Repository of Josip Juraj Strossmayer University of Osijek
Not a member yet
37744 research outputs found
Sort by
MICROPHYTE DIVERSITY IN EPIXYLON IN LAKE SAKADAŠ
No full textIstraživanje raznolikosti mikrofita na grančicama bijele vrbe (Salix alba L.) provedeno je u Sakadaškom jezeru,
poplavnom području parka prirode Kopački rit u ranom jesenskom razdoblju 2019. godine. Uzorci su prikupljeni
na tri odabrane postaje u jezeru. Mjereni su fizikalno-kemijski parametri vode te je određen kvalitativni i
kvantitativni sastav mikrofita u obraštajnim zajednicama. Stabilni hidrološki uvjeti bez plavljenja i visoke
koncentracije hranjivih tvari pridonijele su razvoju obraštaja i velikoj raznolikosti mikrofita (ukupno 213 svojti),
posebice iz skupine dijatomeja i zelenih alga. U obraštaju su tijekom cijelog istraživanja brojem jedinki
dominirale dijatomeje. Rezultati istraživanja ukazuju da su potopljene grančice vrbe pogodna podloga za
naseljavanje mikrofita u stabilnim hidrološkim uvjetima i njihovo zadržavanje u poplavnom području Kopačkog
rita može pridonijeti očuvanju biološke raznolikosti ovog jedinstvenog sustava.The investigation of microphyte diversity on white willow twigs (Salix alba L.) was conducted in Lake Sakadaš,
a floodplain area of the Nature Park Kopački rit in the early autumn of 2019. The samples were collected at three
selected stations in the lake. The physico-chemical parameters were measured and the qualitative and
quantitative composition of microphytes in periphyton was analysed. The stable hydrological condition without
flooding and high nutrient concentration contributed to the periphyton development and high microphyte
diversity (a total of 213 taxa) particularly those from the groups of diatoms and green algae. Considering the
microphytes abundance, during the investigation period the dominant taxa were diatoms. The results of the
investigation indicate that in stable hydrological conditions submerged willow twigs represent a suitable
substrate for the colonization of microphytes. Thus, their retention in the Kopački Rit can contribute to the
preservation of biological diversity of this unique floodplain area
IMPORTANT WINTERING SITES FOR WATERBIRDS IN CROATIA FROM 2017 TO 2019
No full textZimskim prebrojavanjem ptica močvarica 2017. godine je prebrojano
155.772 jedinki predstavnica 88 vrsta ptica. Slijedeće zime 2018. godine je prebrojano 134.543 jedinke
predstavnica 84 vrsta ptica, dok je u siječnju 2019. godine prebrojano 187.339 predstavnica 82 vrste ptica.
Najbrojnije ptice močvarice u 2017. godini su crna liska Fulica atra (37.772 jedinki), divlja patka Anas
platyrhynchos (29.987 jedinki), lisasta guska Anser albifrons (17.450 jedinki), galeb klaukavac Larus
michahellis (11.563 jedinki) i krunasta patka Aythya fuligula (6554 jedinki), dok su u 2018. godini najbrojnije
bile crna liska (29.140 jedinki), divlja patka (20.508 jedinki), galeb klaukavac (18.889 jedinki), riječni galeb
Croicocephalus ridibundus (8517 jedinki) i siva guska Anser anser (7568 jedinki). Pet najbrojnijih močvarica
2019. godine su bile divlja patka (51.152 jedinki), lisasta guska (20.297 jedinki), liska (17.390 jedinki), riječni
galeb (11.473 jedinki) i galeb klaukavac (10.772 jedinki). Određene su vrste koje su u Hrvatskoj zimovale s
više od 1% preletne populacije, a temeljem tog kriterija su određena područja od međunarodnog značaja za
zimovanje močvarica u Hrvatskoj. U periodu 2017-2018. su to bila sljedeća područja: akumulacijsko jezero
Donja Dubrava, Kneževo, poljima između Podunavlja i Kozjaka (Kopački rit), ribnjaci Našička Breznica.
Ribnjaci Grudnjak, Lonjsko polje, Jelas polje. Vransko jezero također pripada područjima od međunarodnog
značaja, ali na temelju drugog kriterija.Under the International Waterbird Census in Croatia 155.772 individuals representing 88
bird species were counted during 2017. The following winter, in 2018, 134.543 representatives of 84 bird
species were counted, while in January 2019, 187.339 representatives of 82 bird species were counted. The
most numerous waterbirds in 2017 were the black coot Fulica atra (37.772 individuals), the wild duck Anas
platyrhynchos (29.987 individuals), the spotted goose Anser albifrons (17.450 individuals) yellow-legged gull
Larus michahellis (11.563 individuals) and the crowned duck Aythya fuligula (6554 individuals), while in 2018
the most numerous were the black coot (29.140 individuals), the wild duck (20 508 individuals), yellow-legged
gull (18.889 individuals), black-headed gull Croicocephalus ridibundus (8 517 individuals), and the gray goose
Anser anser (7568 individuals). The five most numerous waterbirds in 2019 were the wild duck (51.152
individuals), the spotted goose (20.297 individuals), black coot (17.390 individuals), black-headed gull (11.473
individuals), and yellow-legged gull (10.772 individuals). The species that wintered in Croatia with more than
1% of the migratory population were determined, and based on this criterion, areas of international importance
for wintering waterbirds in Croatia were determined. In the period between 2017 and 2018, these were the
following areas: reservoir Donja Dubrava, Kneževo, fields between Podunavlje and Kozjak (Kopački Rit),
Nasicka Breznica fishponds, Grudnjak fishponds, Lonjsko polje Nature Park, Jelas field. Vrana lake also
belongs to areas of international importance, but on the basis of another criterion
The bird fauna of the Pag island
No full textFauna ptica Hrvatske izrazito je bogata te broji 401 vrstu. Iako istraživanja
ornitofaune Hrvatske traju preko 200 godina, ornitofauna nekih dijelova slabo je istražena, a jedan od takvih
primjera je i otok Pag. Otok Pag nalazi se na Jadranskom seobenom putu koji koriste milijuni ptica tijekom
svoje seobe. Osim što je Pag izuzetno bitan kao odmorište za ptice selice, na otoku Pagu se nalaze i močvarna
područja koja obiluju pticama tijekom cijele godine, to su prvenstveno blata i solane. Istraživanjem je utvrđeno
da je na otoku Pagu do sada zabilježeno 268 vrsta ptica, od čega su brojne strogo zaštićene i ugrožene. Određeni
su ekološki statusi vrsta ptica za otok Pag. Neke vrste imaju više statusa na otoku Pagu. Najveći broj vrsta ima
status selice, njih 122, status gnjezdarica ima 86 vrsta, status zimovalica ima 69 vrsta, a broj skitalica je 19.
Također utvrđena je učestalost za sve vrste koje su zabilježene na otoku Pagu. Rijetkih vrsta na otoku Pagu je
10, a vrlo rijetkih 27. Napravljena je usporedba značajnih područja za ptice na otoku Pagu na kojima je u
periodu od 2018.-2020. zabilježeno 138 različitih vrsta i 32 707 jedinki te je izračunata dominantnost za svako
područje. Istraživanjem je ukazano na važnost otoka Paga za faunu ptica.Fauna ptica Hrvatske izrazito je bogata te broji 401 vrstu. Iako istraživanja
ornitofaune Hrvatske traju preko 200 godina, ornitofauna nekih dijelova slabo je istražena, a jedan od takvih
primjera je i otok Pag. Otok Pag nalazi se na Jadranskom seobenom putu koji koriste milijuni ptica tijekom
svoje seobe. Osim što je Pag izuzetno bitan kao odmorište za ptice selice, na otoku Pagu se nalaze i močvarna
područja koja obiluju pticama tijekom cijele godine, to su prvenstveno blata i solane. Istraživanjem je utvrđeno
da je na otoku Pagu do sada zabilježeno 268 vrsta ptica, od čega su brojne strogo zaštićene i ugrožene. Određeni
su ekološki statusi vrsta ptica za otok Pag. Neke vrste imaju više statusa na otoku Pagu. Najveći broj vrsta ima
status selice, njih 122, status gnjezdarica ima 86 vrsta, status zimovalica ima 69 vrsta, a broj skitalica je 19.
Također utvrđena je učestalost za sve vrste koje su zabilježene na otoku Pagu. Rijetkih vrsta na otoku Pagu je
10, a vrlo rijetkih 27. Napravljena je usporedba značajnih područja za ptice na otoku Pagu na kojima je u
periodu od 2018.-2020. zabilježeno 138 različitih vrsta i 32 707 jedinki te je izračunata dominantnost za svako
područje. Istraživanjem je ukazano na važnost otoka Paga za faunu ptica
PHENOLIC COMPOUNDS, ANTIOXIDANT AND ANTIBACTERIAL PROPERTIES OF SKIN EXTRACTS FROM TEN DIFFERENT ARMENIA – GROWN GRAPE VARIETIES
No full textVinova loza (Vitis vinifera L.) višegodišnja je penjačica čiji plodovi pokazuju veliku sposobnost
antioksidacijskog, antibakterijskog i antifungalnog djelovanja. Zahvaljujući bogatstvu sekundarnim biljnim
metabolitima – fenolnim spojevima pripravci grožđa štite organizam od napada patogenih bakterija, ali i stanice
od štetnog djelovanja slobodnih radikala u oksidativnom stresu. Stoga je cilj ovoga istraživanja bio
eksperimentalno utvrditi ukupan sadržaj fenola, ukupnu antioksidacijsku te antibakterijsku aktivnost ekstrakata
pokožica grožđa deset različitih, autohtonih, armenskih sorti. Ovim istraživanjem utvrđeni su viši sadržaji ukupnih
fenolnih spojeva u pokožicama crnih u odnosu na pokožice bijelih sorti grožđa. Utvrđena je dobra povezanost
između ukupnog sadržaja fenola i antioksidacijske aktivnosti. Najbolje antibakterijsko djelovanje protiv patogenih
bakterija pokazala je crna sorta Armenia.The grapevine (Vitis vinifera L.) is a perennial climber whose fruits show a great ability of antioxidant, antibacterial
and antifungal action. Thanks to the richness of secondary plant metabolites - phenolic compounds, grape
preparations protects the human body from attacks by pathogenic bacteria, but also cells from the harmful effects
of free radicals in oxidative stress. Therefore, the aim of this study was to experimentally determine the total phenol
content, total antioxidant and antibacterial activity of grape skin extracts of ten different, indigenous, Armenian
varieties. This study demonstrated higher content of phenolic compounds in the skins of black grape varieties than
white ones. A good correlation was found between total phenol content and antioxidant activity. The black variety
Armenia showed the best antibacterial activity against human pathogenic bacteria
GENOTYPIC DIFFERENCES IN THE PHYSIOLOGICAL RESPONSE OF MAIZE SEEDLINGS TO WATER WITHHOLDING
No full textOgraničena dostupnost vode jedan je od glavnih čimbenika oksidativnog stresa u biljkama, a u takvim uvjetima
nastaju reaktivne kisikove jedinke (ROS) koje oštećuju biološke membrane i stanične strukture. Cilj ovog
istraživanja bio je odrediti kako stres uvjetovan zasušivanjem utječe na fiziološki odgovor različitih genotipova
klijanaca kukuruza (Zea mays L.). Zasušivanje je u većini genotipova izazvalo povećanje koncentracije lipidne
peroksidacije, vodikovog peroksida i sadržaja prolina. Rezultati ovog istraživanja ukazuju da je odgovor na stres
zasušivanjem ovisan o genotipu kukuruza te da možemo razlikovati genotipove kukuruza s većom tolerancijom
na zasušivanje i one osjetljivije. Potrebna su daljnja istraživanja antioksidacijskog sustava i mjerenja drugih
komponenti oksidacijskog stresa kako bi se utvrdila povezanost između količine ROS-a i antioksidacijskog
odgovora.Limited water availability is one of the main factors of oxidative stress in plants. In such conditions formation of
reactive oxygen species (ROS) can damage biological membranes and cell structures. The aim of this study was
to determine how water withholding stress affected the physiological response of different maize seedlings (Zea
mays L.) genotypes. Water withholding caused an increase in the concentration of lipid peroxidation, hydrogen
peroxide and proline content in most genotypes. The results of this study indicate that the response to water
withholding stress in maize is genotype-dependent and that we can distinguish maize genotypes with higher
tolerance and those more sensitive to stress. Further studies of the antioxidant system and measurements of other
components of oxidative stress are needed in order to determine the relationship between the amount of ROS and
the antioxidant response
Effect of Fusarium head blight on photosynthetic efficiency of selected Croatian winter wheat varieties
No full textU ovom radu istražen je učinak fuzarijske paleži klasa na fotosintezu ozime pšenice (Triticum aestivum L.). U
istraživanju su korištene tri sorte pšenice (Galloper, Tika Taka i Golubica) kako bi se istražilo postoji li razlika u
odgovoru na infekciju u ovisnosti o sorti. Pšenica je inokulirana vrstama Fusarium graminearum i F. culmorum
(1:1) na eksperimentalnim poljima Poljoprivrednog Instituta Osijek, dok su netretirane biljke korištene kao
kontrola. Fotosintetska učinkovitost određena je mjerenjem brzog rasta fluorescencije klorofila a te su izmjerenje
koncentracije fotosintetskih pigmenata u listu. Dobiveni rezultati pokazali su da fuzarijska palež klasa može
različito utjecati na proces fotosinteze kod različitih sorti pšenice. U uvjetima provedenog istraživanja nije dokazan
utjecaj ove bolesti na fotosintetsku učinkovitost sorte Tika Taka, dok promjene utvrđene kod sorti Galloper i
Golubica ukazuju na mogućnost povećanja fotosintetske učinkovitosti uslijed zaraze vrstama iz roda Fusarium.In this study the effect of Fusarium head blight on the photosynthesis of winter wheat (Triticum aestivum L.) was
analysed. Three winter wheat varieties (Galloper, Tika Taka i Golubica) were tested in order to determine
differences in the response depending on the variety. Wheat plants were inoculated with Fusarium graminearum
and F. culmorum (1:1) on the experimental fields of the Agricultural Institute Osijek and compared to untreated
plants used as a control. The photosynthetic efficiency was analysed by measuring fast chlorophyll a fluorescence
transients and concentrations of photosynthetic pigments in leaves. Obtained results indicate that effect of
Fusarium head blight on photosynthesis varies between tested wheat varieties. Under experimental conditions of
this study, Fusarium head blight did not affect photosynthetic efficiency of variety Tika Taka, while differences
observed for varieties Galloper and Golubica indicate their ability to increase photosynthetic efficiency due to
Fusarium species infection
EFFECT OF PESTICIDES ON SOIL MICROBIOM
No full textŠirenjem poljoprivredne industrije počinje onečišćavanje tla, vode i zraka što zahtijeva
primjenu pesticida. Iako su pesticidi uvelike pomogli očuvati usjeve od raznih štetočina i patogena, ljudi nisu
bili svjesni posljedica koje dolaze nakon primjene agresivnih kemikalija. Aktivne tvari pesticida šire se kroz
ekosustave te negativno utječu na sveukupnu floru i faunu, uključujući i mikrofloru tla. Mikroorganizmi u tlu
ključni su za održavanju kvalitete tla, biljaka, hrane i kruženje kemijskih elemenata koji određuju plodnost i
kvalitetu tla. Najveći problem primjene pesticida je njihov uglavnom negativan utjecaj na ne-ciljne organizme.
U ovom radu detaljnije je prikazana uloga mikroorganizama u tlu te posljedice primjene pesticida na različite
skupine mikroba.With the development of the agricultural industry, soil, water and air pollution are beccoming
more apperent. Although pesticides have greatly helped to preserve crops from a variety of pests and pathogens,
people were unaware of the consequences that are related to apllying aggresive chemicals. The active
substances of pesticides spread through ecosystems and negatively affects the overral flora and fauna, including
soil microflora. Soil microorganism are crucial for maintaining the quality of soil, plants, food, and the
circulation of chemical elements that determine soil fertility and quality. The biggest problem of pest
application is their mainly negative impact on non-target organisms. This paper presents in more detail the role
of microorganisms in the soil and the consequences of pesticide application on different groups of microbes
Macrozoobenthos of small watercourses
No full textPotoci su manje, plitke tekućice. U ovom radu istražena je zajednica makrozoobentosa Drenovačkog potoka u
parku prirode Papuk. Provedeno je jednodnevno uzorkovanje makrozoobentosa uz pomoć ručne bentos mreže.
Izmjereni fizikalno – kemijski parametri (temperatura, pH, električna vodljivost, otopljeni kisik) su u skladu s
godišnjim dobom te očekivanim vrijednostima za brdski potok. Cilj istraživanja bio je upoznati se sa sastavom i
strukturom zajednice makrozoobentosa brdskog potoka. Zabilježena je najveća raznolikost Insecta te izrazita
dominantnost skupine Amphipoda u odnosu na ostale taksonomske skupine, što povezujemo s dobrim ekološkim
stanjem vode, dostupnim mikrostaništima te listincem kao izvorom hrane za rakušce.Streams are small, shallow watercourses. In this paper, the macrozoobenthos community of theDrenovac stream
was investigated. One-day sampling of macrozoobenthos was performed using a benthos hand net. The
measured physico - chemical parameters (temperature, pH, electrical conductivity, dissolved oxygen) were in
accordance with the season and the expected values for the mountain stream. The aim of this research was to
study the composition and structure of the macrozoobenthos community of a mountain stream. Highest diversity
of Insecta was recorded and asubstantial dominance of amphipodscompared to other taxonomic, what can be
related to the high quality of the water, various microhabitats and leaves, as good food source for amphipods
Antioxidative response of Japanese knotweed (Reynoutria japonica Houtt.) to stressful conditions
No full textDo oksidacijskog stresa u biljnim stanicama dolazi zbog akumulacije reaktivnih kisikovih jedinki (ROS).
Biljke su razvile dva obrambena sustava na povišene koncentracije ROS-a; enzimski i neenzimski. U ovom je
radu proučavan antioksidacijski odgovor vrste japanski dvornik (Reynoutria japonica Houtt.) na stres izazvan
izlaganjem niskoj temperaturi (5 ºC) u različitim vremenskim intervalima (4, 16 i 48 sati). Kratkotrajno
izlaganje biljaka niskoj temperaturi (4 sata) dovelo je do povećanja koncentracije karotenoida i smanjenja
intenziteta lipidne peroksidacije (TBARS) ukazujući na učinkovitu zaštitnu ulogu karotenoida. Dugotrajnije
izlaganje niskoj temperaturi (16 i 48 sati) uzrokovalo je povišenje koncentracije vodikovog peroksida što je
dovelo do aktivacije antioksidacijskog odgovora koji ipak nije bio dovoljni učinkovit da spriječi oštećenja
biomembrana.Oxidative stress in plant cells is caused by accumulation of reactive oxygen species (ROS). Plants have
developed two systems of defence response to increased concentrations of ROS; enzymatic and non-enzymatic.
This study took a look at antioxidative response of Japanese knotweed (Reynoutra japonica Houtt.) to stress
induced by exposure to low temperature (5 ºC) in multiple time periods (4, 16 and 48 hours). Short-term
exposure of plants to low temperature (4 hours) led to an increase in the concentration of carotenoids and a
decrease in the intensity of lipid peroxidation (TBARS) indicating an effective protective role of carotenoids.
Prolonged exposure to low temperatures (16 and 48 hours) caused an increase in the concentration of hydrogen
peroxide which led to the activation of an antioxidant response which however was not effective enough to
prevent damage of biomembranes
STIMULATION OF BIOFILM GROWTH AS A RESPONSE TO DROUGHT STRESS
No full textU radu je eksperimentalno ispitana sposobnost bakterijskih kultura za stvaranje biofilma te utjecaj perioda
izloženosti nedostatku vode i povećane temperature na tu sposobnost s hipotezom pojačanog stvaranja biofilma
kao odgovor na stres sušom. Eksperimentalni dio rada je bio podijeljen u 3 eksperimenta kroz koje je testirano
ukupno 28 bakterijskih kultura izoliranih s područja sjeveroistočne Hrvatske iz različitih tipova staništa. Od 28
bakterijskih kultura odabrano je 5 kultura za dodatni eksperiment olakšavanja stresa sušom pri uzgoju pšenice,
no njihov utjecaj na olakšavanje stresa sušom nije pokazao značajan rezultat.The experiment tested the ability of bacterial cultures to produce biofilm and whether it was enhanced by
exposure to higher temperature with lack of water (drought stress). Experimental part of this thesis was divided
into 3 experiments through which 28 bacterial cultures sampled from north-east part of Croatia from different
types of habitats were tested. Out of 28 cultures 5 cultures were chosen for experiment with wheat in which
their ability to alleviate drought stress in growing wheat was tested. However there was no significant effect
detected