Repository of the City and University Library Osijek

Mokriš Marendić, Svjetlana

18
Iz knjižnica
tu kao vrlo uspješne i poticajne, kako za bolju socijalizaciju 
mališana s oštećenjima vida, tako i zbog senzibilizacije vi-
deće okoline za potrebe slijepih i slabovidnih. Stoga je dogo-
voreno da se radionice nastave i nakon što je projekt završio. 
Naime, djeca s oštećenjem vida, osobito ona koja nisu uklju-
čena u redovne oblike institucionalnog predškolskog odgo-
ja, imaju relativno malo prilika redovno se susretati s vide-
ćom djecom, posebno s većim grupama. Stoga im često ne-
dostaje iskustava i znanja o ponašanju u takvim situacijama, 
što kod njih može uzrokovati nesigurnost, nelagodu i povla-
čenje u sebe. S druge strane, videći mališani, npr. polazni-
ci dječjih vrtića, ne znaju mnogo o tome što zapravo znači 
biti slijep, odnosno imati oštećen vid, zatim što slijepa oso-
ba sve može, a što ne, i na koji način oni koji vide mogu po-
moći svome slijepom ili slabovidnom prijatelju. Mališani s 
oštećenim vidom iznimno dobro reagiraju na poticaje koje 
dobivaju kroz igru s videćim vršnjacima u ovakvim radio-
nicama, te kao rezultat sve više koriste taktilne slikovnice i 
zvučne knjige iz fonda knjižnice. Videća djeca uče kako pri-
stupiti slijepoj osobi i što je sve potrebno kako bi se i onaj 
tko je slijep ili slabovidan s njima mogao igrati, učiti pa i či-
tati na svoj način. Stoga Udruga slijepih Koprivničko-križe-
vačke županije, Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” te Mala 
kuća nastavljaju planirati sljedeći ciklus radionica u kojem bi 
sličnom edukacijom bio obuhvaćen veći broj djece u dječjim 
vrtićima, kao i njihovi odgajatelji, nakon čega će se akcija ši-
riti i na škole, odnosno na djecu osnovnoškolskoga uzrasta te 
njihove nastavnike.
Lj. Vugrinec
ljiljana@knjiznica-koprivnica.hr
Čuvarice ognjišta i duha – izložba 
i predavanja u Mjesecu Hrvatske 
knjige 2007. u Gradskoj i sveučilišnoj 
knjižnici Osijek
Povodom pedesete godišnjice smrti, Mjesec hrvatske knjige 
2007. godine bio je posvećen Mariji Jurić Zagorki, književ-
nici koju su njezini muški “kolege” nazivali svakojakim ruž-
nim epitetima i “muškobanjastom babom”, a povjesničarka 
i etnologinja Lydia Sklevicky “patuljastom amazonkom hr-
vatskog feminizma”.
No, nije samo Marija Jurić Zagorka svojim književnim i no-
vinarskim uradcima obilježila prijelom 19. u 20. stoljeće. Uz 
nju, diljem Hrvatske, pa tako i u Slavoniji, javio se cijeli niz 
spisateljica koje su svojim radovima nastojale obogatiti hr-
vatski kulturni duh. 
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek u Mjesecu hrvatske 
knjige 2007. organizirala je izložbu Slavonske književnice: 
suvremenice Marije Jurić Zagorke koja je otvorena 16. listo-
pada 2007. godine. Spisateljice predstavljene na ovoj izlož-
bi - Jelica Belović Bernadzikowska, Ivana Brlić Mažuranić, 
Jagoda Brlić, Josipa pl. Glembay, Mathilde Hengl, Zdenka 
Marković, Leopoldine Rott, Jagoda Truhelka, Vilma Vuke-
lić Miskolczy i Ružica Žert Dončević, samo su neke od spi-
sateljica slavonske ravni jer prostor i vrijeme, nažalost, nisu 
nam dopustili više. Literarnu vrijednost uradaka nekih od 
Mladi novinari 
Knjižnice grada Zagreba su ovogodišnji, jedanaesti Mjesec 
hrvatske knjige posvetile obilježavanju 50. obljetnice smrti 
književnice i novinarke Marije Jurić Zagorke. Nastavljajući 
dugogodišnju suradnju s nakladnicima, i ove su godine na 
Sajmu knjiga Interliber, od 7. do 11. studenoga 2007., organi-
zirani programi poticanja čitanja i pismenosti među djecom 
i mladima. Obavljajući jednu od svojih najvažnijih uloga, 
Knjižnice grada Zagreba osmislile su zanimljiva događanja 
uključivši ovu populaciju u poticajne aktivnosti organizira-
njem novinarske radionice u suradnji s Hrvatskim novinar-
skim društvom i školama iz Zagreba. Uključivanjem novi-
narskih grupa i njihovih mentora iz deset škola (četiri osnov-
ne i šest srednjih) željelo se dati poticaj i predstavljanje rada 
učenika, od kojih su neki već dobili priznanja na javnim na-
tjecateljskim manifestacijama, a uključivanjem mladih no-
vinara u aktivnosti ovog značajnog sajma knjiga željelo se 
skrenuti pozornost na važnost praćenja knjige u medijima. 
Mladi novinari pratili su događanja na Interliberu: predstav-
ljanje novih knjiga i autora, događanja na središnjoj pozorni-
ci s nizom tribina kao i u izložbenim prostorima mnogobroj-
nih nakladnika. U dodijeljenom prostoru od pedesetak kva-
dratnih metara bilo je smješteno uredništvo Interliber expre-
ssa opremljeno računalima s pristupom internetu, pisačem 
i LCD-om, kako bi mladi novinari mogli unositi i ispisiva-
ti tekstove s fotografijama. Tekstovi koji su nastali na tim ra-
dionicama dnevnih novina s reportažama događanja s Inter-
libera bili su izloženi u uredništvu, tako da su već tada bili 
podastrti sudu javnosti, a bit će objavljeni i u školskim listo-
vima, pa će i na taj način informirati sve učenike pojedinih 
škola o događajima na Interliberu. Da bi se ovom programu 
dao što veći značaj i profesionalniji karakter, svakog je dana 
u uredništvu gostovao profesionalni novinar koji je u jedno-
satnom razgovoru odgovarao na brojna pitanja mladih novi-
nara i upućivao ih u tajne dobrog novinarstva. U prostoru 
uredništva bila je postavljena izložba o Mariji Jurić Zagor-
ki na posterima koju su pripremile Knjižnice grada Zagreba 
i izložba školskih listova škola koje su sudjelovale u progra-
mu. Mladi novinari i njihovi mentori (više od stotinu sudio-
nika) izrazili su svoje veliko zadovoljstvo ovakvim aktivno-
stima, obogaćeni novim spoznajama i znanjima koja će pre-
nositi u svom daljnjem školovanju. 
L. Bučević-Sanvincenti
l.bucevic.sanvincenti@kgz.hr
19
Iz knjižnica
ovih spisateljica hrvatska književna povijest i hrvatska knji-
ževna kritika odavno su prepoznale (Ivana Brlić Mažuranić, 
Jagoda Truhelka, Zdenka Marković), neke su otkrivene tije-
kom zadnjega desetljeća 20. stoljeća (Vilma Vukelić Miskol-
czy), a neke su i danas gotovo potpuno nepoznate (Mathil-
de Hengl, Leopoldine Rott, Ružica Žert Dončević). Izlože-
na građa obuhvatila je djela ovih književnica te slikovni i ar-
hivski materijal iz fundusa Muzeja Slavonije u Osijeku, Dr-
žavnog arhiva u Osijeku te Gradske i sveučilišne knjižnice 
Osijek. Uz izložbu su izrađeni i plakati (svaki je bio posve-
ćen jednoj spisateljici). Namjera nam nije bila dati cjeloku-
pan presjek života i djelovanja svake ponaosob nego ukaza-
ti upravo na onaj segment u kojemu je darovitost, kreativnost 
i ženstvenost svake od njih, u vremenima u kojima je ženski 
književni izričaj teško nalazio svoj put do čitatelja, najviše 
došla do izražaja. 
Osim izložbe, koja je zauzimala središnje mjesto u ovogodiš-
njem obilježavanju Mjeseca hrvatske knjige, Gradska i sveu-
čilišna knjižnica Osijek organizirala je i tri ženski intonira-
na predavanja.
Prvo od ovih predavanja pod nazivom Što zapravo hoće te 
žene održala je 29. listopada 2007. dr. sc. Helena Sablić To-
mić, izvanredna profesorica na Filozofskom fakultetu u Osi-
jeku i dekanica Umjetničke akademije u Osijeku. Ona je 
kroz književnopovijesni pogled na žene hrvatske književno-
sti od Jagode Brlić i Dragojle Jarnević preko Jagode Truhel-
ke, Zofke Kveder, Marije Jurić Zagorke, Ivane Brlić Mažu-
ranić do Mare Švel Gamiršek, Vilme Vukelić i suvremenih 
književnica kao što su Irena Vrkljan, Slavenka Drakulić, Ju-
lijana Matanović, Slađana Bukovac ili Ivana Sajko ukazala 
na njihovu različitost u odnosu na kulturološki i društveni 
duh vremena kojemu su pripadale. 
Slavica Jakobović Fribec, komparatistica, knjižničarka i akti-
vistica za ženska ljudska prava iz Zagreba, u svome je preda-
vanju naslovljenom Od tradicijske zadaće žene do građanki-
ne samosvijesti – stoljeće ženskih prava u Hrvatskoj, održa-
nom 30. listopada 2007., predstavila povijesni razvoj ženskih 
prava i ženskog pokreta u Hrvatskoj u 20. stoljeću, njihov 
kontinuitet i diskontinuitet, u monarhističkom i socijalistič-
kom razdoblju, te konceptualne i kulturološke razlike žen-
skih zahtjeva vezanih uz pojmove jednakosti, spolne razli-
ke i rodne ravnopravnosti i, dakako, kad je riječ o hrvatskim 
književnicama, napose Mariji Jurić Zagorki i Jagodi Truhel-
ki, kao o onima koje su, pomičući granice slobode ženskog 
autorstva, širile i granice ljudskog dostojanstva.
Treće predavanje u ovome nizu pod nazivom A gdje smo da-
nas ...? održale su 5. studenoga 2007. Mirjana Herceg, dipl. 
iur., dugogodišnja aktivistica na području ljudskih prava 
i sloboda, posebice ženskih ljudskih prava i ravnopravnost 
spolova, i Milica Jovanović, odvjetnička vježbenica s isku-
stvom rada u nevladinom sektoru, članica Upravnog odbora 
PRONI centra za socijalno podučavanje, predavačica prav-
nih predmeta u PRONI centru te pravna savjetnica u ženskoj 
udruzi Izvor. U okviru jednosatnoga predavanja one su pri-
kazale razvoj ženskih ljudskih prava, dale opći pregled pra-
va žena u hrvatskom pravnom sustavu te mehanizme zaštite 
ženskih ljudskih prava.
S. Mokriš Marendić
marendic@knjiga.gskos.hr
Mjesec hrvatske knjige 2007.
U Babinoj Gredi 15. studenoga otvorena je nova knjižnica, a 
zatvoren još jedan Mjesec hrvatske knjige.
Uz prigodan kulturno-umjetnički program te uz nazočnost 
brojnih uzvanika i stanovnika Babine Grede kao i okolnih 
mjesta svečano je otvorena narodna knjižnica koju to mjesto 
do sada nije imalo. Pozdravne riječi okupljenim uzvanicima 
i građanima uputili su Marko Mrkonjić, načelnik Općine Ba-
bina Greda, Božo Galić, župan Vukovarsko-srijemske župa-
nije, akademik Josip Bratulić i mr. sc. Branka Šulc, pomoć-
nica ministra kulture Republike Hrvatske, a Mjesec hrvatske 
knjige 2007. prigodnim je riječima zatvorila Davorka Bastić, 
predsjednica Programskog i organizacijskog odbora Mjeseca 
hrvatske knjige 2007.
Mjesec hrvatske knjige započeo je, kao i svake godine, 15. li-
stopada, no ove godine u  Karlovcu uz otvaranje novoizgra-


Čuvarice ognjišta i duha – izložba i predavanja u Mjesecu Hrvatske knjige 2007. u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek

Pozivnica Američkog kutka Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek i Hrvatske glazbene mladeži na kocert HGM JAZZ MESSENGERS u sklopu ciklusa "American Corner Sounds"

HGM JAZZ MESSENGERS

Lukačević, Srđan

Uloga knjižnica u stvaranju i promicanju kulture čitanja

Katalenac, Dragutin

Kralik, Gordana

Omazić, Marija

Goll, Miriam

Žulj, Marinko

Povijest sveučilišnog knjižničarstva u Osijeku

Poster Osječko-baranjska županija izrađen za izlaganje na 5. savjetovanju za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj Narodne knjižnice za sadašnjost i budućnost: Koncepti-arhitektura-tehnologija održanom u Lovranu od 3. do 6. listopada 2007. godine

Grošelj, Andreja

Osječko-baranjska županija

Izložba ilustracija autora Tomislava Beštaka postavljena povodom Dječjeg tjedna (01.- 07. listopada 2007. godine) na Dječjem odjelu Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek

Beštak, Tomislav

Bonjaj, Zvonimir

Izložba ilustracija Beštak Tomislav

Mokriš, Svjetlana

Radionica „Digitalizacija i nove knjižnične usluge“ : (Osijek, 4. veljače 2005.)

21
Iz knjižnica
knjižnica Velika Gorica pravna je sljednica prve čitaonice u 
Velikoj Gorici otvorene 1886. godine, tako da se ove godine 
obilježava 120 godina kontinuiranog knjižničarstva u Turopo-
lju. Nakon preuređenja, knjižnica je uselila u novoobnovljene 
i proširene prostore, a svakako treba istaknuti da sada ima sa-
mostalni Dječji odjel.
Prije same svečanosti otvaranja organizatori i gosti iz 
knjižnica diljem Hrvatske u pratnji vodiča razgledali su neke 
znamenitosti Turopolja. Tako su imali priliku uvjeriti se u 
iznimnu ljepotu drvene kapele Sv. Barbare (17. st.) u Velikoj 
Mlaci, kurije Modić – Bedeković (1806.), središtu kulturnih 
zbivanja starog Turopolja i grada – utvrde Lukavca, sjedišta 
Plemenite općine turopoljske koja je bila i inicijator utemelje-
nja prve čitaonice u Velikoj Gorici.
Na svečanosti otvaranja sve uzvanike pozdravila je Ka-
tja Matković Mikulčić, ravnateljica Gradske knjižnice Velika 
Gorica. Zatim su se gostima obratili Tonino Picula, gradona-
čelnik Grada Velike Gorice, i Stjepan  Kožić, župan Zagreba-
čke županije, te Davorka Bastić, ravnateljica Knjižnica grada 
Zagreba i predsjednica Programskog i organizacijskog odbo-
ra Mjeseca hrvatske knjige 2006. Manifestaciju je prigodnim 
govorom i simboličnim presijecanjem vrpce u ime Ministar-
stva kulture otvorio Jadran Antolović, državni tajnik. Među 
brojnim uzvanicima bili su i mr. sc. Branka Šulc, pomoćni-
ca Ministra kulture, Mirjana Kos Špoljarić, načelnica u Mi-
nistarstvu znanosti, prosvjete i športa, Vesna Škare - Ožbolt, 
predsjednica  Gradskog vijeća Grada Velike Gorice, te brojni 
predstavnici političkog, javnog, gospodarskog i vjerskog ži-
vota Grada Velike Gorice.
Nakon svečanosti otvaranja gosti su mogli razgledati novoo-
bnovljene prostore knjižnice te popratne akcije uz ovu sveča-
nost: izložbe Graﬁti – i fasade govore  i Glagoljica,  izložbu 
knjiga nekih od znanstvenika koji žive u Velikoj Gorici, te 
izložbu eko–lutaka izrađenih u radionici Dječjeg odjela. Pro-
jekcijom kratkog ﬁlma Od kurije do Akademije gosti su se 
mogli upoznati sa stoljetnom tradicijom knjižničarstva u Ve-
likoj Gorici i Turopolju. U Velikoj Gorici i Turopolju, kako 
govore povijesni izvori, ljubav prema knjizi i čitanju stara je 
više od pet stoljeća. Iz te bogate tradicije pisane riječi pote-
kla su velika imena naše starije književnosti: Bartol Đurđević 
(Jurjević) iz Male Mlake, pionir europskog novinarstva i prvi 
hrvatski leksikograf čiju 500. obljetnicu rođenja obilježava-
mo ove godine;
Juraj Habdelić, kajkavski klasik iz Starog Čiča, najpo-
znatiji turopoljski književnik uopće i jedan od najuglednijih 
ljudi svoga vremena; Matija Magdalenić iz Male Mlake, za-
nimljiv kajkavski pisac iz 17. stoljeća; Juraj Mulih iz Hrašća, 
najplodniji kajkavski pisac 18. stoljeća, autor prvog bonto-
na i drugi.
Prostor Velike Gorice i Turopolja u književnost su uveli 
August Šenoa, Antun Gustav Matoš, Dragutin Domjanić,  Slav-
ko Kolar, Matko Peić, a živuće pisce da ni ne spominjemo.
Današnja Gradska knjižnica Velika Gorica nakon broj-
nih seljenja, statusnih promjena i preuređenja svoj jubilej do-
čekuje na dvije lokacije - Središnjoj knjižnici, Zagrebačka 37 
(Odjel za odrasle i Dječji odjel ) i Područnoj knjižnici Galže-
nica, Trg Stjepana Radića 5. Knjižnica  posjeduje oko 85 000 
svezaka knjižne građe, bogatu zavičajnu zbirku i više od 50 
naslova periodike. Njeguje brojne oblike animacije za čitanje 
i knjigu. Opremljena novom informatičkom opremom pruža 
mogućnosti rada i u novim medijima i kao takva ostaje neizo-
stavna točka na kulturnoj karti Velike Gorice.
Nedvojbeno je da je knjiga nezaobilazna. Tek se mije-
nja njena šminka i vanjština, mijenja se način korištenja i na-
čin proizvodnje. Ali odnos prema knjizi i knjižnici jest uisti-
nu odnos prema budućnosti. I sebi. Svaki put nas na to iznova 
podsjeti manifestacija Mjesec hrvatske knjige. Sretni smo što 
smo bili domaćini otvaranja ovogodišnje svečanosti i što smo 
tu radost mogli podijeliti s vama, dragi knjižničari diljem Hr-
vatske. U tišini svojih prostora nastavljamo svoj tihi, samoza-
tajni rad na promicanju knjige i čitanja. Kako je Mjesec hr-
vatske knjige ove godine posvećen  znanosti u čast obljetnice 
rođenja Nikole Tesle, a u duhu predgovora Programske knji-
žice koju je napisao dr. sc. Aleksa Bjeliš, naš sugrađanin i 
novi rektor Zagrebačkog sveučilišta, željela bih istaknuti neka 
svjetlo koje nam je podario Nikola Tesla što više svijetli u na-
šim domovima i nad knjigama koje nam nude naše knjižnice.
K. Matković Mikulčić
k.mm@zg.t-com.hr
Izložba Kroz osječke aleje do 
kemijskog panteona - osječki nobelovci 
Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog 
(Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, listopad – stu-
deni 2006.)
U Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek u Mjesecu hr-
vatske knjige 2006. godine, posvećenom znanosti i hrvatskim 
znanstvenicima svjetskog značaja, otvorena je izložba Kroz 
osječke aleje do kemijskog panteona – osječki nobelovci La-
voslav Ružička i Vladimir Prelog koja je ujedno i spomen na 
120. obljetnicu rođenja Lavoslava Ružičke i 100. obljetnicu 
rođenja Vladimira Preloga.
Oba ova znanstvenika bila su osječki učenici. Lavoslav 
Ružička dobio je Nobelovu nagradu za kemiju 1939. godine. 
Vladimir Prelog dobio je Nobelovu nagradu za kemiju 1975. 
godine.
Lavoslav Ružička, rođeni Vukovarac, živio je u Osije-
ku od 1893. do 1906. godine. Prijelaz iz 19. u 20. stoljeće 
bilo je razdoblje srednjoeuropskog procvata Osijeka. Bilo je 
to doba intenzivnog razvoja obrta i trgovine, doba kad se u 
Osijeku razvijalo pučko školstvo i kad su počele raditi pozna-
te osječke gimnazije, doba kad se Osijek oslikao secesijskim 
pročeljima, poznatim osječkim alejama i arboretumima i kad 
je Osijekom, među prvim gradovima u Europi, vozio konjski 
22
Iz knjižnica
tramvaj. Nešto od toga intelektualnog i kuturnog duha uda-
hnuo je i mladi Ružička. Vladimir Prelog boravio je u Osijeku 
nepune dvije školske godine – 1919./1920. i 1920./1921. U to 
doba srednjoeuropsko ozračje Osijeka bilo je na izdisaju. Re-
lativno je malo podataka o boravku ove dvojice znanstvenika 
u Osijeku, a poznati podaci prikazani su na posterima. 
Naime, izložba se sastoji od pet postera – uvodnog po-
stera, tri postera naslovljena Uspomene iz mladosti, Još pone-
ka uspomena, Osječki gimnazijalac na kojima su povezani au-
tobiografski i biografski tekstovi iz života Lavoslava Ružičke 
i Vladimira Preloga s tekstovima o gospodarskom i kultur-
nom razvoju Osijeka, te postera naslovljenog Ponovo s Osi-
jekom, posvećenog Vladimiru Prelogu i njegovu boravku u 
Osijeku 1989. godine te postavljanju bista Lavoslava Ružičke 
i Vladimira Preloga na Rondelu velikana ispred III. gimnazi-
je u Osijeku.
Mladenačko razdoblje njihova boravka u Osijeku ome-
đeno je godinama 1890. i 1920., stoga se u postavu izložbe 
nalaze i dvije karte Osijeka - karta iz 1893. i karta iz 1920. go-
dine. Knjige, časopisi, fotograﬁje izložene u vitrinama tako-
đer oslikavaju neke trenutke iz života ovih dvaju znanstveni-
ka i Osijek navedena razdoblja. 
Izložba je likovno obogaćena s pet likova iz osječke pro-
šlosti koje smo nazvali Matilda, Amalija, Vjekoslav, Albert i 
Kamilo, a koje je osmislila i izradila kolegica Dubravka Pa-
đen-Farkaš. Za glazbenu pratnju izložbe odabrana je Dora Pe-
jačević, hrvatska glazbenica čije rođenje i prerana smrt tako-
đer omeđuju ovo razdoblje – rodila se 1885., a umrla 1923. 
godine.
Izložba je realizirana uz pomoć Muzeja Slavonije, Dr-
žavnog arhiva u Osijeku i III. gimnazije u Osijeku, koji su 
nam ustupili dio izložaka te pisani i slikovni materijal potre-
ban pri osmišljavanju postera. Cijeli je ovaj projekt zamišljen 
kao putujuća izložba po školskim knjižnicama Osječko-ba-
ranjske županije, a bit će ponuđena i ostalim knjižnicama u 
Hrvatskoj.
S. Mokriš
marendic@gskos.hr
Kompjutorska igraonica na dječjem 
odjelu Narodne knjižnice i čitaonice 
Jastrebarsko
Dana 13. studenog 2006. godine na dječjem odjelu Na-
rodne knjižnice i čitaonice Jastrebarsko otvorena je dječja ko-
mpjutorska igraonica. Nakon što je ove godine otvoren internet 
kutak za odrasle korisnike i sve putnike namjernike u gradu, dje-
čji kompjutorski kutak bio je logičan slijed, iako s malim vre-
menskim zaostatkom u odnosu na veće sredine i veće knjižnice. 
 Igraonica ima dva računala s ADSL internetskom vezom i s 
desetak dječjih igara edukativnog sadržaja. U fondu knjižnice 
Knjiga u điru! 
Od 4. listopada 2006., Dana Gradske knjižnice Zadar, hr-
vatske knjižnice bogatije su za još jedan bibliobus. 
Potreba za bibliobusom na području Zadra redovito se 
izražavala u planovima i programima ove knjižnice podnoše-
nima Ministarstvu, Županiji i Gradu. Međutim, tek pojavom 
mogućnosti korištenja pretpristupnih sredstava Europske za-
jednice (CARDS 2002) došlo se do glavnine sredstava za na-
bavu samog bibliobusa. Sredstva EU trajat će do isteka teku-
će kalendarske godine, a nakon toga, kako je izraženo u pismu 
namjere Zadarske županije, bibliobus bi trebala nastaviti ﬁ-
nancirati Županija zajedno s jedinicama lokalne uprave. Ko-
načna realizacija projekta, tj. pokretanje bibliobusne službe, 
ne bi bilo moguće bez značajne pomoći Ministarstva kulture.
Bibliobus Gradske knjižnice Zadar nabavljen je putem 
međunarodnog natječaja, a kao izvođač radova odabrana je 
slovenska tvrtka Dumida d.o.o. iz Maribora. Vozilo je opre-
mljeno klima-uređajem, grijanjem, računalima s pristupom 
internetu, multimedijalnom opremom i rampom za pristup 
osobama s posebnim potrebama. Kapacitet bibliobusa je oko 
4000 jedinica građe, a još je toliko trenutno u pričuvi. Vozilo, 
nalazi se i 38 CD-ROM-ova iz područja glazbe, učenja stra-
nih jezika, književnosti i rječnika koji su sada dostupni svima.
 Kompjutorska oprema donacija je Privredne banke Zagreb, po-
slovnice Jastrebarsko, a za donaciju možemo zahvaliti voditelju 
poslovnice, gospodinu Hrvoju Baždariću. Na otvaranju dječje 
kompjutorske igraonice, kao i na otvaranju internet kutka, bio 
je i gradonačelnik Jastrebarskog, gospodin Boris Klemenić. 
 Narodna knjižnica i čitaonica Jastrebarsko radi na prostoru 
od 200 m2 sa 2 zaposlena djelatnika svakodnevno od 8,00 do 
18,00 sati. U fondu ima 27 600 svezaka u slobodnom pristupu 
i 2350 upisanih korisnika. Još uvijek djeluje u sastavu Centra 
za kulturu Jastrebarsko. 
P. Bošnjak
narodna-knjiznica-jastrebarsko@zg.t-com.hr 


Izložba Kroz osječke aleje do kemijskog panteona – osječki nobelovci Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog

Seleš, Marin

Martić, Ivica

Maratović, Gordana

Pauk i raketa

Radman, Ljubica

Silva Pavlinić : 1946.-2006.

Not a member yet