) in comparison to infrequent visitors (Mdn = 137, IQR = 23). The differences are statistically significant (p < 0.00). Partial correlation confirms a more significant influence of breastfeeding support groups
Diabetes and diet
Dijabetes je kronična bolest koja nastaje zbog nedostatka izlučivanja i/ili djelovanja inzulina. Dijabetes je glavni uzrok sljepoće, zatajenja bubrega, srčanog udara, moždanog udara i amputacije donjih udova. Dva glavna tipa dijabetesa su 1 i 2, više od 95% osoba s dijabetesom ima dijabetes tipa 2. Iz loše kontrole dijabetesa mogu nastati akutne i kronične komplikacije koje mogu biti opasne za život, te značajno narušavati kvalitetu života. Kontroliranje dijabetesa sa prehranom, tjelovježbom i lijekovima neophodno je za kontrolu glukoze u krvi u tijelu. Promjene u prehrani neke su od najtežih za usvajanje, a neki pacijenti možda nikada neće pristati na odabir zdravije hrane. Dijabetes je tiha bolest i mnogi pacijenti zbog manjka percepcije o budućnosti ili svijesti o svojem stanju ga mogu olako shvatiti. Zbog toga medicinske sestre moraju pronaći metode kojima će motivirati pacijente. Pravilna prehrana za dijabetes danas je slična smjernicama za opću populaciju, no prilagođava se individualno svakom pacijentu. Edukacija o prehrani uključuje informiranje o makro i mikronutrijentima, njihovim vrstama i dobrobitima za zdravlje. Uključuje detaljno upoznavanje sa njihovim utjecajem na dijabetes. Plan prehrane ključan je u bolesnika s dijabetesom kako bi se kontrolirala razina glukoze i spriječile daljnje komplikacije. Mnoga istraživanja ukazuju na problem usvajanja promjena kod dijabetičara te navode metode koje uključuju bihevioralnu znanost te načine edukacije kako bi se pozitivno utjecalo na ponašanje pacijenata. Cilj sestrinske edukacije je samonjega i samokonotrola jer pacijenti ovise sami o sebi u svakodnevici, ali im je potrebno pružiti alate uz pomoć kojih će to postići. Pacijente treba savjetovati da idu dan po dan s promjenama. Generalno pravilo prehrane trebalo bi biti da svaki obrok treba sadržavati ugljikohidrate, osobito cjelovite žitarice, bjelančevine i masti. Povrće bi trebalo zauzimati pola tanjura, a ugljikohidrati (krumpir, riža, tjestenina, na primjer) i bjelančevine svaki četvrtinu obroka. Pacijenti s dijabetesom moraju slijediti doživotni plan njege koji uključuje modificiranu prehranu, kontrolu težine, lijekove i promjene načina života. To je složena bolest i često je na medicinskoj sestri da educira pacijente o tome kako upravljati dijabetesom i prepoznati znakove da njihov plan ne funkcionira za njih. Istraživanje dijabetesa neprestano unapređuje razumijevanje bolesti i pruža nove pristupe liječenju. Odgovornost je medicinske sestre da bude u tijeku s ovim novim razvojem i da ih uvede u praksu
Palliative care in surgical department
Palijativna skrb predstavlja pristup koji je usmjeren na poboljšanje kvalitete života bolesnika i njegove obitelji, kojisu suočeni s problemima terminalne faze bolesti. Danas, program palijativne medicine se provodi u oko 120 zemalja svijeta, a pokrenula ga Cicely Saunders u Velikoj Britaniji 1976.godine. Palijativna skrb može se provoditi u bolnicama na specijaliziranim odjelima palijativne skrbi, u hospicijima, u palijativnim ambulantama i u kućama pacijenata koje posjećuje palijativni mobilni tim. Cilj palijativne skrbi je poboljšati kvalitetu života bolesnika i njegove obitelji davajući im dostojanstvo i život bez boli. Palijativna skrb nastoji ponuditi sustav podrške bolesniku i obitelji. Osnovni cilj palijativne medicine je kontrola boli i drugih neugodnih simptoma (kašalj, nesanica, kronični umor, mučnina, prehrana, hidracija bolesnika, opstipacija, inkontinencija, dekubitusi) te socijalnih, duhovnih i psiholoških poteškoća. Palijativna skrb, ukoliko je tim dobro organiziran, je najhumanija pomoći oboljelom i njegovoj obitelji. Zbog toga je ključan multidisciplinarni tim od kojeg vrlo važnu ulogu ima medicinska sestra. Budući da medicinska sestra provodi najviše vremena uz bolesnika i njegovu obitelj, možemo reći da je sestrinska skrb od velike važnosti za sami tijekom bolesti. Medicinska sestra radi plan zdravstvene njege na temelju procjene bolesnikova stanja, kako procjena fizičkog stanja, tako i psihičko stanje, prisutnost socijalnih poteškoća te duhovne potrebe. Prioritete organizira na temelju navedenih čimbenika kako bi zadovoljila osnovne ljudske potrebe bolesnika, prevenirala ili rano uočila pojavu simptoma i komplikacija i ublažiti iste farmakološkim i nefarmakološkim postupcima. U cjelokupnu skrb medicinska sestra uključuje samog bolesnika i njegovu obitelj. Ona je odgovorna za planiranje, provođenje i evaluaciju zdravstvene njege, uz kontinuiranu procjenu, edukaciju bolesnika i obitelji te suradnju sa svim članovima interdisciplinarnog tima. Nužno je da 36 medicinska sestra ima dobro razvijene komunikacijske vještine kako bi cjelokupna skrb za bolesnika bila uspješna