Polytechnic of Međimurje in Čakovec Undergraduate and Graduate Theses Repository
Not a member yet
1699 research outputs found
Sort by
Razmnožavanje biljke miskantus postupkom mikropropagacije
No full textCilj ovoga završnog rada je opisati različite sustave mikropropagacije za biljku
miskantus. Miskantus je višegodišnja trava podrijetlom iz istočne Azije. Miskantus se
uglavnom proširio u Europi i Sjevernoj Americi kao rezultat njegove upotrebe kao
ukrasne trave. Međutim, uzgoj miskantusa vrlo je skup pa je područje njegovog uzgoja u
Europi još uvijek malo. Razmnožavanje miskantusa provodi se vegetativno, podzemnim
rizomima, ili mladim biljkama uzgojenim kulturom tkiva (mikropropagacijom). Jedan
alternativni način razmnožavanja je mikropropagacija, koja je vrlo učinkovita zbog svoje
visoke stope umnožavanja te ima dodatnu prednost što može spriječiti prijenos bolesti.
Ova metoda je najskuplji način razmnožavanja miskantusa pa se stoga uglavnom koristi
za znanstvena ispitivanja. Mikropropagacija je metoda vegetativnog razmnožavanja na
umjetno stvorenim hranjivim podlogama u kontroliranim uvjetima rasta i in vitro
sterilnim uvjetima. Ovim postupkom osigurava se vrlo brz proces dobivanja velikog broja
biljaka koje su identične po genetskom potencijalu, rastu i razvoju vrste. Ovaj završni rad
bit će strukturiran na način da ukaže na važnost proizvodnje miskantusa
mikropropagacijom, na njegove karakteristike, na dosadašnje spoznaje o toj biljci, na
dostignuća, budućnost i perspektivu mikropropagacije miskantusa in vitro tehnikom
Turističke regije Francuske i njezini najposjećeniji lokaliteti
No full textFrancuska je jedna od najposjećenijih zemalja na svijetu s velikim stupnjem atraktivnih
resursa, no ipak, neki su u sjeni onih najpoznatijih, a isto imaju svoje specifičnosti koje bi
svakako privukle određenu skupinu ljudi. Ovu zemlju krase mnoga prirodna obilježja koja su
svakako bitan faktor u turizmu - ima pogodnu klimu, krajolik, prirodne ljepote i resurse, poznate
gradove, znamenitosti i manifestacije koje ju izdvajaju od drugih zemalja. U ovom radu opisan
je cilj te metodologija rada, osnovna obilježja Francuske i pojam turističkog lokaliteta. Zatim
je objašnjen pojam turističke regije te je dan pregled regija Francuske i detaljnije su
predstavljeni najposjećeniji lokaliteti u svakoj turističkoj regiji. Navedeno je sedam turističkih
regija, a to su: Sredozemna obala, Atlantska obala, Alpe, Pirenji, Centralni masiv, Istok i Pariški
bazen. U svakoj regiji su odabrani lokaliteti koji određenoj regiji daju na značaju, a ti lokaliteti
su filmski festival Cannes, Monte Carlo casino, stara jezgra Avignona, Miroir d`eau, katedrala
Saint-Malo, Mount Blanc, Nacionalni park Vanoise, svetište Gospe Lurdske, crkva SaintBlaise, muzej Hôtel-Dieu i katedrala Gospe od Strasbourga i na kraju Louvre, Versailles,
Eiffelov toranj te Notre Dame. Kako bi se ustanovilo koliko je Francuska turistički poznata
zemlja i kako bi se utvrdila prepoznatljivost i zainteresiranost za odabrane lokalitete, provedeno
je istraživanje putem anketnog upitnika. Prikupljeni su i obrađeni podaci o karakteristikama
uzorka poput dobi, spola i obrazovanja ispitanika, asocijacija ispitanika na Francusku, motiva
putovanja te same prepoznatljivosti lokaliteta. Zatim, koliko su regije zanimljive ispitanoj
skupini i, na kraju, stav koji imaju o posjeti te cjelokupnoj turističkoj ponudi Francuske.
Također su navedena ograničenja koja su se pojavila tijekom provođenja anketnog upitnika.
Ovim radom je zaključeno da je Francuska turistički dosta razvijena zemlja, da je poznata i
zanimljiva raznim skupinama ljudi. Ima perspektivu da razvijene regije i dalje upotpunjuje
inovacijama koje će privući još više turista, a da manje poznate regije razvije zato što se u njima
nalaze resursi koji su specifični i mogu biti preteča nekom novom obliku turizma za određenu
skupinu ljudi
Utjecaj sigurnosti destinacije pri donošenju odluke o putovanju na primjeru destinacije Republike Hrvatske
No full textPosljednjih godina vrijeme je različitih promjena na globalnoj svjetskoj sceni koje dovode do
toga da se turisti pitaju je li neka turistička destinacija sigurna za posjet. Razlog tome su
teroristički napadi, pandemija COVID-19, političke promjene i slično. Mnoštvo dostupnih
informacija stvara konfuziju kod odabira sigurnih turističkih destinacija. Upravo je sigurnost
turističke destinacije jedan od presudnih čimbenika prilikom odabira turističke destinacije.
Ovaj rad temelji se na sigurnosnim čimbenicima turističkih destinacija Republike Hrvatske te
propituje koliko sigurnost turističkih destinacija Republike Hrvatske utječe na izbor turističke
destinacije te donošenje konačne odluke o putovanju u istu.
Rad je sastavljen od ukupno šest točaka te je u radu opisana sigurnost i turizam te njihova
međuovisnost, no kako bi to bilo razumljivo, obrađene su i teme povijesti sigurnosti Republike
Hrvatske i potrebe ljudi za putovanjem. Čovjek kao moderno ljudsko biće ima potrebu za
putovanjem, potrebu da napusti svoje uobičajeno mjesto stanovanja i svakodnevne rutine, pri
čemu najčešće vodi računa o sigurnosti mjesta u koje putuje i boravi te kroz taj aspekt dolazi
do izražaja izvorna ideja ovog rada, odnosno utjecaj sigurnosti destinacije pri donošenju
odluke o putovanju.
Brzi razvoj moderne tehnologije i lakši načini putovanja uzrokovali su velike migracije ljudi na
svjetskoj razini, a time su se povećale i turističke potrebe ljudi. Razvojem tehnologije, lakim
pristupom informacijama, velikim kretanjima ljudi razvijaju se negativni učinci turizma, poput
turističkog kriminaliteta uzrokovanog nezakonitim stjecanjem koristi gdje turisti unutar
turističkih destinacija postaju žrtve te vrste kriminaliteta. Kako bi Republika Hrvatska zadržala
potrebnu razinu turističke sigurnosti, stavlja poseban fokus na isto. Cilj svake turističke zemlje
je zadržati percepciju sigurnosti od strane turista, ali i domicila, što je u radu istraženo te je
razrađeno što ispitanici misle o navedenome.
Veliki utjecaj na posjećenost destinacije imaju potencijalne krizne situacije unutar i izvan
zemlje. Npr. pandemija COVID-19 utjecala je na određene zabrane koje su ostavile drastične
učinke na hrvatski turizam, osobito u 2020. godini, teroristički napadi i ostali nemiri u stranim
državama mogu utjecati na to da u očima turista Republika Hrvatska postane primarna
turistička destinacija upravo iz sigurnosnih razloga, te osjećaja zaštićenosti koji se može
javljati kod turista, što je često presudan čimbenik kod donošenja odluke o putovanju u
određenu destinaciju.
U radu je također provedeno primarno istraživanje od strane autora ovog rada, čiji je glavni
cilj bio istražiti iskustva i mišljenja ispitanika vezana za utjecaj sigurnosti pri odabiru turističke
destinacije kroz primjer destinacije Republike Hrvatske. Cilj je također istražiti i prikupiti
odgovore na pitanja poput osjećaju li se ispitanici sigurno i zaštićeno za vrijeme boravka u
turističkim destinacijama Republike Hrvatske, smatraju li Republiku Hrvatsku sigurnom
turističkom destinacijom te bi li istu preporučili stranim gostima za siguran odmo
LED vizualizator zvuka baziran na Arduino platformi
No full textZvuk je mehanički val frekvencija koji se može sastojati od jedne ili više frekvencija. Pojam
zvuka shvaćen je kao nešto što čujemo, ali je mnogo kompleksniji i može se prikazati na druge
načine. Ovaj završni rad prikazuje zvuk u vizualnom obliku. Glavni izvor informacija je sam
zvuk koji se pomoću mikrofona detektira te se šalje na mikrokontroler. Izabrani mikrokontroler
za ovaj završni rad je ESP32 koji odgovara potrebnim parametrima kao što su brzina i količina
memorije. Na ulaz mikrokontrolera spaja se već spomenuti mikrofon koji zaprima audio
informacije te ih šalje mikrokontroleru na obradu. Za obradu podataka koristi FFT (engl. Fast
Fourier Transform) algoritam koji nakon 1024 dobivena uzorka audio zapisa matematičkom
formulom odvaja pomiješane frekvencije unutar audio signala. Nakon matematičke obrade
dobije se niz zasebnih frekvencija koje se nakon toga spremaju. Mikrokontroler zasebne
frekvencije šalje na izlaz te ih dodjeljuje određenom nizu LED dioda. Kao prikaz izlaznih
informacija korištena je LED matrica od 192 zasebne adresabilne LED diode. Važno je da su
LED diode adresabilne kako bi se svakom snopu koji se sastoji od 12 LED dioda mogao
dodijeliti određeni frekvencijski raspon. Na kućištu je raspoređeno 16 snopova od kojih se svaki
sastoji od 12 LED dioda. Raspon frekvencija koji snopovi prikazuju kreće se od 304 Hz do 3154
Hz. Prvih 8 frekvencijskih raspona zrcaljeni je prikaz drugih 8 frekvencijskih raspona što znači
da prvi snop LED dioda prikazuje istu frekvenciju kao i zadnji snop LED dioda. Sustav također
prepoznaje i glasnoću audio zapisa koja se prikazuje kao visina snopa na LED matrici. LED
diode su međusobno serijski povezane pomoću konektora koji ih spajaju u jednu zasebnu cjelinu.
Sve komponente ugrađene su u drveno kućište s prozirnim plastičnim poklopcem.
Programski dio kôda pisan je u Arduino IDE sučelju koji je potrebno podesiti kako bi rad s
ESP32 mikrokontrolerom bio moguć
Izrada plana testiranja za logistički informacijski sustav proizvodnog poduzeća
No full textU ovom radu obrađuje se postupak izrade plana testiranja logističkog informacijskog sustava
na temelju modela proizvodnog poduzeća.
Početno je opisana logistika i njezino značenje te podjela na ulaznu, internu i izlaznu logistiku,
ali i podrijetlo riječi „logistika“. Svaka od ovih podjela je potom detaljnije opisana.
Nakon toga se opisuje proces testiranja nekog informacijskog sustava. Zbog ogromnog opsega
ove teme, ona je skraćena na generalni opis testiranja, tim koji obavlja testiranje i vrste testiranja.
Svaka od vrsta testiranja je također ukratko opisana.
Zbog lakšeg razumijevanja teme, napravljen je model poduzeća koji je povezan strelicama. Ove
strelice predstavljaju logističke procese. Svaki od procesa je ukratko opisan i popraćen slikom,
koja je zapravo pobliži pogled na model poduzeća u kojem se taj proces odvija.
Nakon obrade svih procesa, iz njih su kreiran testni scenariji. Testni scenarij zapravo predstavlja
slučaj primjene informacijskog sustava za neki proces. Svaki od procesa ima jedan ili više testnih
scenarija i svaki od tih scenarija je detaljnije opisan. Ovi testni scenariji imaju svoje iteracije, to
jest, za istu primjenu informacijskog sustava koristimo se različitim parametrima i dobivamo
drugačiji krajnji rezultat. Iteracije nisu detaljnije opisane, već su raspisane u tablici u kojoj vidimo
različite primjere korištenja istog testnog scenarija s različitim podacima.
Nakon što su upoznati proces, scenariji i iteracije, napisan je plan testiranja. Ovo uključuje
odabir načina testiranja, to jest, je li ono automatsko ili ručno (manualno). U ovom završnom radu
odabran je automatski način testiranja sustava. Jednako tako, bitno je izabrati vrste testiranja koje
će se obavljati, ali i tim koji će ga provoditi. Naravno, plan ne bi bio dobar ako ne uključuje
vremenski plan testiranja, to jest vrijeme koje je potrebno da se isto napravi.
Pred kraj ovog rada, napravljen je primjer detaljnijeg raspisa koraka kod testiranja procesa i
opis načina na koji bi se obavljalo planirano testiranje. Za ovaj rad primjer je napisan na procesu
„P07“ – proces izdavanja poluproizvoda u proizvodnju
Paušalno oporezivanje samostalne djelatnosti
No full textFizička osoba koja ostvaruje primitke od obavljanja samostalne djelatnosti obrta te
poljoprivrede i šumarstva, može dohodak utvrđivati u paušalnom iznosu ukoliko
ispunjava određene uvjete. Ukupni godišnji primitci poreznog obveznika u poreznom
razdoblju ne smiju biti veći od 300.000,00 kuna. Prilikom paušalnog plaćanja poreza ne
postoji obveza vođenja poslovnih knjiga, osim evidencija o prometu. Porezna je osnovica
kod paušalnog oporezivanja unaprijed određena, na nju se plaća porez na dohodak
tijekom poreznog razdoblja, a konačna se porezna obveza utvrđuje prema ostvarenom
prometu. Paušalni porez na dohodak plaća se prema rješenju Porezne uprave (u daljnjem
tekstu PU) u pet razina ovisno o ostvarenim godišnjim primitcima, i to tromjesečno u
iznosu koji je umnožak broja mjeseci tromjesečja za koje je obveza utvrđena i utvrđenog
paušalnog mjesečnog poreza na dohodak. Porez se uplaćuje na račun poreza na dohodak
i prireza porezu na dohodak grada/općine prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu
poreznog obveznika. Zbog kontrole ostvarenog prometa obrtnici koji porez na dohodak i
prirez plaćaju paušalno (u daljnjem tekstu paušalisti) obvezni su voditi evidenciju o
ostvarenom prometu te sastaviti godišnje izvješće o naplaćenim primitcima i uplaćenom
paušalnom porezu i prirezu poreza na dohodak. Ukoliko se tijekom poreznog razdoblja
utvrdi da su se promijenili uvjeti za utvrđivanje paušalnog dohotka, doneseno se rješenje
ukida te se donosi rješenje o plaćanju dohotka temeljem poslovnih knjiga. Paušalistima
je od 1. srpnja 2017. godine uvedena obveza fiskalizacije te su dužni za gotovinski promet
izdavati račune putem elektroničkog naplatnog uređaja. Obveznik fiskalizacije dužan je
jednom dnevno, odnosno najkasnije prije početka sljedećeg radnog dana, PU dostaviti
zbrojne podatke u kojima je prikazan cjelokupni promet gotovinom ostvaren toga dana.
Izuzeće od obveze izdavanja računa odnosi se na proizvođače poljoprivrednih proizvoda
koji prodaju vlastite poljoprivredne proizvode na tržnicama, otvorenim prostorima i na
obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.
U istraživačkom dijelu rada anketiranjem je provedeno istraživanje koliko su obrtnici u
Međimurskoj županiji upoznati s paušalnim oporezivanjem dohotka. U završnom dijelu
rada navode se prednosti i nedostatci paušalnog oporezivanja
Najpoznatija skijališta Francuske
No full textTema ovog istraživačkog rada najpoznatija su skijališta u Francuskoj. Francuska je jedna od
vodećih skijaških destinacija Europe. U zimskim mjesecima sve više ljudi iz okolnih zemalja
dolazi u francuska skijališta. Koja su najpoznatija skijališta u Francuskoj i kakva je njihova
turistička ponuda? Na koji se način navedena skijališta promoviraju te jesu li međusobno
konkurencija? Iz kojih zemalja dolazi najviše skijaša u Francusku? Na koji je način pandemija
djelovala na skijaške centre te jesu li se turistički skijaški resorti dobro organizirali kako bi
spriječili pandemiju većih razmjera? Na sva navedena pitanja pokušat će se odgovoriti u ovom
radu.
Skijališta u Europi jedna su od najposjećenijih na svijetu, čemu svjedoče i brojni statistički
podatci te dosadašnja istraživanja. Iznimka nisu ni skijališta u Francuskoj koja je u svijetu druga
po broju posjetitelja, dok se na prvom mjestu nalazi Austrija. Povoljan reljef i okruženost
planinama svakako pogoduju odličnom razvoju zimskog turizma u francuskim Alpama. Neka su
od najpoznatijih skijaških mjesta Chamonix, Val d'Isere, Courchevel, Meribel, Tignes, Grenoble
i mnoga druga. Na popularnost tih skijališta, osim kvalitete i bogate ponude različitih aktivnosti,
utječu i brojna skijaška natjecanja koja se u njima održavaju. Od tih natjecanja svakako treba
spomenuti ona koja su organizirana u sklopu Međunarodne skijaške federacije. Neki su od
najpoznatijih događaja i Skicolor, Speed Masters te Ski cross. Sama su skijališta, osim toga,
potaknula i razvoj dućana, restorana, hotela, infrastrukture, prometnica te mnogih drugih
djelatnosti. Na taj način obogatila se turistička ponuda Francuske. Kako bi se uopće moglo
govoriti o skijalištima, u radu se najprije definiraju pojmovi 'turizam' i 'zimski turizam' te se
Francusku smješta u taj kontekst. Daje se teorijski pregled Francuske i njezinih najpoznatijih
skijališta, opisuje primarno istraživanje, a na kraju opisuju se rezultati do kojih se tim
istraživanjem došlo.
Zimski je turizam važan izvor prihoda Francuske te dodatno poboljšava njezinu postojeću
turističku ponudu
Pravne posljedice kod povrede pravila antidopinga
No full textU radu se obrađuje pojam dopinga i njegova definicija prema Svjetskom antidopinškom kodeksu.
Objašnjeno je što se sve smatra kršenjem antidopinških pravila. Također, prikazana je povijest i
razvoj dopinga. Obrađeni su i lijekovi te metode, koje se smatraju dopingom, a koje su zabranjene
na natjecanju i izvan natjecanja te tvari zabranjene u pojedinim sportovima. Analizirani su
međunarodni i nacionalni dokumenti koji uređuju pitanje dopinga. Objašnjen je cilj svjetskog
programa za borbu protiv dopinga te što sve sadrži i koja je svrha Svjetskog antidopinškog kodeksa
kao temeljnog i univerzalnog dokumenta za borbu protiv dopinga. Predstavljen je Pravilnik o
antidopingu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji predstavlja sportska pravila kojima se
reguliraju antidopinška pitanja vezana uz bavljenje sportom. Prikazani su i Međunarodni standardi
u svezi borbe protiv dopinga. Analiziran je Međunarodni standard za terapijska izuzeća, koji za
svrhu ima odrediti uvjete kako bi terapijsko izuzeće bilo odobreno, kao i problematika primjene
terapijskih izuzeća. U središnjem dijelu rada pojedinačno su analizirana sva antidopinška pravila
te ono što se smatra njihovim kršenjem. Nadalje, prikazane su pravne posljedice i sankcije kod
utvrđenog dopinga. Analizirane su sankcije za pojedince, sankcije za sportske timove te sankcije
sportskim tijelima. Prikazane su pravne posljedice i kaznena odgovornost za upotrebu dopinga u
Republici Hrvatskoj prema Kaznenom zakonu, u sklopu sankcioniranja kaznenih djela protiv
zdravlja ljudi (članak 191.a Neovlaštena proizvodnja i promet tvari zabranjenih u sportu). Nadalje,
analizirane su i predstavljene četiri države: Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Italija, Srbija
i njihovi zakoni i odredbe po pitanju dopinga. Dodatno, prikazani su neki od slučajeva dopinga u
hrvatskom sportu u različitim sportovima. Na kraju rada, obrađenim podacima u istraživanju o
upotrebi dopinga u hrvatskim sportskim klubovima, prikazan je stav sportskih djelatnika iz
različitih područja sporta prema dopingu kao nečem potpuno oprečnom moralu, sportskom duhu i
sportskim vrijednostima
Intervencija države u turizmu s naglaskom na mjere i potpore u tijeku pandemije COVID-19
No full textPosljednje dvije godine pojam koji ljudi diljem svijeta najviše spominju je pandemija
COVID-a 19 koja je promijenila pogled na svijet i svakodnevne navike ljudi. Pandemija
koronavirusa najviše štete je prouzročila gospodarstvu država. Međutim u gospodarski
sektor pripada i turistički sektor u koje je pandemija uzrokovala najviše štete. Ovaj
završni rad bavi se državnim intervencijama u turizmu u Hrvatskoj, te mjerama pomoći
državnih organa i institucija turističkom sektoru.
U radu su predstavljene mjere putem kojih je država pomogla subjektima iz sektora
turizma tijekom krize koju je izazvala pandemija COVID-a 19. U turizam intervenirala
je Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo turizma i sporta, Hrvatska banka za obnovu i
razvoj te Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije. Cilj ovog rada
je pobliže objasniti način na koji je svaka državna institucija pomogla sektoru turizma u
borbi protiv negativnih posljedica koje je uzrokovala pandemija COVID-a 19. U ovom
radu je prikazan i detaljno objašnjen utjecaj pandemije COVID-a 19 na turističku sezonu
u 2020. i 2021. godini. Nadalje u radu je detaljno objašnjeno na koji način je Ministarstvo
turizma putem donesenog Pravilnika pomoglo turističkom sektoru. Pobliže su objašnjene
Odluke i Programi koje je Vlada Republike Hrvatske pripremila za pomoć subjektima
kojima je turizam primarni izvor prihoda. U ovom radu je prikazana uloga Hrvatske banke
za obnovu i razvoj te programi putem kojih je pomogla poduzetnicima čije djelatnosti
pripadaju sektoru turizma. Nadalje u radu je objašnjena uloga Hrvatske agencije za malo
gospodarstvo, inovacije i investicije te njen utjecaj i oblik pomoći poduzetnicima i
obrtnicima. iz sektora turizma. U ovom radu također su pobliže objašnjene izmjene i
dopune zakona vezanih uz turistički sektor, te na koji način se pomoglo pravnim
subjektima, kao i prikaz mogućnosti za daljnje izmjene sustava obavljanja djelatnosti u
turizmu s obzirom na posljedice pandemije. Nadalje u radu su analizirani podaci
prikupljeni istraživanjem zadovoljstva primatelja COVID potpora na području
Međimurske županije
Turistički resursi Portugala
No full textRepublika Portugal jedna je od najstarijih europskih država i upravo zbog toga može se
pohvaliti bogatstvom povijesne baštine koja privlači turiste. Danas je to relativno mala država,
dok je u prošlosti predstavljala moćno carstvo i kolonijalnu silu. Obuhvaća zapadnu obalu
Pirenejskog poluotoka. Raznovrsna geografija Portugala kreće se od zelenih planina i vinograda
na sjeveru do valovitih poljoprivrednih površina i srednjovjekovnih sela u središnjoj regiji do
glamuroznih plaža Algarve duž južne obale. Portugalu pripadaju i arhipelazi Azori i Madeira,
ali leže u Atlantskom oceanu, poznati po svojim bujnim krajolicima i cvjetnim vrtovima.
Povoljna odrednica za razvoj turizma je klima, u Portugalu prevladava mediteranska klima s
blagim zimama i toplim ljetima, te veliki broj sunčanih sati godišnje.
Portugal je jedna od najposjećenijih zemalja kontinenta zbog svoje idilične klime, pristupačnih
troškova putovanja i iznimnih atrakcija. Većina stranih posjetitelja dolazi iz Španjolske,
Francuske, Njemačke i Velike Britanije. Portugal se sastoji od sedam regija a turistički
najrazvijenije su Lisabon s okolicom, Sjeverna regija, Algarve te otoci Azori i Madeira. Turisti
koji traže odmor uz sunce i plaže uglavnom posjećuju najjužniju regiju Portugala, Algarve. U
središnjem dijelu regije se nalazi veliki broj hotela, restorana, barova i drugih turističkih
objekata. Lisabon je živopisan i jedinstven glavni grad Portugala, s povijesnim četvrtima,
bogatom poviješću i izvrsnim noćnim životom. Porto je drugi po veličini grad u Portugalu i
poznat je po vinu Porto a njegova povijesna jezgra proglašena je UNESCO-vom svjetskom
baštinom. Kroz Porto teče i rijeka Douro koja je poznata po krstarenjima i izletima i
vinogradske predjele. Otočja Madeira i Azori također su podosta ovisna o turizmu. Madeira,
zahvaljujući ugodnoj klimi privlači turiste tokom cijele godine, zimi je glavna destinacija za
turiste iz sjevernijih zemalja. Turistički resursi su prema postanku podijeljeni na prirodne, koji
se zatim dijele na klimatske, geomorfološke, hidrografske, pejsažne i biogeografske i na
društvene, dalje podijeljene na kulturno-povijesne, umjetničke, etnosocijalne, ambijentalne i
manifestacijske.
U drugom dijelu rada nalaze se rezultati istraživanja vezanog uz turističke resurse Portugala
popraćeni grafikonima