Croatian Digital Dissertations Repository
Not a member yet
10487 research outputs found
Sort by
Model dubokoga učenja za prepoznavanje rukopisa na dodirnim zaslonima zasnovan na pristupu fuzije osjetila : doktorski rad
No full textThe use of biometric data to recognize individuals is a frequently studied topic in
the field of computer security. Biometric identification relies on analyzing and measuring
human traits to determine a person’s identity. Handwriting analysis represents a conven
tional biometric modality that captures the distinct writing patterns and characteristics
unique to each individual. Traditional approaches primarily concentrate on offline hand
writing verification, where static images of handwritten text are analyzed to distinguish
between genuine and forged signatures. The emergence of touchscreen devices with a
variety of built-in sensors has enabled a more comprehensive approach to online hand
writing recognition, leveraging dynamic writing characteristics such as pressure, speed,
the number and order of the strokes, pen tilt, and other relevant attributes.
Related studies in this field highlight the predominance of certain research methodolo
gies. Specifically, in most instances, the analysis focuses solely on the signature, verifica
tion methods are more widely used compared to recognition methods, and the proposed
approaches primarily depend on a specific device or sensor to gather handwriting biomet
ric data. This doctoral dissertation introduces a novel approach to user authentication
that extends beyond conventional online signature verification systems. The study aims
to address the research gap by broadening the focus from verification to a wider range
of handwriting identification tasks. This refers to a general process of determining the
handwriting owner that involves multi-class classification. The proposed system utilizes
sensor fusion, a technique that integrates and processes measurements collected by mul
tiple sensors. Differing from the use of specialized hardware, such as custom-designed
pens or complex sensor solutions, which are often limited and costly, this system employs
readily available off-the-shelf components and common touchscreen smart devices. In
contrast to prevalent research mainly centered on handwritten signatures, the tion examines the gathering and analysis of handwriting in various forms, including short
sentences, words, and individual letters. The analysis incorporates two distinct methods
of handwriting input, utilizing both a stylus and a finger.
A total of 60 participants took part in a controlled experiment to form a newly cu
rated handwriting biometrics dataset, consisting of measurements from different types
of sensors. Custom CNN models were employed for feature extraction and classification
tasks to identify participants’ handwriting. The accuracy of the model was analyzed in
relation to the impact of three factors: train set size, input modality, and handwriting
form. The obtained results show a statistically significant effect of set size on the model’s
accuracy, with the highest accuracies observed with the largest train set size. The statis
tical analysis also revealed that higher accuracy was consistently achieved for recognizing
stylus-based handwriting compared to finger-based writing.
An ablation study was conducted to analyze the impact of each sensor in the fusion
based setup. The acquired findings indicated that the proposed person recognition system
yields the highest accuracy for signatures, while also showing notably high accuracy for
sentences and words. Overall, these findings suggest that the most suitable sensor fu
sion subset is highly dependent on both the handwriting form and the input modality.
When all sensors are included, the model’s accuracy improves for recognizing sentences,
words, and letters that are entered using a stylus. This highlights the benefit of utilizing
a comprehensive multi-sensor setup. Hence, it can be concluded that including addi
tional sensors can certainly enhance the accuracy of the model, thereby justifying their
integration into the experiment apparatus.Korištenje biometrijskih podataka za prepoznavanje osoba često je istraživana tema u
području računalne sigurnosti. Biometrijska identifikacija oslanja se na analizu i mjerenje
ljudskih karakteristika kako bi se utvrdio identitet osobe. Analiza rukopisa predstavlja
standardni biometrijski modalitet koji bilježi jedinstvene obrasce i značajke rukopisa
specifične za svakog pojedinca. Tradicionalni pristupi uglavnom su usmjereni na verif
ikaciju rukopisa, pri čemu se analiziraju slike rukopisa kako bi se razlikovali originalni i
krivotvoreni potpisi. Pojava uređaja sa zaslonom osjetljivim na dodir i brojnim ugrađenim
senzorima omogućila je sveobuhvatniji pristup prepoznavanju osoba pomoću rukopisa, ko
risteći dinamičke značajke pisanja poput razine pritiska, brzine pisanja, broja i redoslijeda
poteza, nagiba olovke i drugih atributa od značaja.
Srodne studije u ovom području ističu određene metodologije koje prevladavaju u
istraživanjima. Konkretno, u većini slučajeva analiza se usmjerava isključivo na pot
pis, metode verifikacije su zastupljenije od metoda identifikacije, a predložena rješenja
uglavnom se oslanjaju na određeni uređaj ili specifični senzor za prikupljanje biometri
jskih podataka. Ova doktorska disertacija uvodi novi pristup autentifikaciji korisnika koji
nadilazi tradicionalne sustave verifikacije potpisa. Cilj istraživanja je prebaciti fokus s
verifikacije na širi raspon zadataka povezanih s identifikacijom rukopisa. Ovo se odnosi
na općeniti postupak određivanja vlasnika rukopisa koji uključuje višeklasnu klasifikaciju.
Predloženi pristup implementira koncept fuzije senzora, tehniku koja objedinjuje i obrađuje
podatke prikupljene s više senzora. Za razliku od korištenja specijaliziranog sklopovlja,
poput posebno dizajniranih olovaka ili složenih senzorskih sustava, koji su često ograničeni
i skupi, ovaj sustav koristi lako dostupne komponente i uobičajene pametne uređaje s
dodirnim zaslonima. Za razliku od većine istraživanja koja su uglavnom usmjerena na
potpise, ovo istraživanje ispituje prikupljanje i analizu rukopisa u različitim oblicima, uključujući kratke rečenice, riječi i pojedinačna slova. Osim toga, analiza obuhvaća dva
različita načina pisanja– korištenjem olovke (stylusa) i prsta.
Ukupno 60 sudionika sudjelovalo je u kontroliranom eksperimentu za formiranje novog
skupa biometrijskih podataka, koji se sastoji od mjerenja s različitih tipova senzora. Kako
bi se klasificirao rukopis sudionika, CNN modeli dubokoga učenja korišteni su za zadatke
izdvajanja značajki i klasifikacije. Točnost modela analizirana je u odnosu na utjecaj tri
različita čimbenika: veličine skupa za treniranje, modaliteta unosa i oblika rukopisa. Do
biveni rezultati pokazuju statistički značajan učinak veličine skupa na točnost modela, pri
čemu je najveća točnost uočena kod najveće veličine skupa za treniranje. Statistička anal
iza takoder je pokazala da je postignuta viša točnost za prepoznavanje rukopisa olovkom
u usporedbi s pisanjem pomoću prsta.
Provedena je ablacijska studija kako bi se analizirao utjecaj pojedinačnih senzora un
utar sustava temeljenog na fuziji. Dobiveni rezultati pokazali su da predloženi sustav za
prepoznavanje rukopisa postiže najvišu točnost za potpise, dok također pokazuje izrazito
visoku točnost za rečenice i riječi. Općenito, rezultati ukazuju na to da najpogodniji pod
skup fuzije senzora uvelike ovisi o obliku rukopisa i modalitetu unosa. Kada su uključeni
svi senzori, točnost modela se poboljšava za prepoznavanje rečenica, riječi i slova unesenih
pomoću olovke, što dodatno naglašava prednost korištenja sustava s više senzora. Stoga se
može zaključiti da uključivanje dodatnih senzora svakako može povećati točnost modela,
opravdavajući njihovu implementaciju u eksperimentalni aparatus
Artificial sweeteners consumption frequency in children and young people as well as the analysis of the their concentration in selected food products
No full textUvod: Prekomjerna tjelesna masa je najčešće posljedica nepravilne prehrane praćene smanjenom tjelesnom aktivnošću. Unatoč brojnim preporukama o kreiranju zdravih jelovnika, velika većina stanovnika svih uzrasta konzumira znatne količine šećera, što značajno utječe na njihov prehrambeni status. Posebno je važno razvijati pravilne prehrambene navike kod djece. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u 2022. godini 37 milijuna djece u dobi do 5 godina starosti je imalo prekomjernu tjelesnu masu koja je dodatni rizik za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti, kasnije tijekom života. Istovremeno se sve više u prehrambenim proizvodima šećeri zamjenjuju umjetnim sladilima kako bi se namirnicama smanjila kalorijska vrijednost, a sačuvao slatki okus. Za većinu umjetnih sladila se smatralo da nemaju štetnih učinaka, međutim, provedene novije studije ukazuju na činjenicu da umjetna sladila mogu imati obrnuto djelovanje od njihove prvotne namjene, odnosno mogu štetno utjecati na zdravlje. Konzumacija umjetnih sladila rezultira žudnjom za šećerom, jer smanjena kalorijska vrijednost stimulira apetit, što može dovesti do povećane konzumacije namirnica, debljanja i intolerancije na glukozu. Prema svim dostupnim podatcima njihovi dugoročni učinci na zdravlje djece i mladih su kontradiktorni, odnosno nedovoljno ispitani. Cilj: Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati informiranost, znanja i stavove roditelja i mladih o prisutnosti umjetnih sladila u prehrambenim proizvodima te ispitati njihove navike konzumacije takvih proizvoda. Jedan od ciljeva je bio analizirati upravo takve proizvode na prisustvo umjetnih sladila te provjeriti ispravnost isticanja deklaracija na njima. Na temelju rezultata ispitivanja prehrambenih proizvoda i odgovora iz upitnika pokušalo se procijeniti jesu li dnevni unosi određenih umjetnih sladila mogli prijeći PDU vrijednosti kod djece i mladih. Ispitanici i postupci: Studija, kao presječno istraživanje, je uključila ukupno 649 ispitanika: 324 roditelja djece predškolske i školske dobi i 325 srednjoškolaca i studenata, a na sastav i koncentracije umjetnih sladila (acesulfama-K, aspartama, saharin-dihidrata i ciklamata) analiziran je 121 prehrambeni proizvod. Rezultati: Istraživanje je pokazalo kako negativne stavove prema konzumaciji umjetnih sladila imaju obje skupine ispitanika, s tim da su roditelji u većoj mjeri (74,1%) smatrali da su umjetna sladila štetna u odnosu na srednjoškolce i studente (54,2%). Deklaraciju proizvoda uvijek čita samo 16 % roditelja i 8 % studenata i srednjoškolaca. Prema rezultatima multivarijantne korelacijske analize uočena je pozitivna povezanost između konzumacije gaziranih napitaka i kupovnih voćnih sokova, kao i između izotoničnih napitaka i aromatizirane vode s okusom. Statistički značajna povezanost je uočena između ITM za one ispitanike koji svakodnevno konzumiraju gazirane bezalkoholne napitke u odnosu na one koji to rade rijetko ili nikada (β = -1,48; 95% CI -2,88– -0,08; P= 0,039). Od ukupno 121 uzorka različitih napitaka, žvakaćih guma i mliječnih prehrambenih proizvoda, umjetna sladila su se nalazila u 82 proizvoda. Neki proizvodi su sadržavali više od jednog sladila. U jednom proteinskom napitku su dva umjetna sladila prelazila najviše dopuštene vrijednosti. Zaključci: Dobiveni rezultati pokazali su kako je negativan stav prema konzumaciji umjetnih sladila imala većina ispitanika. Uočena je povezanost između svakodnevne konzumacije bezalkoholnih napitaka i povećanog stupnja uhranjenosti. Nadalje, proizvođači ne ističu točno deklaraciju o sadržaju umjetnih sladila na prehrambenim proizvodima. Uz nizak postotak osoba koje čitaju deklaracije svjesnost o unosu umjetnih sladila je upitna, a kod osoba niske tjelesne težine unos proizvoda koji sadrže visoke koncentracije umjetnih sladila rezultirat će s prelaskom PDU vrijednosti. Kao moguća prevencija potrošače je potrebno educirati o važnosti čitanja deklaracije kako bi se informirali što konzumiraju oni sami kao i njihova djeca.Introduction: Excess body weight is most often the result of an unhealthy diet accompanied by reduced physical activity. Despite numerous recommendations on creating healthy menus, the vast majority of people of all ages consume significant amounts of sugar, which significantly affects their nutritional status. Developing children's healthy eating habits are particularly crucial. According to World Health Organization estimates in 2022. 37 million children under the age of 5 were overweight, which is an additional risk for developing chronic non-communicable diseases later in life. At the same time, sugars are increasingly being replaced with artificial sweeteners in food products in atempt to reduce the calorie content of food while preserving the sweet taste. Most artificial sweeteners were thought to have no harmful effects. However, recent studies have shown that artificial sweeteners may have the opposite effect of their original purpose and they may have a detrimental effect on health. Namely, consumption of artificial sweeteners results in sugar cravings, as the reduced caloric value stimulates appetite, which can lead to increased food consumption, weight gain and glucose intolerance According to available data, their long-term effects on the health of children and young people are contradictory, or insufficiently researched. Objectives: Therefore, the aim of this research was to examine the awareness, knowledge and attitudes of parents and young people about the presence of artificial sweeteners in food products and to examine their consumption habits. One of the aims was to analyse selected products for the presence of artificial sweeteners and to check the correctness of the labels. Based on the results of the food product analyses and the responses to the questionnaire, an attempt was made to assess whether the daily intakes of certain artificial sweeteners could exceed the PDU values in children and young people. Respondents and procedures: The study, as a cross-sectional survey, included a total of 649 respondents: 324 parents of preschool and school-age children and 325 high school students and students. Selected food (121 in total) were analyzed for the composition and concentrations of artificial sweeteners (acesulfame-K, aspartame, saccharin and cyclamate). Results: The research showed that both groups of respondents have negative attitudes towards the consumption of artificial sweeteners, with parents being more likely (74.1%) to believe that artificial sweeteners are harmful compared to high school students and university students (54.2%). Only 16% of parents and 8% of university students and university students always read the product label. According to the results of the multivariate correlation analysis, a positive association was observed between the consumption of carbonated beverages and purchased fruit juices, as well as between isotonic beverages and flavored flavored water. There was a statistically significant correlation between the BMI of respondents who regularly drank carbonated soft drinks and those who drank them infrequently or never (β = -1,48; 95% CI -2,88– -0,08; P= 0,039). Out of 121 samples of various beverages, chewing gums and dairy food products, artificial sweeteners were found in 82 products. Some products contained more than one sweetener. In one protein drink, two artificial sweeteners exceeded the maximum permitted amounts. Conclusions: The results showed that the majority of respondents had a negative attitude towards the consumption of artificial sweeteners. A connection was observed between the daily consumption of soft drinks and an increased level of nutrition. Furthermore, manufacturers do not accurately state the declaration of the content of artificial sweeteners on food products. With a low percentage of people reading the declarations, awareness of the intake of artificial sweeteners is questionable, and in people with low body weight, the intake of products containing high concentrations of artificial sweeteners will result in exceeding the PDU value. As a possible prevention, consumers need to be educated about the importance of reading the declaration in order to be informed about what they themselves and their children are consuming
Optimiranje procesa ozoniranja površinske vode pri obradi vode za piće
No full textOzonation in drinking water treatment must be optimized with a focus on minimizing bromate formation. Bromates, which are regulated as potential human carcinogens, are formed when naturally occurring bromides are oxidized during ozonation. Investigation of the occurrence of bromide in Croatian groundwater has revealed elevated concentrations associated with saltwater intrusion, highlighting the importance of site-specific risk assessment of bromate. Laboratory experiments were conducted with surface water from Lake Butoniga to develop predictive models for bromate formation based on conventional and advanced water quality indicators, including fluorescence and near-infrared spectroscopy. Multiple linear regression, piecewise regression and artificial neural networks (ANNs) were compared, and ANN models were found to most accurately capture complex, nonlinear relationships. An optimized ozonation strategy was developed using a Box-Behnken experimental design and ANN models. It was shown that lower ozone doses and shorter contact times can effectively alter organic matter without excessive bromate formation. The findings provide actionable strategies for dynamic, seasonally adaptable water treatment and demonstrate the importance of combining advanced analytical techniques with machine learning for real-time process optimization.Ozoniranje u obradi vode za piće potrebno je optimirati s naglaskom na minimiziranje stvaranja bromata. Bromati, regulirani kao potencijalno karcinogeni za ljude, nastaju oksidacijom prirodno prisutnih bromida tijekom ozoniranja. Istraživanje pojavnosti bromida u hrvatskim podzemnim vodama otkrilo je povišene koncentracije povezane s intruzijom slane vode, što naglašava važnost procjene rizika od stvaranja bromata prilagođene lokalnim uvjetima. Laboratorijski eksperimenti provedeni su s površinskom vodom iz jezera Butoniga kako bi se razvili prediktivni modeli za procjenu stvaranja bromata temeljem konvencionalnih i naprednih pokazatelja kvalitete vode, uključujući fluorescenciju i bliske infracrvene spektroskopije. Usporedbom višestruke linearne regresije, segmentne linearne regresije i umjetnih neuronskih mreža (ANN) utvrđeno je da ANN modeli najpreciznije opisuju složene, nelinearne odnose. Optimirana strategija ozoniranja razvijena je korištenjem Box-Behnken dizajna eksperimenta i ANN modeliranja. Dokazano je da niže doze ozona i kraća vremena kontakta mogu učinkovito mijenjati organsku tvar uz minimalno stvaranje bromata. Dobiveni rezultati nude primjenjive strategije za dinamičnu, sezonski prilagodljivu obradu vode te potvrđuju važnost integracije naprednih analitičkih tehnika i modela strojnog učenja u optimiranju procesa u stvarnom vremenu
Analysis of eye movements in Parkinson’s disease patients
No full textCILJ: Utvrditi postoji li teži stupanj oštećenja glatkih pokreta praćenja, sakada, antisakada i memorijskih sakada u ispitanika sa Parkinsonovom bolesti (PB) u odnosu na kontrolnu zdravu skupinu. Dodatno utvrditi razlike u poremećajima bulbomotorike između ispitanika s PB ranog i kasnog početka i ispitanika s body-first i brain-first podtipom bolesti.
NACRT STUDIJE: Studija je dizajnirana kao presječna studija parova u usporedbi s kontrolnom skupinom.
ISPITANICI I METODE: Sto ispitanika (50 s idiopatskom PB i 50 zdravih kontrola) testirano je standardnom baterijom testova za praćenje očnih pokreta na eye-trackeru. Ispitanici su ispunili standardiziran upitnik o demografskim podacima, a ispitanici s PB i upitnike za procjenu motoričkih i nemotoričkih simptoma PB. Ispitanici s PB kod kojih je bolest počela prije 50 godine života su svrstani u podskupinu bolesnika ranog početka bolesti dok su ostali svrstani u podskupinu bolesnika kasnog početka bolesti. Bolesnici s PB koji su navodili pojavu simptoma poremećaja ponašanja u REM fazi spavanja prije pojave motoričkih simptoma, svrstani su u body-first podskupinu, dok su ostali ispitanici s PB svrstani u brain-first podskupinu.
REZULTATI: Ispitanici s PB su imali većinom raniji stadij PB. U odnosu na zdrave kontrole imali su znatno lošije glatke pokrete bulbusa u svim promatranim ciklusima. Ovi ispitanici su imali i produženu latenciju refleksnih sakada u horizontalnoj ravnini, kao i veću nepreciznost u izvođenju voljnih i memorijskih sakada. Poremećaji su bili izraženiji u vertikalnom smjeru pogleda i pri praćenju najbržih stimulusa. Ispitanici s kasnim početkom bolesti su imali veće kašnjenje i broj fiksacija prilikom izvođenja glatkih pokreta praćenja u najbržem ciklusu. Nije bilo značajne razlike u bulbomotorici između brain-first i body-first podtipa.
ZAKLJUČAK: poremećaji očnih pokreta mogu se detektirati već u ranoj fazi PB, uz promjene vidljive na brzini glatkim pokretima praćenja, posebno u najbržem ciklusu izvođenja. Ispitanici s kasnim početkom bolesti su imali lošije glatke pokrete praćenja u najbržem ciklusu, dok između body-first i brain-first podtipa nisu uočene razlike u bulbomotorici. Poremećaji bulbomotorike su uzrokovani dopaminergičkom denervacijom bazalnih ganglija, zbog čega je oštećen nadzor i modulacija pokreta očiju.OBJECTIVES: To determine whether there is a more severe impairment of smooth pursuit movements, saccades, antisaccades and memory saccades in subjects with PD compared to a healthy control group. Additionally, to determine differences in eye movement disorders between subjects with early and late onset PD and subjects with body-first and brain-first subtypes of the disease.
STUDY DESIGN: Research was designed as cross-sectional study of pairs in comparison with a control group.
PARTICIPANTS AND METHODS: One hundred subjects (50 with idiopathic PD and 50 healthy controls) were tested with a standard battery of eye-tracker tests. Subjects completed a standardized questionnaire on demographic data, and subjects with PD also completed questionnaires to assess motor and non-motor symptoms of PD. Subjects with PD whose disease began before the age of 50 years were classified as early-onset patients, while the rest were classified as late-onset patients. Patients with PD who reported the appearance of behavior disorder symptoms in the REM sleep phase before the appearance of motor symptoms were classified in the body-first subgroup, while the other subjects with PD were classified in the brain-first subgroup.
RESULTS: Subjects with PD had an earlier stage of PD on average, with a moderate burden of motor and non-motor symptoms. Compared to healthy controls, they had significantly worse smooth pursuit movements in all observed cycles. These subjects also had an extended latency of reflex saccades in the horizontal plane, as well as greater inaccuracy in performing voluntary and memory saccades. Disturbances were more pronounced in the vertical direction of gaze and when following the fastest stimuli. Subjects with late disease onset had higher latency and number of fixations when performing smooth tracking movements in the fastest cycle. There was no significant difference in eye movement parameters between the brain-first and body-first subtypes.
CONCLUSION: Eye movement disorders can be detected already in the early phase of PD, with changes visible in the speed of smooth pursuit, especially in the fastest cycle. Subjects with a late onset of the disease had worse smooth tracking movements in the fastest cycle, while we found no differences in eye movements between the body-first and brain-first subtypes. Oculomotor impairment is caused by dopaminergic denervation of the basal ganglia, due to which the control and modulation of eye movements is affected
Transparency of clinical trials of targeted therapeutics for endocrine and metabolic disorders in registries and corresponding publications
No full textUVOD: Ciljana terapija napravila je revoluciju u liječenju brojnih indikacija u različitim medicinskim područjima, uključujući endokrine i metaboličke poremećaje. Kako se tržište ciljane terapije nastavlja širiti, transparentno izvještavanje o kliničkim ispitivanjima koja koriste ovu vrstu terapije postaje ključno za osiguravanje pouzdanosti podataka, pravilnu procjenu omjera rizika i koristi te donošenje informiranih kliničkih odluka. CILJ ISTRAŽIVANJA: Procijeniti potpunost registracije i dosljednost izvještavanja u registrima kliničkih ispitivanja i odgovarajućim znanstvenim člancima za klinička ispitivanja koja koriste ciljanu terapiju za liječenje endokrinih i metaboličkih poremećaja. MATERIJALI I METODE: U rujnu 2022. godine pretraženi su registri kliničkih ispitivanja kako bi se identificirala završena intervencijska ispitivanja ciljane terapije za liječenje endokrinih i metaboličkih poremećaja. Primijenjeni su obavezni registracijski podaci iz minimalnog skupa podataka Svjetske zdravstvene organizacije za procjenu cjelovitosti registracije kliničkih ispitivanja te podaci o štetnim događajima u registrima kliničkih ispitivanja te je potom ispitana potpunost i usklađenost tih informacija s podacima objavljenima u odgovarajućim znanstvenim člancima. REZULTATI: Nepotpunost u obaveznim registracijskim podacima utvrđena je u 67% kliničkih ispitivanja pri njihovu inicijalnom unosu u registre, u 13% pri konačnom ažuriranju registracije te u 77% odgovarajućih znanstvenih članaka. Podaci o ozbiljnim štetnim događajima navedeni su u 86% odgovarajućih znanstvenih članaka, dok su podaci o ostalim štetnim događajima prisutni u 91% članaka. Sva klinička ispitivanja imala su promjene u obaveznim registracijskim podacima između inicijalnog unosa i konačnog ažuriranja registracije, dok je 98% ispitivanja pokazalo je promjene od inicijalnog unosa u registre do objave u odgovarajućim znanstvenim člancima. Neslaganja u broju ozbiljnih štetnih događaja između registra i odgovarajućih znanstvenih članaka zabilježena su u 38% kliničkih ispitivanja, dok su za ostale štetne događaje takve razlike primijećene u 86% ispitivanja. ZAKLJUČAK: Unatoč postojećim regulatornim zahtjevima za pravovremenom i potpunom registracijom kliničkih ispitivanja te transparentnim izvještavanjem o rezultatima i štetnim događajima u odgovarajućim znanstvenim člancima, razina potpunosti i dosljednosti izvještavanja za klinička ispitivanja koja koriste ciljanu terapiju za liječenje endokrinih i metaboličkih poremećaja ostaje nezadovoljavajuća. Ova otkrića dovode u pitanje cjelovitost i vjerodostojnost kliničkih ispitivanja provedenih u ovim granama medicine.INTRODUCTION: Targeted therapy has revolutionized the treatment of numerous indications across various medical fields, including endocrine and metabolic disorders. As its market continues to expand, transparent reporting of clinical trials employing this type of therapy is crucial to ensure data reliability, adequately assess the risk-benefit ratio, and facilitate informed clinical decisions. AIM OF THE STUDY: To assess the completeness of registration and the consistency of reporting registries and corresponding publications for clinical trials of targeted therapy for endocrine and metabolic disorders. MATERIALS AND METHODS: In September 2022, clinical trial registries were searched to identify completed interventional trials of targeted therapy for the treatment of endocrine and metabolic disorders. Mandatory registration data items from the World Health Organization's minimal dataset were applied was extracted to assess the completeness of clinical trial registration along with adverse event data. The completeness and consistency of this information were then compared to data published in the corresponding publications. RESULTS: Incomplete mandatory registration data items were found in 67% clinical trials at their initial registry entry, in 13% at the final registration update, and in 77% corresponding publications. Data on serious adverse events were reported in 86% of the corresponding publications, while data on other adverse events were present in 91% of them. All clinical trials exhibited changes in the mandatory registration data items between the initial registration entry and the final registration update, and 98% of the trials showed changes between the initial registry entry to corresponding publications. Discrepancies in the number of serious adverse events between the registry and the corresponding publications were observed in 38% of clinical trials, whereas differences for other adverse events were noted in 86% them. CONCLUSION: Despite existing regulatory requirements for the timely and complete registration of clinical trials and transparent reporting of results and adverse events in corresponding scientific publications, the level of completeness and consistency of reporting for clinical trials of targeted therapy for endocrine and metabolic disorders remains unsatisfactory. These findings call into question the integrity and credibility of clinical trials conducted in these medical fields
Concentration of zinc, albumin, C reactive protein and interleukin 6 in the serum of patients with major depressive disorder and depressive episode of bipolar disorder
No full textCilj ovog istraživanja bio je istražiti serumske razine interleukina 6 (IL-6), C reaktivnog proteina (CRP), albumina i cinka u bolesnika sa unipolarnom depresijom (UD) i bipolarnom depresijom (BD). Prikupljen je ukupno 131 uzorak bolesnika (65 UD i 66 BD). Za procjenu depresivnih simptoma korištene su Montgomery-Åsbergova ljestvica za depresiju (MADRS), Hamiltonova ljestvica za depresiju (HAMD-17). Provedeno istraživanje u kojem su analizirane serumske razine IL-6, CRP-a, albumina i cinka je presječno. Koncentracija CRP-a određena je metodom imunoturbidimetrije, cinka kolorimetrijskom metodom, a albumina kolorimetrijskom metodom s bromokrezol zelenom na uređaju Alinity c. Koncentracija citokina IL-6 u serumskim uzorcima određena je komercijalnim testom enzimskog imunoeseja, ELISA. Nismo pronašli značajne razlike u serumskim koncentracijama cinka, albumina, CRP-a i IL-6 između skupina bolesnika sa unipolarnom i bipolarnom depresijom. Osim toga, promatrane su korelacije s određenim česticama na HAMD-17; (konkretno hipohondrija, rad i aktivnosti, somatski simptomi-općenito, gubitak težine) i na MADRS-u (poteškoće koncentracije, umor) u obje istraživane skupine bolesnika. Dobiveni rezultati potvrđuju prisutnost upale niskog stupnja u depresiji, što govori u prilog upalnoj hipotezi u etiologiji poremećaja raspoloženja. Naši rezultati ne nalaze potencijalne biološke markere koji bi mogli pomoći u diferencijalnoj dijagnostici između unipolarne i bipolarne depresije.Unipolar (UD) and bipolar depression (BD) show a high degree of similarity in clinical presentations, which complicates the differential diagnosis of these disorders.
The aim of this study was to investigate serum levels of interleukin 6 (IL-6), C reactive protein (CRP), albumin and zinc in patients with unipolar depression (UD) and bipolar depression (BD). A total of 131 patient samples (65 UD and 66 BD) were collected. Montgomery-Åsberg Depression Rating Scale (MADRS) along with Hamilton Depression Rating Scale (HAMD-17) were administered to patient groups to evaluate symptoms. A cross-sectional study was performed to analyse serum levels of IL-6, CRP, albumin, and zinc. The concentration of CRP was determined by the immunoturbidimetry method, zinc by the colorimetric method and albumin by the colorimetric method with bromocresol green on the Alinity c device. IL-6 cytokine concentration in serum samples was ascertained using a commercial enzyme immunoassay, ELISA. We found no significant differences in serum concentrations of zinc, albumin, CRP and IL-6 between the groups of patients with unipolar and bipolar depression. Furthermore, correlations with specific items on HAMD-17; (namely hypochondrias, work and activities, somatic symptoms-general, weight loss) and on MADRS (concentration difficulties, lassitude) were observed in both patient groups.
These findings confirm the presence of low-grade inflammation in depression, thus adding better insight into the inflammation hypothesis directed to explain aetiology of depressive disorders. Our results don’t indicate potential biomarkers for distinguishing between unipolar and bipolar depression
The model of applying academic crowdsourcing within Glagolitic texts research projects
No full textPrimjena masovne podrške u humanističkim znanostima i znanstvenim projektima iz područja digitalne humanistike nedovoljno je istraženo područje u Republici Hrvatskoj. Istraživački problem od kojeg polazi ova doktorska disertacija upravo su nejasne i nedovoljno istražene mogućnosti primjene navedenog fenomena u znanstvenim projektima u području humanističkih znanosti odnosno digitalne humanistike u Republici Hrvatskoj. Aktivnost masovne podrške u ranoj je fazi primjene u području digitalne humanistike u Republici Hrvatskoj, a jedan od najranijih primjera projekta proveden je u sklopu Centra za istraživanje glagoljaštva Sveučilišta u Zadru u kojemu se šira javnost uključila u transliteraciju glagoljskih tekstova. S obzirom na dosadašnja nastojanja u primjeni aktivnosti masovne podrške u istraživanju glagoljskih tekstova, ova disertacija usmjerena je na daljnja istraživanja mogućnosti primjene masovne podrške upravo u znanstvenim projektima u kojima se istražuju glagoljski tekstovi. Ciljevi rada su izraditi model primjene masovne podrške u znanstvenim projektima istraživanja glagoljskih tekstova koji je usklađen s istraživačkim procesom znanstvenika, uvidjeti mogućnosti, prednosti i prepreke primjene masovne podrške u znanstvenim projektima istraživanja glagoljskih tekstova te predložiti oblike uključivanja informacijskih stručnjaka u one projekte DH koji uključuju primjenu masovne podrške. Svrha istraživanja u doktorskoj disertaciji je razvoj modela primjene masovne podrške u znanstvenim projektima istraživanja glagoljskih tekstova, te rasvjetljavanje uloge koju informacijski stručnjaci imaju u tim projektima. Istraživanje se temelji na kvalitativnom istraživačkom pristupu u sklopu kojeg se primjenilo nekoliko različitih kvalitativnih metoda – kvalitativna analiza sadržaja, Delfi studija i polustrukturirani intervju. Istraživanje je provedeno u nekoliko faza. U prvoj fazi primijenjena je metoda kvalitativne analize sadržaja mrežnih stranica znanstvenih projekata usmjerenih na istraživanja tekstova kako bi se definirale i klasificirale digitalne metode koje koriste znanstvenici pri istraživanjima tekstova, a koje potencijalno mogu ili već koriste znanstvenici iz područja glagoljaštva pri istraživanju glagoljičnih tekstova. Najiscrpnija, 2. faza istraživanja iziskivala je primjenu Delfi studije koja se sastojala od četiri iteracije unutar kojih se primijenila metoda polustrukturiranog intervjua s ciljem postizanja konsenzusa mišljenja od grupe znanstvenika, i to u pogledu istraživačkog procesa znanstvenika unutar tekstno orijentiranih projekata u području glagoljaštva, istraživačkih metoda koje primjenjuju, mogućnosti primjene masovne podrške u određenoj fazi istraživačkog procesa i primjenom određene digitalne metode te potencijalne uloge koju informacijski stručnjaci mogu imati u takvih projektima. Tijekom 2. faze Delfi studije u istraživanju je primijenjena kvalitativna analiza sadržaja kako bi bili analizirani oni projekti koji primjenjuju aktivnost masovne podrške u području digitalne humanistike, u cilju definiranja digitalnih metoda koje podržavaju uključivanje javnosti u znanstvenim projektima istraživanja tekstova i uloge koju informacijski stručnjaci imaju u takvim projektima. Posljednja, treća faza istraživanja uključivala je izradu prijedloga modela za uključivanje informacijskih stručnjaka u projekte masovne podrške koji se temeljio na rezultatima prethodnih faza istraživanja provedenih u sklopu Delfi studije. Na temelju rezultata istraživanja i teorijskih postavki o primjeni masovne podrške u znanosti i znanstvenim projektima predložen je model primjene masovne podrške u znanstvenim projektima istraživanja glagoljskih tekstova. Doktorska disertacija istražuje i opisuje potencijal aktivnosti masovne podrške u projektima digitalne humanistike, odnosno znanstvenim projektima u kojima se istražuju glagoljski tekstovi i u kojima šira javnost transliterira dio tih tekstova. Kompleksan metodološki okvir omogućio je identifikaciju prednosti i izazova primjene aktivnosti masovne podrške u znanstvenim projektima u području digitalne humanistike. Istraživanje je pružilo i uvid u percepcije znanstvenika, kvalitetu rezultata aktivnosti masovne podrške i njihovu upotrebljivost te doprinos do kojega može dovesti primjena masovne podrške u znanstvenim projektima u kojima se istražuju glagoljski tekstovi. Istraživanje je rezultiralo i izradom prijedloga modela uključivanja informacijskih stručnjaka u organizaciju projekata masovne podrške. Predloženi model prikazuje ulogu koju informacijski stručnjaci mogu imati unutar pet faza modela primjene masovne podrške u znanstvenim projektima koji je nastao na temelju rezultata istraživanja u ovoj doktroskoj disertaciji. Istraživanje je ponudilo nove spoznaje o mogućnostima i načinima primjene aktivnosti masovne podrške u području digitalne humanistike i istraživanjima glagoljskih tekstova te otvorilo mogućnosti za daljnja i dublja istraživanja uloge informacijskih stručnjaka u takvim projektima.The application of academic crowdsourcing in the humanities and scientific projects in the field of digital humanities is an insufficiently researched area in the Republic of Croatia. The research problem this doctoral dissertation starts from is precisely the unclear and insufficiently researched possibilities of applying the aforementioned phenomenon in scientific projects in the field of humanities, or digital humanities, in the Republic of Croatia. Academic crowdsourcing as an activity is in an early phase of application in the field of digital humanities in the Republic of Croatia, and one of the earliest examples of the project was carried out within the Center for Research in Glagolitism at the University of Zadar, where the general public was involved in the transliteration of Glagolitic texts. Given the previous efforts in the application of academic crowdsourcing activities in the research of Glagolitic texts, this dissertation is focused on further research into the possibilities of applying academic crowdsourcing precisely in scientific projects in which Glagolitic texts are researched. The objectives of the work are to develop a model for the application of academic crowdsourcing in scientific projects for the research of Glagolitic texts that is aligned with the research process of scientists, to identify the possibilities, advantages, and obstacles to the application of academic crowdsourcing in scientific projects for the research of Glagolitic texts, and to propose forms of involving information experts in Digital Humanities projects that include the application of academic crowdsourcing. The purpose of the research in the doctoral dissertation is to develop a model for the application of academic crowdsourcing in scientific projects for the research of Glagolitic texts and to shed light on the role that information experts play in these projects. The research is based on a qualitative research approach in which several different qualitative methods were applied - qualitative content analysis, Delphi study, and semi-structured interview. The research was conducted in several phases. In the first phase, the method of qualitative analysis of the content of the web pages of scientific projects focused on text research was applied to define and classify the digital methods used by scientists in the research of texts, and which can potentially be or are already used by scholars in the field of Glagolitic research and research of Glagolitic texts. The most exhaustive, 2nd phase of the research required the application of a Delphi study, which consisted of four iterations within which the method of semi-structured interviews was applied to achieve a consensus from a group of scientists, regarding the research process of those scientists within text-oriented projects in the field of Glagolitic, research methods that they apply, the possibilities of applying academic crowdsourcing in a certain phase of the research process and using a certain digital method, and the potential role that information experts can play in such projects. During the 2nd phase of the Delphi study, qualitative content analysis was applied in the research to analyze those projects that implement crowdsourcing activities in the field of digital humanities with the aim of defining digital methods that support public involvement in scholarly text research projects and the role that information professionals play in those projects. The final, third phase of the research involved developing and proposing a model for involving information experts in academic crowdsourcing projects, based on the results of the previous phases of research conducted as part of the Delphi study. Based on the research results and theoretical assumptions on the application of academic crowdsourcing in science and scientific projects, a model for the application of academic crowdsourcing in scientific projects investigating Glagolitic texts has been proposed. The doctoral dissertation explores and describes the potential of academic crowdsourcing activity in digital humanities projects, i.e. scientific projects in which Glagolitic texts are researched and in which the general public transliterates part of these texts. A complex methodological framework has enabled the identification of the advantages and challenges of applying academic crowdsourcing as an activity in scientific projects in the field of digital humanities. The research has also provided insight into the perceptions of scientists, the quality of the results of academic crowdsourcing activity and its usability, and the contribution that the application of academic crowdsourcing in scientific projects in which Glagolitic texts are researched can bring. The research has also resulted in the development and proposal of a model for involving information experts in the organization of academic crowdsourcing projects. The proposed model shows the role that information experts can play within the five phases of the model for applying academic crowdsourcing in scientific projects that was created based on the research results in this doctoral dissertation. The research offered new insights into the possibilities and methods of implementing academic crowdsourcing activity in the field of digital humanities and research on Glagolitic texts and opened up opportunities for further and deeper research into the role of information experts in such projects
Pružanje usluga fleksibilnosti elektroenergetskom sustavu korištenjem odziva potrošnje kućanstava i vodikovih tehnologija
No full textActivating passive electricity consumers and integrating hydrogen technologies are crucial for transitioning to a stable, low-carbon power system. The residential sector holds significant potential for providing flexibility services to the power system but also poses challenges due to consumer inertia and the risk of disrupting their comfort. On the other hand, leveraging the existing gas infrastructure for integrating hydrogen technologies could accelerate the deployment of electrolyzers and fuel cells as alternative sources of flexibility in the power system. Therefore, it is essential to develop models that enable optimal control of household appliances, considering consumer habits, needs, and preferences, as well as mathematical models of hydrogen technologies and energy storage and their market performance, in order to fully harness their potential in the transformation of the power system.Aktivacija pasivnih potrošača električne energije i integracija vodikovih tehnologija ključni su za prelazak na stabilan, niskougljični elektroenergetski sustav. Stambeni sektor nudi veliki potencijal za pružanje usluga fleksibilnosti elektroenergetskom sustavu, no istovremeno predstavlja izazov zbog tromosti potrošača i rizika narušavanja njihove udobnosti. S druge strane, iskorištavanje postojećeg plinskog sustava za integraciju vodikovih tehnologija može ubrzati aktiviranje elektrolizatora i gorivnih ćelija kao dodatnih izvora fleksibilnosti u elektroenergetskom sustavu. Stoga je važno razviti modele koji omogućuju optimalno upravljanje kućanskim uređajima, uzimajući u obzir navike, potrebe i želje potrošača, te matematičke modele vodikovih tehnologija (elektrolizatora i gorivnih članaka) i baterijski spremnika energije te njihovog nastupa na energetskim tržištima kako bi se u potpunosti iskoristio njihov potencijal u transformaciji elektroenergetskog sustava
Effectiveness of reciprocating instruments in removing bioactive filler-based fillings and an analysis of their genotoxicity
No full textCilj ovog rada bio je procijeniti učinkovitost uklanjanja različitih materijala za punjenje korijenskog kanala upotrebom reciprocirajućih strojnih instrumenata. Dodatno su za iste materijale ispitani genotoksični i citotoksični učinci. Za procjenu učinkovitosti endodontske revizije, ljudskih zubi s ravnim korijenskim kanalima bili su instrumentirani reciprocirajućim strojnim instrumentom i ispunjeni tehnikom jednog štapića gutaperke uz primjenu jednog od sljedeća tri punila: BioRoot RCS, MTA Fillapex i AH Plus. Zatim je revizija provedena instrumentima Reciproc Blue ili Reciproc M-Wire. Kako bi se ispitala učinkovitost primjene otapala pri reviziji, kanali su zasebno revidirani bez primjene ili uz primjenu otapala Endosolv. Presjeci revidiranih kanala promatrani su stereomikroskopom, trodimenzionalnim skeniranjem i skenirajućim elektronskim mikroskopom kako bi se procijenila količina zaostatnog materijala. Genotoksičnost i citotoksičnost ispitani su pomoću proširenog mikronukleus testa na staničnim linijama V79 i HepG2. Vrijeme trajanja revizije i količina zaostatnog materijala varirali su ovisno o vrsti punila i instrumentu za reviziju. Bez obzira na specifičnosti opažene kod pojedinih materijala, općenito su Reciproc M-Wire i Reciproc Blue bili podjednako učinkoviti u uklanjanju različitih endodontskih punila. Otapalo Endosolv se pokazalo korisnim za smanjenje količine zaostatnog materijala, ali se učinkovitost otapala razlikovala ovisno o punilu i instrumentu kojim je provedena revizija. Sva ispitana punila, uključujući i novija kalcijsilikatna punila kao što su BioRoot RCS i MTA Fillapex, pokazala su određeni genotoksični potencijal, uz statistički značajna povećanja broja mikronuklea, jezgrinih pupova i nukleoplazmatskih mostova. Također se, djelovanjem spojeva otpuštenih iz endodontskih punila, povećala učestalost apoptoze i nekroze. Općenito je materijal AH Plus inducirao izraženiju genotoksičnost, dok su BioRoot RCS i MTA Fillapex imali niže toksične učinke. Zaključno, učinkovitost revizije varirala je s obzirom na korišteno punilo i instrument kojim je provedena revizija, bez jasne prednosti bilo kojeg od njih. Također se pokazalo kako je nakon revizije uvijek bila prisutna određena količina zaostatnog punila na stijenkama korijenskog kanala te da sva ispitivana endodontska punila posjeduju genotoksični i citotoksični potencijal.Aims: The aim of this study was to evaluate the effectiveness of removing various root canal filling materials using reciprocating instruments. Additionally, the genotoxic and cytotoxic effects of these materials were examined.
Materials and methods: To assess endodontic retreatment effectiveness, human teeth with straight root canals were instrumented using a reciprocating system and filled with the single-cone technique utilizing one of the following three sealers: BioRoot RCS, MTA Fillapex, and AH Plus. Retreatment was then performed using either Reciproc Blue or Reciproc M-Wire instruments. To determine the effectiveness of solvent application in retreatment, canals were separately retreated with or without the application of the Endosolv solvent. Cross-sections of the retreated canals were observed using a stereomicroscope, three-dimensional scanning, and scanning electron microscopy to quantify residual material. Genotoxicity and cytotoxicity were assessed using a micronucleus cytome assay on V79 and HepG2 cell lines.
Results: Retreatment time and the amount of residual material varied depending on the type of sealer and retreatment instrument used. Both Reciproc M-Wire and Reciproc Blue were generally equally effective in removing the tested endodontic sealers. The Endosolv solvent reduced residual material, however its effectiveness depended on
the sealer and the instrument used for retreatment. All tested sealers, including newer calciumsilicate sealers like BioRoot RCS and MTA Fillapex, demonstrated some level of genotoxic potential, evidenced by significant increases in micronuclei, nuclear buds, and nucleoplasmic bridges. Additionally, compounds released from the endodontic sealers elevated the incidence of apoptosis and necrosis. In general, AH Plus induced greater genotoxicity, while BioRoot RCS and MTA Fillapex had comparatively lower toxic effects.
Conclusion: Retreatment effectiveness varied with the type of sealer and instrument used, with no single combination proving superior. It was also observed that, despite retreatment efforts, a certain amount of residual sealer always remained on the root canal walls. All tested endodontic fillers exhibited some degree of genotoxic and cytotoxic potential
Relationship between communication characteristics and language abilities of children with autism spectrum disorder
No full textVelik broj djece s poremećajem iz spektra autizma (PSA) jezik usvaja sporije, a dio istraživanja upućuje i na narušen odnos njihovih leksičkih i gramatičkih sposobnosti. Izvještava se i o velikoj varijabilnosti u jezičnim sposobnostima među djecom s ovim poremećajem, no još uvijek nije jasno koji čimbenici tu varijabilnost mogu objasniti. Cilj je ovog istraživanja utvrditi odnos leksičkih i gramatičkih sposobnosti u djece sa PSA-om te utvrditi doprinos komunikacijskih obilježja u objašnjenju varijabilnosti njihovih ekspresivnih jezičnih sposobnosti. U istraživanju je sudjelovalo 30 djece sa PSA-om urednih neverbalnih kognitivnih sposobnosti i 30 djece tipičnog razvoja prosječne kronološke dobi od 24 mjeseca. Skupine su bile izjednačene prema veličini rječnika. Snimljeni su i analizirani jezični uzorci 30-minutnih polustrukturiranih interakcija sudionika s njihovim majkama. Rezultati pokazuju da se skupina djece sa PSA-om ne razlikuje značajno od skupine djece TR-a jednake veličine rječnika u rječničkoj raznolikosti, udjelu različitih glagola, učestalosti uporabe glagola, morfološkom bogatstvu imenica i glagola i sintaktičkoj složenosti. Učestalost komunikacije, udio komunikacijskih funkcija združivanja pažnje i raznolikost komunikacijskih funkcija doprinose objašnjenju varijance morfološkog bogatstva glagola, a udio komunikacijskih funkcija združivanja pažnje objašnjava i varijancu prosječne duljine iskaza u djece sa PSA-om. Zaključuje se da jezični profil djece sa PSA-om u ranoj dobi obilježava tipičan odnos leksičkih i gramatičkih sposobnosti u morfološki razgranatom hrvatskom jeziku. Neka od komunikacijskih obilježja mogu objasniti varijabilnost određenih gramatičkih sposobnosti djece sa PSA-om.Many children with autism spectrum disorder (ASD) acquire language more slowly, and some studies suggest an atypical relationship between their lexical and grammatical abilities. Additionally, there is considerable variability in the language abilities of children with ASD, but the factors contributing to this variability remain unclear. The aim of this study was to examine the relationship between lexical and grammatical abilities in children with ASD and to determine the contribution of communicative characteristics in explaining the variability of their expressive language abilities. The study included 30 children with ASD with age-appropriate nonverbal cognitive abilities and 30 typically developing (TD) children with an average chronological age of 24 months. The groups were matched by vocabulary size. Language samples were collected from 30-minute semi-structured interactions between the participants and their mothers. The results show that the group of children with ASD did not differ significantly from the TD group matched on vocabulary size in terms of lexical diversity, proportion of different verbs, frequency of verb use, morphological richness of nouns and verbs, and syntactic complexity. Communication rate, the proportion of joint attention communicative functions, and the diversity of communicative functions contributed to explaining the variance in verb morphological richness. Additionally, the proportion of joint attention communicative functions explained the variance in mean length of utterance in children with ASD. It is concluded that the early language profile of children with ASD is characterized by a typical relationship between lexical and grammatical abilities in the morphologically rich Croatian language. Certain communicative features explain the variability in specific grammatical abilities in children with ASD