Sveznalica
Not a member yet
8895 research outputs found
Sort by
Zbrinjavanje politraumatiziranog pacijenta u OHBP
Politrauma je stanje u kojem je pacijent pretrpio višestruke ozljede, od kojih
neke mogu uzrokovati značajan invaliditet i mogu biti opasne po život. Diljem svijeta
najčešći uzrok politraume su prometne nesreće; drugi uzroci uključuju samoubojstvo i
pokušaje ubojstva.
Za razliku od mnogih kroničnih bolesti koje se javljaju kasnije u životu osobe,
trauma ima nerazmjeran utjecaj na mlade ljude. Žrtve teških trauma često su
prethodno zdravi ljudi koji, ponekad i ne svojom krivnjom, iznenada i teško stradaju.
Trijaža politraumatiziranih bolesnika od ključne je važnosti za kasnije zbrinjavanje
pacijenata. Kod pacijenta se primjenjuju brojne skale s ocjenskim ljestvicama kako bi
na objektivan način bila ocijenjena hitnost i prepoznata stanja koja ugrožavaju život.
Smrtnost politraumatiziranih bolesnika posljednjih se desetljeća smanjuje zbog
poboljšanja pretkliničkog i kliničkog liječenja. Osim tjelesnih oštećenja, treba uzeti u
obzir mentalne funkcije, kao i socijalne i profesionalne probleme koje mogu nastati
kao komplikacija same politraume
Usporedba terapijskog vježbanja kod uredne i patološke trudnoće
Trudnoća unosi brojne promjene u organizam žene, a intenzitet tih promjena varira ovisno o stadiju trudnoće. Upravo fizioterapeut svojim intervencijama utječe na poboljšanje funkcije i olakšavanje tih promjena. U ovom radu ćemo, na osnovu pregleda znanstvene literature i studija, prikazati čimbenike koji razlikuju uredne od rizičnih trudnoća, te usporediti terapijsko vježbanje kod istih, ističući važnost razumijevanja njihovih razlika i potreba kako bi se osigurala optimalna skrb za majku i dijete. Svakoj trudnici se treba pristupiti individualno, te na osnovu prikupljenih informacija i procjene, napraviti plan vježbanja uz odobrenje ginekologa. Brojna istraživanja su pokazala da se redovitim vježbanjem u trudnoći poboljšava cirkulacija i mišićni balans, smanjuju edemi, probavni problemi, glavobolje te bolovi u leđima. Bilo da se radi o urednoj ili patološkoj trudnoći, vježbe disanja i tehnike relaksacije, pomoći će trudnici da se opusti te isto tako lakše podnese porod. Fizioterapeut treba približiti i objasniti trudnici sve vezano za vježbanje u trudnoći kako bi se stvorili sigurni uvjeti za nju i dijete, bez straha trudnice od fizičke aktivnosti
Hemolitičke transfuzijske reakcije na transfuziju krvnih pirpavaka
Transfuzijsko lije enje provodi se u svrhu nadoknade pojedinih krvnih sastojaka s
obzirom na dijagnozu, klini ku sliku i laboratorijske pokazatelje kod pacijenta. Od krvnih
pripravaka, u transfuzijskom lije enju primjenjuju se koncentrati eritrocita i trombocita te
svje~e smrznuta plazma. U Hrvatskoj je darivanje krvi na dobrovoljnoj i anonimnoj bazi.
Iako su postavljeni strogi kriteriji za odabir darivatelja, proizvodnju krvnih pripravaka te
testiranje darivatelja i pacijenata, ne~eljene reakcije predstavljaju rizik u transfuzijskom
lije enju.
Pojava ne~eljenih reakcija ovisi o obilje~jima pacijenata i darivatelja, proizvodnji i
vrsti krvnog pripravka i na inu primjene. Prema mehanizmu nastanka dijele se na
imunolobke i neimunolobke, a prema vremenu pojave na akutne i odgođene. Hemoliti ke
transfuzijske reakcije javljaju se uslijed imunolobkog odgovora pacijenta na eritrocitne
antigene iz transfundirane doze eritrocita. Akutna hemoliti ka transfuzijska reakcija
(AHTR) javlja se unutar 24 sata od transfuzije kao posljedica instravaskularne hemolize,
dok se odgođena hemoliti ka transfuzijska reakcija (DHTR), odnosno odgođena
serolobka transfuzijska reakcija (DSTR), javlja nekoliko dana nakon transfuzije kao
posljedica ekstravaskularne hemolize.
Cilj ovog rada je prikazati AHTR i DHTR kod pacijenata koji su primili transfuziju
krvnih pripravaka u Klini kom bolni kom centru Zagreb u razdoblju od 1.1.2021. do
31.12.2023. U radu e se analizirati uzroci i mogu a prevencija pojave AHTR i DHTR,
odnosno DSTR
Alergije na hranu i anafilaktičke reakcije
Danas su alergije na hranu postale značajan javnozdravstveni problem s rastućim brojem
pogođenih osoba diljem svijeta. Alergije na hranu definiraju se kao štetne imunološke reakcije koje
nastaju nakon konzumacije određenih namirnica. Najčešće su posredovane imunoglobulinom E
(IgE) i mogu izazvati simptome od blagih do teških, uključujući anafilaksiju koja može biti opasna
po život. Zbog sve veće prevalencije alergija na hranu, ključno je razumjeti njihovu epidemiologiju,
etiologiju i patofiziologiju te razviti učinkovite metode dijagnostike i liječenja. Epidemiološka
istraživanja pokazuju rastuću prevalenciju alergija na hranu u posljednjih nekoliko desetljeća,
posebice u razvijenim zemljama. Procjenjuje se da između 2-7% odraslih i 6-10% djece ima neku
vrstu alergije na hranu, a najčešći alergeni su kikiriki, orašasti plodovi, mlijeko, jaja, riba, školjke,
pšenica i soja. Razlike u prevalenciji postoje između različitih regija i populacija, što ukazuje na
utjecaj genetskih i okolišnih čimbenika. Patofiziologija alergija na hranu uključuje složene
imunološke reakcije koje počinju izlaganjem alergenu i aktivacijom T-stanica koje potiču
proizvodnju IgE protutijela. Dijagnoza alergija na hranu temelji se na anamnezi, kožnim testovima
i laboratorijskim analizama specifičnih IgE antitijela. Liječenje alergija na hranu prvenstveno
uključuje izbjegavanje alergena i edukaciju pacijenata o prepoznavanju i upravljanju simptomima.
Auto-injektori adrenalina ključni su za hitno liječenje anafilaktičkih reakcija. Novija istraživanja
usmjerena su na imunoterapiju koja uključuje postupno izlaganje pacijenta alergenu kako bi se
povećala tolerancija. Također, biološki lijekovi poput monoklonskih antitijela pokazali su
obećavajuće rezultate u smanjenju težine alergijskih reakcija. Psihosocijalni aspekti također su
važni, s obzirom na to da prisutnost same alergije može imati ozbiljan utjeaj na samu kvalitetu
života osobe koja ju ima. Podrška zajednice, uključujući škole i radna mjesta, te adekvatna
edukacija ključni su za smanjenje stigmatizacije i poboljšanje samopouzdanja oboljelih.
Ovaj rad ima cilj opisati i analizirati alergije na hranu, njihovu epidemiologiju, etiologiju i
patofiziologiju, te pružiti pregled trenutnih metoda dijagnostike, liječenja i prevencije. Posebna
pažnja posvećena je anafilaktičkim reakcijama i važnosti edukacije pacijenata i medicinskog
osoblja u učinkovitoj prevenciji i upravljanju alergijama na hranu
Praćenje mikrobiološke čistoće u pekarama
Ovaj rad proučava ključne aspekte održavanja higijenskih standarda u pekarskoj industriji, fokusirajući se na: dobru higijensku praksu, dobru proizvodnu praksu, HACCP sustav te praćenje mikrobiološke čistoće u pekarama. Dobra higijenska praksa obuhvaća mjere poput: osobne higijene zaposlenika, rukovanja sirovinama i održavanja čistoće radnog prostora. Dobra proizvodna praksa postavlja standarde za svaki korak proizvodnog procesa kako bi se osigurala kvaliteta i sigurnost proizvoda. HACCP sustav identificira kritične kontrolne točke i uspostavlja mjere za njihovu kontrolu. U istraživačkom dijelu rada provedeno je praćenje mikrobiološke čistoće u pekarama kako bi se procijenila razina higijene u različitim fazama proizvodnog procesa. Kontinuirana mikrobiološka testiranja omogućila su identifikaciju područja koja zahtijevaju poboljšanje te osiguranje sigurnosti proizvoda i zaštite zdravlja potrošača
Etički i pravni problemi kod pružanja zdravstvene zaštite
SAŽETAK: Zdravstveni djelatnici pružanjem zdravstvene zaštite svakodnevno primjenjuju naučene vještine vođeni vlastitim i društvenim moralnim vrijednostima. Premda je ispravan pristup najčešće jasan, ponekad nije očito kojim putem će uistinu poštovati vlastite, te pacijentove moralne i pravne dužnosti, odnosno prava. Ovaj rad će predstaviti i osvrnuti se na suštinska moralna načela koja dijele svi zdravstveni djelatnici – načelo autonomije, nenanošenja štete, dobročinstva, jednakosti i povjerljivosti; te navesti neke od najčešćih prepreka s kojima se njihovo provođenje nalazi u praksi. Predstavit će se i pravni okvir koji regulira zdravstvene djelatnosti. Prikazati će se slučajevi neizvjesna interakcija etike i prava u vidu koncepata poput informiranog pristanka, priziva savjesti i povjerljivosti; te u zaključku navesti preporuke na osnovi prikaza
Zbrinjavanje traumatskih ozljeda kod odraslih u izvanbolničkoj hitnoj službi
Hitna medicinska služba predstavlja vitalnu kariku zdravstvenog sustava. Rad u njoj
zahtijeva ne samo stručnost i vještine, već i spremnost na brzu i preciznu reakciju u izazovnim
situacijama. Kontinuirano ulaganje u obrazovanje, opremljenost i međusobnu podršku ključno
je za osiguranje najviših standarda skrbi za pacijente u hitnim situacijama.Ovaj rada ističe
ključne korake i važnost sustavnog pristupa u izvanbolničkom zbrinjavanju ozljeđenika od
traume. Korištenje ITLS algoritma omogućuje hitnim timovima da učinkovito djeluju u
različitim situacijama, smanjujući vrijeme boravka na terenu i povećavajući kvalitetu
zbrinjavanja. Priprema tima već prilikom primitka poziva, procjena stanja na terenu i brzo,
svrsishodno zbrinjavanje ozljeđenika ključni su elementi uspješne izvanbolničke skrbi.
Sveobuhvatan pristup, koji uključuje i potrebu za dodatnom opremom ili timovima, osigurava
optimalnu njegu i transport ozljeđenika u bolnicu, što rezultira poboljšanim preživljavanjem i
smanjenjem komplikacija. Rad isto tako naglašava ključnu ulogu sustavnog treniranja ITLS
algoritma u poboljšanju suradnje i izvedbe tima hitne medicinske pomoći. Struktura tima, s
liječnikom kao vođom, medicinskom sestrom/tehničarem i vozačem, omogućuje usklađeno
djelovanje prema standardnim operativnim postupcima i protokolima rada. Edukacija i
redovito uvježbavanje svih članova tima ključni su za brzo, točno i efikasno zbrinjavanje
ozljeđenika na terenu. Kroz ovaj sustavni pristup, minimizira se mogućnost pogrešaka te se
osigurava optimalna njega i transport ozljeđenika, što doprinosi poboljšanju ishoda liječenja i
preživljavanja pacijenata u izvanbolničkim situacijama
Koncept svjesne okupacijske uključenosti: integracija CO-OP i Mindfulness pristupa
Cilj ovog preglednog rada je opisati mogućnost integracije CO-OP i mindfulness pristupa kako bi se dao prijedlog sveobuhvatnog terapijskog modela. Rad se temelji na sustavnoj analizi literature. Kombinacija CO-OP tehnika, koje pomažu postavljanju konkretnih ciljeva i razvoju praktičnih strategija za aktivno sudjelovanje u svakodnevnim aktivnostima, s mindfulness vježbama koje podržavaju svjesnu prisutnost i emocionalnu regulaciju, može biti korisna za osobe s različitim okupacijskim izazovima i potrebama. U radu se razmatraju i rezultati programa The Mindfulness-Enhanced Cognitive Orientation to Daily Occupational Performance (ME-COOP) koji integrira ova dva pristupa. Ova integracija može omogućiti klijentima da bolje razumiju svoje okupacijske poteškoće, rade na njihovom prevladavanju i istovremeno razvijaju veću svjesnost o vlastitim tijelima i emocionalnim reakcijama. Kroz ovu integraciju, osobe s različitim okupacijskim teškoćama mogu postići veću samostalnost, zadovoljstvo i kvalitetu života u svakodnevnom funkcioniranju.
Ključn
Procjena i zbrinjavanje pacijenata s krvarenjem u hitnoj medicinskoj službi
Zavod za hitnu medicinu je ustanova koja pruža skrb osobama čiji su život, vitalne funkcije,
pojedini organi ili dijelovi tijela u neposrednoj opasnosti zbog bolesti, nezgode ili ozljede, te čiji
život može biti ugrožen. Pružanje hitne medicinske skrbi i intervencija provodi se na mjestu
nesreće ili tijekom transporta bolesnika na hitni bolnički prijam. Cilj hitne medicinske skrbi je
eliminiranje uzroka koji direktno ugrožavaju život unesrećene osobe, održavanje ili ponovno
uspostavljanje vitalnih funkcija. Nakon zbrinjavanja unesrećene ili životno ugrožene osobe hitna
medicinska služba provodi siguran prijevoz do bolničke ustanove.
U izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi bitna je edukacija medicinskih sestara i tehničara kako
bi imali odgovarajući i brz pristup u zbrinjavanju životno ugroženih stanja. Rad u izvanbolničkoj
hitnoj medicinskoj službi vrlo je izazovan i težak zbog toga zahtjeva visoki nivo znanja i vještina.
Tim hitne medicinske službe prvi je na mjestu događaja, čiji su između ostalog zadaci da saniraju
ozljede i stanja poput krvarenja, a također sudjeluju u prevenciji posljedica primarne traume.
Krvarenje je jedno od ozbiljnijih stanja u hitnoj službi koje može dovesti do smrtnog ishoda zbog
toga je važno da medicinski tim bude educiran tako da zna prepoznati vrstu krvarenja i načine na
koje će zbrinuti i zaustaviti krvarenje do najbliže ustanove.
Krvarenja razlikujemo ovisno o mjestu i jačini krvarenja. Postoje vanjska, unutarnja i masivna
krvarenja. Na raspolaganju postoje različiti načini kompresije krvarenja stoga nakon pronalaska
izvora krvarenja možemo postupati u skladu sa smjernicama za određenu vrstu krvarenja. Vanjska
krvarenja najčešće nastaju kao posljedica manjih posjekotina, ali i kod takvih krvarenje može doći
do ozbiljnijih posljedica ako je ozlijeđena vena ili veća arterija. Unutarnje krvarenje je nemoguće
vidjeti, ali nam zdravstveno stanje pacijenta na to ukazuje stoga je vrlo važno prepoznati
simptome i znakove unutarnjeg krvarenja tako što će tim hitne medicinske službe pratiti pacijenta
i vitalne funkcije do najbliže ustanove, a to uključuje praćenje i mjerenje krvnog tlaka, mjerenje
pulsa, temperature i praćenje disanja
Postupak zbrinjavanja pacijenta s kroničkom opstruktivnom plućnom bolesti u izvanbolničkoj hitnoj službi
Kronina opstruktivna pluna bolest progresivna je bolest obilje~ena trajnim smanjenjem
protoka zraka kroz plua. Kod KOPB-a kronina upala uzrokuje strukturne promjene –
su~avanje malih dibnih putova i unibtavanje parenhima plua bto dovodi do smanjenog protoka
zraka kroz plua. U svojoj zavrbnoj fazi bolest dovodi do znaajnog smanjenja funkcijske
sposobnosti plua, nastanka parcijalne, a potom i sistemske respiratorne insuficijencije,
kroninog plunog srca, kardio-respiratorne insuficijencije i smrti pacijenta. Dijagnostika se
postavlja na temelju klinike slike, odnosno prisutnost i trajanje kroninog produktivnog kablja.
Lijeenje se provodi bronhioliticima, kortikosteroidima, terapijom kisikom, a najva~nije je
uklanjanje btetnih imbenika. Razlog javljanja pacijenata s KOPB-om u izvanbolniku hitnu
slu~bu su egzacerbacije KOPB-a koje su najebe uzrokovane akutnom respiratornom
infekcijom. U takvom stanju dolazi do znaajnog smanjenja protoka zraka kroz plua bto dovodi
do hipoksemije. Zbrinjavanje egzacerbacije vrbi se terapijom antibioticima, inhalacijama i
oksigenoterapijom. Kisik se mo~e primijeniti putem raznih katetera i maski. Odabir vrste
katetera određuje potrebna koliina isporuenog kisika, odnosno protok kisika u minuti. Dozu
terapije kisikom određuje lijenik. Prilikom određivanja doze va~no je odrediti dozu koja e
zadovoljiti potrebe pacijenta, a nee dovesti do hiperksemije. Pacijenti kod kojih je doblo do
pogorbanja stanja, odnosno egzacerbacije imaju osjeaj gubenja koji izaziva strah za vlastiti
~ivot. Zbog toga im je va~no pru~iti i emocionalnu potporu i stvorit osjeaj sigurnosti. Prilikom
zbrinjavanja pacijenata s egzacerbacijom va~an je holistiki pristup. Kako bi im pru~ili pomo
medicinske sestre/tehniari osim provođenja terapije i pru~anja emocionalne podrbke, također
provode i edukaciju pacijenata i obitelji koja je kljuna za ubla~avanje simptoma i
izbjegavanje/odgode egzacerbacije. Medicinske sestre/tehniari koji rade u izvanbolnikoj
hitnoj slu~bi moraju imati razvijene vjebtine i znanja za zbrinjavanje takvih pacijenata