Sveznalica
Not a member yet
8895 research outputs found
Sort by
Zdravstvena njega bolesnica s karcinomom dojke
Zdravstvena njega pacijentica s karcinomom dojke uklju
uje razli
ite aspekte pruanja skrbi u
kontinuumu karcinoma. U lije
enju karcinoma dojke naglasak je na vanosti ranog otkrivanja
i programa probira u prepoznavanju karcinoma dojke u njegovim najranijim stadijima koji se
mogu izlije
iti. Putem inicijativa kao ato su mamografski probir i alati za procjenu rizika,
pruatelji zdravstvenih usluga nastoje olakaati pravovremenu intervenciju i poboljaati
dugoro
ne ishode za pacijente. Nakon postavljanja dijagnoze lije
enje obuhva a niz modaliteta,
uklju
uju i operaciju, kemoterapiju, terapiju zra
enjem, hormonsku terapiju, ciljanu terapiju i
intervencije potporne njege. Multidisciplinarna suradnja me u zdravstvenim radnicima klju
na
je u prilago avanju planova lije
enja jedinstvenom klini
kom profilu svakog pacijenta,
optimiziranju terapijskih ishoda i minimiziranju morbiditeta povezanog s lije
enjem. Nadalje,
treba naglasiti zna
aj suportivne skrbi u rjeaavanju holisti
kih potreba pacijenata u lije
enju
karcinoma. Od upravljanja simptomima i psihosocijalne podrake do skrbi za preivjele i
palijativne skrbi, zdravstveni radnici nastoje poboljaati kvalitetu ivota pacijenata, ublaiti
patnju i promicati otpornost u suo
avanju s nevoljama. Zdravstvena njega pacijentice s
karcinomom dojke naglaaava vanost holisti
kog pristupa lije
enju karcinoma dojke
usmjerenog na pacijenta. Kroz rano otkrivanje, strategije lije
enja utemeljene na dokazima,
interdisciplinarnu suradnju i intervencije potporne skrbi, pruatelji zdravstvenih usluga mogu
napraviti zna
ajnu razliku u ivotima pojedinaca pogo enih karcinomom dojke, poti
u i nadu,
izlje
enje i osnaivanje tijekom lije
enja
Povezanost stila života i kardiovaskularnih bolesti
Kardiovaskularne bolesti među vodećim su uzrocima invalidnosti i smrtnosti u Republici
Hrvatskoj i u svijetu. Istraživanja pokazuju da se značajan dio kardiovaskularnih bolesti i
njihovih posljedica može spriječiti promjenom stila života. Iz toga razloga važno je provođenje
mjera zdravstvenog odgoja koji uključuje edukaciju o pozitivnom zdravstvenom ponašanju i
značaju promjene nezdravog stila života na prevenciju nastanka kardiovaskularnih bolesti i
njihovih komplikacija.
U radu će biti opisane najčešće kardiovaskularne bolesti i njihovi simptomi, te komplikacije.
Nadalje, biti će opisana povezanost stila života i kardiovaskularnih bolesti, te mogućnost
prevencije istih.
Rad će biti pisan u formi preglednog rada
Zbrinjavanje bolesnika prema protokolu neposrednog održavanja života u objedinjenom hitnom bolničkom prijemu
Protokoli neposredne podrbke ~ivotu (ILS) neophodni su u hitnoj pomo i, gdje je brza, odlu na akcija imperativ za u inkovito rjebavanje hitnih stanja opasnih po ~ivot. Ovaj rad zadire u sveobuhvatni okvir ILS protokola, pojabnjavaju i kriti ne komponente i strategije koje koriste zdravstveni djelatnici za stabilizaciju pacijenata u kriti nim stanjima. Klju no za uspjeh ILS-a u hitnoj pomo i je sustavna primjena algoritama procjene, kao bto je ABCDE pristup, koji olakbava prioritetnu intervenciju na temelju ozbiljnosti pacijentova stanja. Tehnike upravljanja dibnim putovima, uklju uju i endotrahealnu intubaciju i ventilaciju pomo u maske, osiguravaju odr~avanje prohodnosti dibnih putova za odgovaraju u oksigenaciju. Istodobno, mjere potpore disanju, kao bto su mehani ka ventilacija i dodatak kisika, optimiziraju izmjenu plinova i perfuziju tkiva. Intervencije potpore cirkulaciji, uklju uju i kardiopulmonalnu reanimaciju (CPR) i defibrilaciju, brzo se pokre u kako bi se vratila sr ana funkcija i cirkulacija u slu ajevima sr anog zastoja ili tebkog krvarenja. atovibe, kontinuirano pra enje vitalnih znakova, elektrokardiografija i drugih relevantnih parametara omogu uje pru~ateljima zdravstvenih usluga da brzo identificiraju pogorbana stanja i interveniraju u skladu s tim. Interdisciplinarna suradnja među lije nicima hitne pomo i, medicinskim sestrama, respiratornim terapeutima, farmaceutima i drugim lanovima tima poti e sinergisti ki pristup skrbi za pacijente, pove avaju i u inkovitost i djelotvornost ILS protokola. Kroz redovite treninge, simulacije i izvjebtaje, zdravstveni timovi njeguju kulturu pripravnosti i stru nosti, usavrbavaju i svoje vjebtine u upravljanju hitnim situacijama s preciznob u i pribranob u. Nadalje, ovaj rad naglabava va~nost stalne edukacije i inicijativa za poboljbanje kvalitete u usavrbavanju ILS praksi unutar okru~enja hitne pomo i. Pridr~avaju i se smjernica utemeljenih na dokazima i njeguju i kulturu kontinuiranog u enja, timovi hitne pomo i mogu podi i standard skrbi i poboljbati ishode za pacijente koji se suo avaju s hitnim stanjima opasnim po ~ivot. Zaklju no, precizno izvrbavanje ILS protokola u hitnoj pomo i utjelovljuje predanost zdravstvenih radnika pru~anju pravovremenih i u inkovitih intervencija, u kona nici spabavanju ~ivota i o uvanju dobrobiti onih kojima je to kriti no potrebno
Verbalno zlostavljanje medicinskih sestara
Medicinske sestre, posebice u zdravstvenom sektoru, često su žrtve nasilja na radnom mjestu, uključujući verbalno zlostavljanje. Nacionalni institut za sigurnost i zdravlje na radu identificira različite čimbenike rizika, dok istraživanja ukazuju na negativne posljedice nasilja, poput gubitka koncentracije i smanjenja zadovoljstva poslom. U zdravstvenim ustanovama, poticanje prijava nasilja, jasna pravila za prijavu te uspostava protokola za prevenciju i evidenciju nasilja ključni su za sigurno radno okruženje. Kroz integraciju intraneta, organizacije olakšavaju prijave neželjenih događaja, pružajući siguran i transparentan sustav. Nulta tolerancija na nasilje ističe neprihvatljivost bilo kojeg oblika agresije te potiče preventivne mjere, edukaciju i učinkovite sankcije. Ovaj pristup, iako važan, zahtijeva analizu učinkovitosti te pažljivo praćenje kako bi se osigurala dugoročna dobrobit zdravstvenih radnika i pacijenata. Istraživanje o verbalnom nasilju nad medicinskim sestrama ima cilj procijeniti učestalost, vrste i utjecaj verbalnog nasilja u njihovom radnom okruženju. Metoda snježne grude koristila se za prikupljanje podataka putem online ankete. Anketa je obuhvaćala pitanja o spolu, radnom iskustvu, izvorima nasilja, osjećajima nakon incidenata, prijavljivanju nasilja te mjerama prevencije i podrške. Od 47 ispitanika, većina su žene s radnim stažem između 11-30 godina, a uglavnom su prvostupnici sestrinstva. Rezultati istraživanja o verbalnom nasilju među zdravstvenim radnicima pokazuju da je to ozbiljan problem koji zahtijeva hitnu pažnju i sustavne promjene. Verbalno nasilje pojavilo se u mjesec dana kod više od pola ispitanika. Dominantni osjećaji uznemirenosti i nemoći nakon nasilja potvrđuju emocionalni teret s kojim se zdravstveni radnici suočavaju. Niska stopa prijavljivanja (34,1%) ukazuje na mogući strah ili neefikasnost sustava prijavljivanja, dok utjecaj verbalnog nasilja na kvalitetu rada izvješćuje 36,8% ispitanika, istovremeno otkrivajući nisku stopu otkaza (7,1%), što sugerira otpornost, ali i potrebu za dodatnom podrškom. Analiza sustava podrške i prevencije otkriva ozbiljan nedostatak edukacije, pisanja procedura i jasne nulte tolerancije unutar ustanova, čime se povećava izloženost nasilju. Rezultati naglašavaju hitnu potrebu za implementacijom mjera prevencije, jačanjem sustava podrške, educiranjem osoblja i poboljšanjem radnih uvjeta kako bi se smanjila izloženost verbalnom nasilju i unaprijedila dobrobit zdravstvenih radnika
Specifične ozljede u rukometu te fizioterapijske metode prevencije i rehabilitacije
U modernom natjecateljskom sportu ozlijeđeni sportabi esto su pod pritiskom da se vrate natjecanju bto je prije mogu e, bto je esto zahtjev i za sportaba i za menad~ment tima. Sportabi također imaju banse izgubiti svoje mjesto u timu zbog vrlo natjecateljskog scenarija i prirodno su pod ve im pritiskom da se vrate. Elitni sportabi imaju određenu zabtitu, ali prosje ni sportab esto je prepubten sam sebi. Cilj rada je prikazati specifi ne ozljede u rukometu kao dijagnoze, prikazati anatomske strukture gornjih i donjih ekstremiteta te mogu nosti rehabilitacije i prevencije ozljeda. S obzirom na anatomski sastav lokomotornog sustava prevalencija sportskih ozljeda rukometaba ovaj rad bazira se na analizi gornjih i donjih ekstremiteta kao podlozi za nastanak obte enja ili ozljeda. Klju ni imbenici uspjebnih rehabilitacijskih protokola za sportske ozljede su primjena suvremenih rehabilitacijskih protokola pod odgovaraju im nadzorom, prikladne i pravovremene kirurbke intervencije te razumna i potreba temeljena uporaba farmaceutskih sredstava. Suvremeni rehabilitacijski protokoli naglabavaju timski rad i pravilno planiranje rehabilitacije, a rehabilitacijski tim mora voditi educirani sportski fizioterapeut, s razumijevanjem protokola i intervencija potrebnih u razli itim fazama. Kod najrizi nijih segmenata tijela (rame i koljeno) opisat e se brojna stanja koja uklju uju upale tetive i poreme aj kao bto su luksacije. Nadalje, ozljede koje uklju uju zglobne strukture e biti obuhva ene. Ib abenja, torzije i ozljede ligamenata su naj eb e ozljede ramena, ali također e se i spomenuti ozljede koje su uzrokovane ozljedama ~ivaca, tumora, rupturom tetiva i mibi a i frakturama kostiju. Diljem svijeta, primarni ciljevi su siguran povratak sportu i minimiziranje ponovnih ozljeda pri povratku sportu; to uklju uje rehabilitaciju u fazama, a dosadabnja metodologija jasno razgrani ava akutnu i kroni nu fazu ozljede. Spomenut e se metode fizioterapije koje uklju uju vje~be za pove anje izdr~ljivosti, balansa i snage te manualna terapija i dodatne fizikalne procedure kao bto je elektroterapija. Fizioterapija rukometaba e se bazirati na navedenim metodama fizioterapije i edukaciji o prevenciji ponovnog nastanka ozljeda
Primjena plazme bogate trombocitima u liječenju degenerativnih promjena zglobova
Osteoartritis je degenerativna i kronična bolest zglobova, a najčešće su zahvaćeni zglob
kuka i koljena. To je stanje okarakterizirano mehaničkom upalnom reakcijom sinovijalne ovojnice
i oštećenjem zglobne hrskavice. Glavni simptom koji se javlja kao posljedica toga je bol, ali se
javljaju i poteškoće u obavljanju aktivnosti svakodnevnog života. Iako je uzrok osteoartritisa
nepoznat, faktori rizika za nastanak degenerativnih promjena su dob, spol, ozljede, pretilost,
nestabilnost zglobova i genetika. Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze, kliničkog pregleda
i radiografskih nalaza. Uglavnom se tretira konzervativno, no kad konzervativno liječenje prestaje
davati adekvatne rezultate, okreće se operativnom liječenju. Degenerativne promjene se ne mogu
još liječiti kauzalno pa se liječenje trenutno svodi na smanjenje simptoma i povećanje kvalitete
života. Vrlo pozitivan utjecaj imaju terapijske vježbe i fizioterapijske procedure kao što su TENS,
magnetoterapija, laser, krioterapija i termoterapija. Uz to, pacijenti zbog boli često uzimaju i
paracetamol ili neki od nesteroidnih protuupalnih lijekova koji mogu uzrokovati razne nuspojave.
Zbog navedenog razloga u novije se vrijeme sve više okreće intraartikularnim injekcijama koje su
pokazale iznimno dobre rezultate u smanjenju boli. Najviše se apliciraju one na bazi
kortikosteroida, hijaluronske kiseline i pripravka plazme bogate trombocitima (PRP). PRP je
najnovija metoda i to je autologni koncentrat trombocita koji se dobiva centrifugiranjem
pacijentove krvi. Djeluje tako što se oslobađaju faktori rasta koji smanjuju upalu i potiču
anabolizam sinovije i zglobne hrskavice. Svaki pripravak se priprema različito, ali se uglavnom
prvo pacijentu izvadi krv koja se zatim jednom ili dva puta centrifugira, odvoji se središnji sloj i
dobije se pripravak PRP-a koji se dalje intraartikularnom injekcijom direktno aplicira u zahvaćeni
zglob. PRP se može podijeliti na nekoliko načina, ovisno sadrži li leukocite ili ne ili pak po DEPA
klasifikaciji koja gleda dozu, učinkovitost, čistoću i proces aktivacije pripravka. Postoji mnogo
faktora koji svaki PRP pripravak čini različitim pa je teško sa sigurnošću dokazati njegovu
apsolutnu učinkovitost. Ipak, pokazao se učinkovitim i kod liječenja frakture kosti, rupture tetiva,
lateralnog epikondilitisa, patelarne tendinopatije i plantarnog fascitisa. Kod osteoartritisa sve se
više počeo istraživati kao mogućnost kombinirane terapije s hijaluronskom kiselinom jer daju bolje
rezultate u odnosu na apliciranje samo PRP-a, hijaluronske kiseline ili kortikosteroida. PRP
pokazuje obećavajuće rezultate kao mogući novi i uspješniji način tretiranja osteoartritisa
Zdravstvena skrb bolesnika s polineuropatijom
Polineuropatija je bolest kojom je zahvaćena veća grupa živaca uz vrlo prošireni
raspon kliničkih znakova. Polineuropatija oštećuje motorna, senzorna i/ili autonomna živčana
vlakna. Polineuropatija može biti primarna bolest, no češće je komplikacija druge bolesti
(primjerice šećerne bolesti ili vaskulitisa), toksičnog učinka lijekova ili ostalih supstanci
(primjerice alkoholna polineuropatija), malnutricije (primjerice manjak vitamina B12) ili
drugih poremećaja.
Ako se sumnja na polineuropatiju, potrebno je učiniti opći pregled kod liječnika,
dijagnostičku obradu usmjerenu ka potvrdi polineuropatije (elektromioneurografija ili
kvantitativno senzorno testiranje), te dijagnostičku obradu s ciljem utvrđivanja uzroka
polineuropatije (laboratorijska obrada krvi, ponekad biopsija živca). Iako je tehnologija u
medicini danas jako napredovala, i dalje se ne zna uzrok svih polineuropatija.
Simptomi polineuropatije su sljedeći: parestezija i disestezija, neuropatska bol,
hipestezija, drhtanje, grčevi mišića, trzanje, pareza, atrofija mišića, nemogućnost održavanja
ravnoteže i ostalo. Temelj liječenja polineuropatije je otklanjanje bolesti koja uzrokuje njezin
razvoj– recimo prekid izloženosti tvarima koje su toksične, kompenzacija vitamina koji su u
deficitu i ostalo. Kako bi se spriječili bolovi i drugi klinički znakovi primjenjuju se
medikamenti za bolove, antidepresivi i ostali medikamenti. Fokus je cijelo vrijeme na
sprječavanju napretka deformiteta u donjim ekstremitetima. Da se onemogući pad mišićne
mase i ostalih tkiva, primjenjuje se terapijska rehabilitacija – prvenstveno se primjenjuju
tehnike kako bi se unaprijedila uravnoteženost, kako bi se uvježbavali precizni pokreti ruku i
ostalo
Eugenika i društvo
Eugeniku je 1883. definirao Francis Galton kao napor usmjeren ka stvaranju kvalitetne i zdrave
djece ili pojednostavljeno znanost o popravljanju rase. Eugeniku je job Platon u Dr~avi
spominjao kao poticanje sposobnih na razmno~avanje dok se nesposobni ne bi trebali
razmno~avati. Eugenika se mo~e podijeliti na lijevu i desnu kao i na pozitivnu i negativnu.
Pozitivna eugenika obuhvaa mjere koji potiu razmo~avanje "sposobnijih" dok negativna
oznaava sprjeavanje razmno~avanja manje vrijednijih. O hrvatskoj je eugenici pisano jako
malo i posveeno malo pozornosti. Hrvatska eugenika se mo~e podijeliti na best razdoblja. To
su razdoblje do 1918. definirano prvenstveno pravnim problemima i kriminalom. Drugo
razdoblje je razdoblje javnozdravstvene eugenike obilje~eno linobu i djelom Andrije
atampara. Tree razdoblje (1925.-1941.) je obilje~eno biologom Borisom Zarnikom.
etvrto
razdoblje obuhvaa razdbolje NDH i naglasak na pronatalitetnoj populacijskoj politici i
kvantiteti. Peto poslijeratno razdoblje je razdoblje socijalistikog perioda obilje~eno porastom
broja pobaaja i legalizacijom sterilizacije. aesto razdoblje obuhvaa period od uspostave
samostalnosti Republike Hrvatske. Obilje~ja zadnjeg razdoblja je pronatalitetna propaganda i
pronatalitetna populacijska politik
Procjena trudnice s visokorizičnom trudnoćom
Trudnoća je razdoblje brojnih fizičkih, psihičkih i emotivnih promjena za svaku ženu,
zato se i zove „drugo stanje“. Planiranje trudnoće, priprema za majčinstvo i drugačiji
stil života može poboljšati kvalitetu života za vrijeme trudnoće i nakon rođenja djeteta
ili je može narušiti. Tijekom trudnoće tipično je da žena prolazi kroz promjene u
različitim organskim sustavima, kao što su kardiovaskularni, dišni, gastrointestinalni,
mokraćni i drugi, kao odgovor na rast fetusa. Čimbenici koji dovode do promjena u tim
organskim sustavima uključuju, ali nisu ograničeni na, promjene u razinama hormona,
veličini fetusa i fiziološkim zahtjevima trudnoće i fetusa, pri čemu se većina fizioloških
promjena vraća u normalu u postporođajnom razdoblju. Trudnoća može biti praćena
mnogim simptomima poput mučnine, povraćanja, glavobolje, edema ekstremiteta,
umorom, učestalim mokrenjem, zatvorom ili se mogu javiti komplikacije uvjetovane
čimbenicima rizika te takvo stanje za trudnicu može postati vrlo traumatično, a takva
se trudnoć tada smatra visokorizičnom. Visokorizična trudnoća je svaka trudnoća u
kojoj postoji povećani rizik od razvoja komplikacija i narušavanja zdravlja majke i/ili
djeteta. Prilikom utvrđivanja trudnoće kod svake se trudnice provodi procjena rizika,
analizom i upoznavanjem svih mogućih čimbenika rizika, dijagnostičkih postupaka i
laboratorijskih pretraga. Postoje čimbenici rizika koji mogu biti prisutni prije trudnoće te
oni koji se mogu razviti za vrijeme trudnoće i poroda. Oni mogu biti izraženi od strane
majke i fetusa ili su povezani sa samom trudnoćom. Trudnice s visokorizičnom
trudnoćom trebaju imati posebnu antenatalnu skrb kako bi se smanjio rizik od
komplikacija te sačuvalo zdravlje majke i djeteta. Visokorizična trudnoća može biti
„zdrava“ trudnoća, osim što zahtjeva više pažnje i praćenja te dobru suradnju trudnice,
obitelji, liječnika, medicinske sestre, a ponekad i drugih stručnih suradnika poput
nutricioniste, psihologa, subspecijaliste fetalne medicine i opstreticije, psihijatra,
kardiologa, endokrinologa i drugih
Mjere kliničkog ishoda aktivnosti zatvorenog kinetičkog lanca kod mehaničkih ozljeda koljena
Koljeno, kao najveći i najsloženiji zglob ljudskog tijela, često je izložen ozljedama koje
se mogu dogoditi pri različitim aktivnostima, uključujući rad, sudjelovanje u prometu te
sportske aktivnosti. Ove ozljede često su posljedica mehaničkih trauma uzrokovanih
djelovanjem različitih vanjskih sila. Postoje i određeni faktori rizika koji mogu dovesti do
ozljede kao što su prenaprezanje, nagle akceleracije i deceleracije, nepoznavanje pravilne
biomehanike pokreta, slabost mišića itd. Navedeni faktori mogu uzrokovati ozljede raznih
struktura u koljenom zglobu, a najčešće zahvaća: prednji križni ligament, medijalni meniskus,
medijalni kolateralni ligament, lateralni meniskus, lateralni kolateralni ligament i stražnji križni
ligament. Fizioterapijska procjena ključna je kako bi se identificirao tip i stupanj ozljede. Uz
objektivni i subjektivni pregled, provode se i specifični testovi za ozljede vezane uz koljeno.
Mehanizam ozljede koljenog zgloba može biti kontaktni ili nekontaktni. Nekontaktni je
učestaliji, a uspješno se prevenira provođenjem programa poboljšanja mišićne snage,
propriocepcijskim i skakačkim treninzima specifičnim za sport. Ako ozljeda nije uspješno
prevenirana, važno je u ranoj fazi krenuti sa rehabilitacijom. Fizioterapijska intervencija
predstavlja jednu od najvećih uloga i važno je prepoznati kakvu vrstu terapije treba koristiti.
Rehabilitacija je podijeljena u faze koje služe za evidenciju napretka pacijenta zadovoljajući
kliničke kriterije neovisno o vremenskim okvirima. Za primjenu vježbi ili aktivnosti zatvorenog
kinetičkog lanca važno je poznavati anatomiju i biomehaniku donjih ekstremiteta, isto kao i
svaku pojedinu fazu unutar rehabilitacijskog procesa, te prepoznati kada je vježbe zatvorenog
kinetičkog lanca učinkovito u primijeni. Zatvoreni kinetički lanac zahtijeva kretanje više
segmenata i kontrahiranje više mišića u isto vrijeme, u svrhu izvođenja stabilnog i pravilnog
pokreta u više zglobova. Vježbe ove vrste većinom se smatraju funkcionalnim vježbama jer
koriste pokrete iz svakodnevnog života (npr. čučanj). Zbog kompleksnijeg izvođenja koje
zahtijeva veću stabilnost i snagu mišića ovaj oblik vježbi većinom se koristi u kasnijoj fazi
rehabilitacije, kada pacijent svlada vježbe otvorenog kinetičkog lanca. Različit utjecaj vježbi
otvorenog i zatvorenog kinetičkog lanca nedovoljno je istražen, a rezultati postojećih
istraživačkih radova ne prikazuju značajnu razliku u ishodu oporavka uz korištenje samo jednog
od kinetičkih lanaca