Croatian Digital Thesis Repository
Not a member yet
259189 research outputs found
Sort by
Determination of osmolality in isotonic drinks
Mnogi sportaši i tjelesno aktivni pojedinci koriste izotonične napitke kako bi osigurali pravilnu
hidrataciju tijekom intenzivnih fizičkih aktivnosti. Prema zahtjevu Europske agencije za sigurnost
hrane (eng. European Food Safety Authority, EFSA), izotonični napitci trebaju imati osmolalnost
u rasponu od 270 do 330 mOsm/kg, što odgovara osmolalnosti tjelesnih tekućina u ljudi. Na
hrvatskom su tržištu dostupni brojni sportski napitci koji se označavaju kao izotonični i
namijenjeni su tjelesno aktivnim pojedincima. U ovome je radu izmjerena osmolalnost izotoničnih
napitaka (n=18) dostupnih na hrvatskom tržištu. Dobivene su vrijednosti uspoređene s intervalom
izotoničnosti koji je propisala EFSA. Osmolalnost uzoraka izotoničnih napitaka mjerena je
krioskopskim osmometrom, metodom koja se temelji na određivanju točke ledišta. Trinaest
uzoraka izotoničnih napitaka imalo je vrijednost osmolalnosti u rasponu od 279 do 330 mOsm/kg,
što je bilo u skladu s propisanim kriterijima izotoničnosti. Pet uzoraka deklariranih kao izotonični
napitci imalo je osmolalnost u rasponu od 331 do 373 mOsm/kg, što je odgovaralo hipertoničnim
napitcima i, prema zahtjevima EFSA-e, ne bi se smjeli označavati kao izotonični. Prisutnost
napitaka s oznakom izotoničnosti koji ne udovoljavaju propisanim zahtjevima ukazuje na potrebu
za strožom kontrolom izotoničnih napitaka na hrvatskom tržištu.Many athletes and physically active individuals use isotonic drinks to maintain adequate hydration
during intense physical activities. According to the European Food Safety Authority (EFSA),
isotonic drinks should exhibit an osmolality between 270 and 330 mOsm/kg, corresponding to the
osmolality of human body fluids. Numerous sports drinks labeled as isotonic and intended for
physically active individuals are available on the Croatian market. In this study, the osmolality of
isotonic drinks (n=18) available on the Croatian market was measured. The obtained values were
compared with the isotonic range prescribed by EFSA. The osmolality of the isotonic drink
samples was determined using a cryoscopic osmometer, which measures osmolality based on the
freezing point depression method. Thirteen samples of isotonic drinks had osmolality values
ranging from 279 to 330 mOsm/kg, which complied with the prescribed isotonicity criteria.
However, five samples labeled as isotonic exhibited osmolality values ranging from 331 to 373
mOsm/kg, which corresponded to hypertonic drinks and, according to EFSA requirements, should
not be labeled as isotonic. The presence of drinks labeled as isotonic that don't meet the prescribed
requirements indicates the need for more rigorous control of isotonic drinks on the Croatian
market
The Application of Quantitative Easing through Financial and Real Estate Markets : a Comparison between Croatia and the United States
Diplomski rad analizira učinke kvantitativnog popuštanja (QE) na financijska tržišta i tržišta nekretnina u Hrvatskoj i Sjedinjenim Američkim Državama, koristeći novokeynesijanski teorijski okvir. Cilj je bio utvrditi kako QE utječe u dvije različite ekonomije. Empirijska analiza provedena je primjenom ekonometrijskih metoda, uključujući VAR modele, Grangerovu uzročnost i funkcije impulsnog odziva. Rezultati pokazuju asimetrične učinke: dok QE u SAD-u ima značajan utjecaj kroz efekt bogatstva na tržištu kapitala i nekretnina, učinci u Hrvatskoj su ograničeni zbog manje razvijenog financijskog sustava. U SAD-u su promjene indeksa S&P 500 i HPI-ja snažno povezane s osobnom potrošnjom i BDP-om, dok u Hrvatskoj CROBEX i HPI pokazuju slabiju povezanost s makroekonomskim pokazateljima. Rad zaključuje da učinkovitost QE-a ovisi o strukturnim čimbenicima ekonomije te predlaže daljnja istraživanja koja bi obuhvatila regionalne analize, mikroekonomske reakcije kućanstava i dugoročne društvene učinke.The thesis analyzes the effects of quantitative easing (QE) on financial and real estate markets in Croatia and the United States, employing a New Keynesian theoretical framework. The aim was to examine how QE impacts two distinct economies. Empirical analysis utilized econometric methods, including VAR models, Granger causality tests, and impulse response functions. Results reveal asymmetric effects: while QE in the U.S. significantly influences wealth effects through capital and real estate markets, its impact in Croatia is limited due to a less developed financial system. In the U.S., changes in the S&P 500 index and HPI are strongly linked to household consumption and GDP, whereas in Croatia, CROBEX and HPI exhibit weaker connections to macroeconomic indicators. The study concludes that QE effectiveness depends on structural economic factors and recommends further research focusing on regional analyses, household microeconomic responses, and long-term societal impacts
Lithium disilicate CAD/CAM endocrown of endodontically treated premolar restored with MOD filling - case report
Endodontski liječeni zubi često imaju značajno kompromitiranu strukturu zbog opsežnih
karijesnih lezija, fraktura i mehaničkih oštećenja nastalih tijekom terapije. Gubitak marginalnih
grebena i smanjena otpornost na lom, zahtijevaju pažljivo planiranje protetske rehabilitacije.
Tradicionalna rješenja, poput intrakanalnih kolčića i klasičnih krunica, pokazala su određena
ograničenja, osobito zbog dodatnog oslabljenja zuba i rizika od frakture korijena. Razvojem
CAD/CAM tehnologije i adhezivnih sustava, endokrunice su se istaknule kao suvremeno
rješenje koje omogućuje očuvanje veće količine zubne strukture, bolju raspodjelu žvačnih sila
te uz to, dobra estetska svojstva. Endokrunica je jednodijelni bezmetalni fiksnoprotetski
nadomjestak koji nadomješta koronarni dio zuba, sidri se u pulpnoj komorici bez ekstenzije u
korijenske kanale, a mikroretenciju ostvaruje adhezivnim mehanizmom. Upravo ta minimalno
invazivna priroda čini je pogodnom za širok raspon kliničkih situacija, osobito kada anatomski
ili morfološki uvjeti onemogućuju izradu klasične preparacije.
Endokrunice omogućuju jednostavniji, brži i precizniji protetski postupak, posebno kada se
izrađuju CAD/CAM tehnologijom. Korištenje adekvatnih materijala, poput litij-disilikatne
keramike, dodatno doprinosi njihovoj trajnosti i estetici, uz dobru otpornost na funkcionalna
opterećenja.Endodontically treated teeth often have a significantly compromised structure due to extensive
carious lesions, fractures and mechanical damage caused during therapy. The loss of marginal
ridges and reduced fracture resistance require careful prosthetic rehabilitation planning.
Traditional solutions, such as intracanal posts and classic crowns, have shown certain
limitations, especially due to additional weakening of the tooth and the risk of root fracture.
With the development of CAD/CAM technology and adhesive systems, endocrowns have
emerged as a modern solution that allows for maximal preservation of tooth structure, better
distribution of occlusal forces and favorable aesthetic properties. An endocrown is a single
piece metal-free fixed prosthetic restoration that replaces the coronal part of the tooth, it is
anchored in the pulp chamber without extension into the root canals, and achieves
microretention via adhesive mechanisms. It is precisely its minimally invasive nature that
makes it suitable for a wide range of clinical situations, especially when anatomical or
morphological factors preclude traditional preparations.
Endocrowns enable a simpler, faster and more precise prosthetic workflow, especially when
they are made with CAD/CAM technology. The use of appropriate materials, such as lithium
disilicate ceramics, further enhances their durability and esthetics, along with providing optimal
resistance to functional stress
Nasopharyngeal and subcutaneous emphysema as a complication of third molar alveolectomy
Emfizem je rijetka komplikacija stomatoloških zahvata. Najviša incidencija emfizema nakon stomatoloških zahvata je povezana s korištenjem zračne turbine. Ova komplikacija može imati ozbiljne posljedice ukoliko se ne dijagnosticira na vrijeme i pravilno ne liječi. Prikazujemo slučaj zdravog muškarca u dobi od 43 godine kod kojeg se pojavio emfizem lica, farinksa s promjenom boje glasa, potkožja vrata i prsnog koša nakon ispuhivanja nosa neposredno nakon alveotomije donjeg desnog umnjaka. Nakon pojave emfizema, pacijent je bio hospitaliziran i liječen intravenskom antibiotskom terapijom. Vrlo je bitno prepoznati i adekvatno liječiti emfizem te nakon alveolotomije umnjaka upozoriti pacijente da ne ispuhuju nos kako bismo prevenirali ovu rijetku, ali potencijalno ozbiljnu komplikaciju. Prema našem saznanju, ovo je prvi slučaj u kojem je opisan emfizem farinksa te posljedična promjena glasa nakon alveolotomije zuba. Pored prikaza slučaja, u ovom radu će se prikazati i opisati komplikacije koje se mogu javiti tijekom ili nakon vađenja ili alveolotomije zuba.Emphysema is a rare complication of dental procedures. The highest incidence has been associated with the use of air turbine handpieces. If not recognized and treated promptly, this complication can lead to serious outcomes. We present the case of a healthy 43-year-old man who developed pharyngeal and subcutaneous emphysema of the face, neck and chest along with the specific voice change due to nose blowing shortly after alveolectomy of the lower right third molar. The patient was hospitalized and treated with intravenous antibiotic therapy. It is essential to recognize and adequately manage emphysema, and to inform patients postoperatively not to blow their nose after third molar alveolectomy in order to prevent this rare but potentially serious complication. To our knowledge, this is the first reported case of pharyngeal emphysema with resultant voice alteration following third molar alveolectomy. Along with the case report, this paper will describe all the complications that can occur during and after tooth extraction or alveolotomy
Terapijske mogućnosti u endodontskom liječenju zubi sa separiranim instrumentom
Separacija endodontskog instrumenta moguća je komplikacija endodontskog liječenja gdje dolazi do odvajanja fragmenta u kanalu, otežavajući time daljnju kemo-mehaničku obradu korijenskih kanala i u određenim uvjetima može utjecati na uspješnost terapije. Rizik loma ovisi prvenstveno o vještinama stomatologa, zatim svojstvima materijala od kojih su napravljeni instrumenti i morfologiji kanalnog sustava zuba. Dijagnoza se postavlja klinički i potvrđuje radiološki. Metode endodontskog liječenja uključuju zaobilaženje fragmenta manjim ručnim endodontskim instrumentima, korištenje ultrazvučnih nastavaka i specijaliziranih setova za uklanjanje fragmenta, ostavljanje fragmenta u kanalu te instrumentacija, dezinfekcija i punjenje preostalog dijela kanala do slomljenog fragmenta i kirurška metoda kao zadnja opcija. Nakon završene terapije, obavezno je kliničko i radiološko praćenje pacijenta kao i nakon svakog endodontskog liječenja. Ishod liječenja je varijabilan, ponajviše ovisi o prisutnosti periapikalne patologije i mogućnosti dezinfekcije korijenskih kanala. Prevencija loma temelji se na edukaciji liječnika i pravilnoj upotrebi instrumenata
GNSS RTK surveying under enhanced ionospheric activity conditions
Globalni navigacijski satelitski sustavi (GNSS) omogućuju precizno pozicioniranje u mnogim industrijama, no njihovu pouzdanost mogu narušiti ionosferski poremećaji uzrokovani Sunčevom aktivnošću, koji ometaju radio signale. Ovaj diplomski rad analizira utjecaj ionosfere na GNSS RTK mjerenja te ispituje učinkovitost tehnologije IonoGuard, razvijene od strane tvrtke Trimble Inc., u ublažavanju tih utjecaja. U prvom dijelu provedena su mjerenja na tri lokacije (udaljenosti 8 km, 16 km i 24 km od bazne stanice), koja su pokazala povećanje rasapa s udaljenošću, ali nisu omogućila izravnu usporedbu s/bez IonoGuard-a. U drugom dijelu korištena je poboljšana metodologija: na dvjema lokacijama (24 km i 33 km) radila su po dva prijamnika – jedan s uključenim IonoGuard-om, drugi bez. Rezultati pokazuju da IonoGuard poboljšava stabilnost pozicioniranja tijekom izražene ionosferske aktivnosti. Također je potvrđeno da udaljenost od bazne stanice i ionosferski indeks (I95) znatno utječu na kvalitetu rješenja. Zaključno, iako IonoGuard može imati pozitivan učinak, njegova učinkovitost ovisi o vanjskim uvjetima te su potrebna daljnja istraživanja za optimizaciju primjene u stvarnim situacijama
Inhibitory effects of antibiotics and the deletion of morfogenetic genes on pseudomurein synthesis in Methanothermobacter thermautotrophicus
Methanogenic archaea have recently gained attention thanks to their environmental significance and role in human microbiota. Some of them build their cell walls with pseudomurein, structural analog of bacterial murein, but the mechanisms behind its biosynthesis and regulation remain understudied. This thesis explores archaeal peptidoglycan through two complementary approaches. I tested the sensitivity of Methanothermobacter thermautotrophicus, an archaea with peptidoglycan, to cell-wall targeting antibiotics (bacitracin, gardymicin, enduracidin and nisin). I also utilized the first genetic manipulation tool developed for this organism, based on interdomain conjugation with bacteria Escherichia coli, to delete the genes (mreB, mbaP, rodA) potentially involved in morphogenesis. M. thermautotrophicus was sensitive to all tested antibiotics, with minimal inhibitory concentration similar to those observed in bacteria. Nisin, gardymicin and enduracidin induced cell deformations at their half maximal inhibitory concentration. Although mutations of morphogenetic genes mreB, mbaP and rodA were not confirmed in this research, significant phenotypic differences in comparison to wild type, such as altered cell dimensions, suggest the involvement of these genes in cell elongation. This research optimizes and establishes methods for peptidoglycan biology studies on M. thermautotrophicus, providing a foundation for further investigation of this unique cell wall structure of methanogens.Metanogene arheje u posljednje vrijeme privlače pažnju zbog svoje ekološke važnosti i uloge u sastavu ljudske mikrobiote. Neke od njih svoje stanične stijenke izgrađuju od pseudomureina, strukturnog analoga bakterijskog mureina, no mehanizmi njegove biosinteze i regulacije kod arheja još uvijek su nedovoljno istraženi. Ovaj rad istražuje arhealni peptidoglikan kroz dva komplementarna pristupa. Testirala sam osjetljivost Methanothermobacter thermautotrophicus, arheje koja sadrži peptidoglikan, na antibiotike koji cilјaju staničnu stijenku (bacitracin, gardimicin, enduracidin i nisin). Također, koristila sam prvi alat za genetsku manipulaciju razvijen za ovu vrstu, temeljen na interdomenskoj konjugaciji s bakterijom Escherichia coli, kako bih uništila gene (mreB, mbaP, rodA) potencijalno uključene u morfogenezu. Methanothermobacter thermautotrophicus je bio osjetljiv na sve testirane antibiotike, s minimalnom inhibitornom koncentracijom sličnom onoj kod bakterija. Nisin, gardimicin i enduracidin inducirali su deformacije oblika stanica pri polovini maksimalne inhibitorne koncentracije. Iako mutacije morfogenetskih gena mreB, mbaP, rodA treba još potvrditi, značajne fenotipske razlike u odnosu na divlji tip, poput promjena staničnih dimenzija, upućuju na sudjelovanje tih gena u dinamici stanične elongacije. Provedeno istraživanje optimizira i uspostavlja metode za istraživanje biologije peptidoglikana na arheji M. thermautotrophicus, pružajući temelj za daljnje istraživanje ove jedinstvene stanične stijenke metanogena
LEUCOCHLORIDIUM SPP. MORPHOLOGY AND SPOROCYST DEVELOPMENT IN SNAIL TENTACLES
Leucochloridium sp. pripada razredu metilja (Trematoda) koji su česti nametnici u dišnom, probavnom,
mokraćnom i krvoţilnom sustavu kraljeţnjaka. Leucochloridium sp. jedan je od najpoznatijih nametnika
zbog karakterističnog ţivotnog ciklusa i neobičnih sporocista pomoću kojih nastoji privući konačnog
domadara. Sporociste koje razvijaju ţivo su obojene, razgranate i sadrţavaju zrele leţne vrećice ispunjene
metacerkarijama. Središnji dio sporociste ima reproduktivnu i trofičku funkciju dok se leţne vrećice smatraju
svojevrsnim uzgojnim komorama. Sporociste mogu biti različitog obojenja, ovisno o vrsti, a pigmentacija se
mijenja pod utjecajem okolišnih čimbenika ili tijekom ontogeneze. Istraţivanja provedena na različitim
kontinentima ukazuju da se obojenja sporocista europskih populacija razlikuju od primjerice jedinki
pronaĎenih u Japanu, premda u anatomskim obljeţjima izmeĎu navedenih populacija nisu uočene razlike.Leucochloridium sp. belongs to the class of flukes (Trematoda) that parasite in the respiratory, digestive,
urinary and vascular systems of vertebrates. Leucochloridium sp. is a well-known parasite due to its
characteristic life cycle and unusual sporocysts with which it seeks to attract its final host. The sporocysts
they develop are vividly stained, branched, and contain mature broodsacs filled with metacercariae. The
central part of the sporocyst has a reproductive and trophic function while broadsacs act as brood chambers.
Sporocysts can have different colours, which is often species-specific, but the colour can change under the
influence of environmental factors or during ontogenesis. Research conducted on different continents
indicated that the sporocysts colouration of European populations differs from individuals found in Japan, but
no differences were observed in the anatomical features between these populations
IMPORTANT WINTERING SITES FOR WATERBIRDS IN CROATIA FROM 2017 TO 2019
Zimskim prebrojavanjem ptica močvarica 2017. godine je prebrojano
155.772 jedinki predstavnica 88 vrsta ptica. Slijedeće zime 2018. godine je prebrojano 134.543 jedinke
predstavnica 84 vrsta ptica, dok je u siječnju 2019. godine prebrojano 187.339 predstavnica 82 vrste ptica.
Najbrojnije ptice močvarice u 2017. godini su crna liska Fulica atra (37.772 jedinki), divlja patka Anas
platyrhynchos (29.987 jedinki), lisasta guska Anser albifrons (17.450 jedinki), galeb klaukavac Larus
michahellis (11.563 jedinki) i krunasta patka Aythya fuligula (6554 jedinki), dok su u 2018. godini najbrojnije
bile crna liska (29.140 jedinki), divlja patka (20.508 jedinki), galeb klaukavac (18.889 jedinki), riječni galeb
Croicocephalus ridibundus (8517 jedinki) i siva guska Anser anser (7568 jedinki). Pet najbrojnijih močvarica
2019. godine su bile divlja patka (51.152 jedinki), lisasta guska (20.297 jedinki), liska (17.390 jedinki), riječni
galeb (11.473 jedinki) i galeb klaukavac (10.772 jedinki). Određene su vrste koje su u Hrvatskoj zimovale s
više od 1% preletne populacije, a temeljem tog kriterija su određena područja od međunarodnog značaja za
zimovanje močvarica u Hrvatskoj. U periodu 2017-2018. su to bila sljedeća područja: akumulacijsko jezero
Donja Dubrava, Kneževo, poljima između Podunavlja i Kozjaka (Kopački rit), ribnjaci Našička Breznica.
Ribnjaci Grudnjak, Lonjsko polje, Jelas polje. Vransko jezero također pripada područjima od međunarodnog
značaja, ali na temelju drugog kriterija.Under the International Waterbird Census in Croatia 155.772 individuals representing 88
bird species were counted during 2017. The following winter, in 2018, 134.543 representatives of 84 bird
species were counted, while in January 2019, 187.339 representatives of 82 bird species were counted. The
most numerous waterbirds in 2017 were the black coot Fulica atra (37.772 individuals), the wild duck Anas
platyrhynchos (29.987 individuals), the spotted goose Anser albifrons (17.450 individuals) yellow-legged gull
Larus michahellis (11.563 individuals) and the crowned duck Aythya fuligula (6554 individuals), while in 2018
the most numerous were the black coot (29.140 individuals), the wild duck (20 508 individuals), yellow-legged
gull (18.889 individuals), black-headed gull Croicocephalus ridibundus (8 517 individuals), and the gray goose
Anser anser (7568 individuals). The five most numerous waterbirds in 2019 were the wild duck (51.152
individuals), the spotted goose (20.297 individuals), black coot (17.390 individuals), black-headed gull (11.473
individuals), and yellow-legged gull (10.772 individuals). The species that wintered in Croatia with more than
1% of the migratory population were determined, and based on this criterion, areas of international importance
for wintering waterbirds in Croatia were determined. In the period between 2017 and 2018, these were the
following areas: reservoir Donja Dubrava, Kneževo, fields between Podunavlje and Kozjak (Kopački Rit),
Nasicka Breznica fishponds, Grudnjak fishponds, Lonjsko polje Nature Park, Jelas field. Vrana lake also
belongs to areas of international importance, but on the basis of another criterion
CHIRONOMID COMMUNITY (DIPTERA, CHIRONOMIDAE) IN MACROZOOBENTHOS OF ISTRIAN PONDS AND THE SWAMP PALUD
Makrozoobentos čine beskralježnjaci koji veći dio životnog ciklusa provode na ili u sedimentu, a veći su od 500 µm.
Zbog svoje mogućnosti prilagodbe, jednu od najdominantnijih skupina makrozoobentosa slatkovodnih staništa čine
ličinke trzacala (Diptera, Chironomidae), a prisutni su u svim tipovima vodenih staništa. U močvari Palud te četiri
bare u Istarskoj županiji 16. ožujka 2019. izmjereni su fizikalno-kemijski parametri vode (temperatura, salinitet,
prozirnost, zasićenost O2 i određen je BPK 5) te je grabilom površine 0,029 m2 uzorkovan sediment. U sedimentu je
određen postotak suhe i organske tvari. Iz sedimenta su izolirane i prebrojane jedinke makrobeskralježnjaka, a ličinke
trzalaca determinirane su do najniže moguće taksonomske kategorije. Zabilježni su predstavnici 12 taksonomskih
skupina: Bivalvia, Oligochaeta, Araneae, Hydrachnidia i Copepoda te kukci skupina: Chironomidae,
Ceratopogonidae, Coleoptera, Ephemeroptera, Odonata, Plecoptera i Heteroptera. U makrozoobentosu svih staništa
prevladavale su ličinke trzalaca osim u bari Pili, gdje su prevladavale ličinke komarčića (Ceratopogonidae).
Zabilježeno je 11 svojti ličinki trzalaca koji pripadaju trima potporodicama (Tanypodinae, Orthocladiinae i
Chironominae). Najbrojnije su bile svojte Chironomus salinarius, Chironomus plumosus agg. i Tanypus vilipennis.
Temperatura vode, zasićenost kisikom i salinitet utvrđeni su kao parametri koji najznačajnije utječu na sastav
makrozoobentosa. Također je zabilježeno povećanje broja svojti makrozoobentosa smanjenjem organske tvari u
sedimentu. Utvrđeno je da su povećanjem saliniteta vode u sedimentu prisutne halotolerantne i halofilne vrste poput
Chironomus salinarius u močvari Palud. S obzirom na oskudna istraživanja te važnost bara kao izvora bioraznolikosti
i zanimljivu strukturu makrozoobentosa te zajednice trzalaca, važno je nastaviti i proširiti ovakva istraživanja.Macrozoobenthos are invertebrates which spend most part of their life cycle in or near the bottom substrate and are
larger than 500 µm. Because of their ability to adapt, Chironomidae (Diptera) larvae represent one of the most
abundant groups of macrozoobenthos in freshwater habitats, but can also be found in all types of aquatic habitats. On
March 16th 2019, physico-chemical parameters of water were analysed (temperature, salinity, transparency, O2
saturation and BOD 5) and sediment was sampled with a Van Veen sampler of 0,029 m2 in the swamp Palud and 4
Istrian ponds. A percentage of dry and organic matter in the sediment was calculated. Macrozoobentos individuals
have been isolated and counted, and chironomid larvae were determined to the lowest possible taxonomic category.
We recorded representatives of 12 taxa groups: Bivalvia, Oligochaeta, Araneae, Hydrachnidia and Copepoda, and
Insecta representatives: Chironomidae, Ceratopogonidae, Coleoptera, Ephemeroptera, Odonata, Plecoptera and
Heteroptera. Chironomid larvae dominated the macrozoobenthos of all habitats, except the pond Pili, where the most
abundant family was Ceratopogonidae. Eleven chironomid taxa were recorded which belong to three subfamilies
(Tanypodinae, Orthocladiinae and Chironominae). Most abundant were Chironomus salinarius, Chironomus
plumosus agg. i Tanypus vilipennis. Water temperature, oxygen saturation and salinity were found to have the most
influence on community structure. It has also been noticed that with the decrease of organic matter in the substrate,
there is an increase in the macrozoobenthos diversity. The increase of the salinity is evidently supporting the presence
of halotolerant and halophilic species, like Chironomus salinarius in the Palud, whilst the freshwater species were
absent. The lack of data and the importance of ponds as biodiversity hot-spots which support the development of such
interesting communities, emphasize the importance of continuing and expanding this kind of research