Sveznalica
Not a member yet
8895 research outputs found
Sort by
Važnost bioetike u radu fizioterapeuta
No full textSAŽETAK U ovom radu istra~it emo zna aj bioetike u fizioterapiji, pokazuju i kako bioetika poma~e fizioterapeutima u pru~anju eti ke, pobtene i kvalitetne skrbi pacijentima. U prvom dijelu rada, definirana je bioetika i objabnjen njen razvoj globalno i u Hrvatskoj. Prou avanje bioetike omogu ava fizioterapeutima da razviju duboko razumijevanje eti kih problema, autonomije pacijenata, nebkodljivosti, dobro instva i pravednosti, koje su temeljne u svakodnevnom radu s pacijentima. Poslije bioetike objabnjena je fizioterapija, njen pojam, povijesni razvoj i eti ki kodeksi fizioterapeuta koji im poma~u u praksi. Spomenut emo i va~nosti eti kog obrazovanja studenata fizioterapije te zabto je ono bitno i kako im dalje poma~e u radu. Idu i dio rada prikazat e bioetiku kroz prava pacijenata i fizioterapeuta, gdje se isti e va~nost informiranog pristanka, povjerljivosti, pristupa podacima, zdravstvene edukacije te prava fizioterapeuta na profesionalnu zabtitu, usavrbavanje i pobtenu naknadu. Dotaknut emo se i timskog rada u zdravstvenoj skrbi gdje multidisciplinarni i interdisciplinarni pristupi poti u ve u u inkovitost, kvalitetu skrbi i zadovoljstvo pacijenata. Na samom kraju stavljen je fokus na bioeti ke izazove u fizioterapiji, uklju uju i profesionalnu bliskost, upravljanje neravnote~om mo i i komunikaciju, kao i izazove koji proizlaze iz uvođenja novih tehnologija i tretmana
Upravljanje zahtjevima za laboratorijskim pretragama
No full textZavrbni rad "Upravljanje zahtjevima za laboratorijskim pretragama", istra~uje klju ne
aspekte organizacije i optimizacije prikupljanja, pra enja i obrade zahtjeva za laboratorijskim
pretragama u zdravstvenim ustanovama. Laboratorijski testovi imaju zna ajnu ulogu u
dijagnozi i pra enju pacijenata, stoga je u inkovito i racionalno upravljanje zahtjevima za
laboratorijskom obradom klju no za pru~anje visokokvalitetne zdravstvene skrbi.
Zadnjih 10-tak godina primije en je trend porasta zahtjeva za laboratorijskim
pretragama. Neprimjereno tj. neracionalno zadavanje laboratorijskih pretraga nepotrebno
optere uje laboratorij obimom posla, trobkovima i nastalim otpadom. Ovaj rad opisuje i
analizira metode i postupke za kontrolirano zadavanje pretraga i predla~e informati ka tj.
programska rjebenja koja bi navedeno mogla omogu iti. Nadogradnjom bolni kog
informacijskog sustava (BIS) modulom za upravljanje laboratorijskim zahtjevima tj. ugradnjom
smjernica za smisleno ponavljanje laboratorijskih pretraga u programsko su elje BIS-a
laboratorij mo~e proaktivno i u inkovito upravljati svojim rado
Zravstvena njega bolesnika s opsesivno kompulzivnim poremećajem
No full textMentalno zdravlje va~an je oblik zdravlja svakog pojedinca i utje e na na in
kako osoba razmiblja, osje a i kako se ponaba te u donobenju odluka, upravljanju
stresom, odnosima s drugim ljudima i op em kvalitetu ~ivota. Va~nost mentalnog
zdravlja ogleda se u utjecaju na sve aspekte ~ivota pojedinca. Dobro mentalno
zdravlje omogu ava ljudima da u inkovito funkcioniraju u drubtvu, ostvaruju svoje
potencijale, suo avaju se s izazovima i produktivno rade. S druge strane, lobe
mentalno zdravlje mo~e dovesti do ozbiljnih problema, uklju uju i anksioznost,
depresiju, smanjenu radnu sposobnost i probleme u međuljudskim odnosima.Briga o
mentalnom zdravlju uklju uje prepoznavanje i upravljanje stresom, odr~avanje
zdravih odnosa, tra~enje pomo i kada je potrebno i promoviranje pozitivnog na ina
razmibljanja. Odr~avanje mentalnog zdravlja jednako je va~no kao i fizi ko zdravlje
jer doprinosi cjelokupnom blagostanju i kvaliteti ~ivota. Jedan od potebko a s
mentalnim zdravljem odnosi se i na opsesivno-kompulzivni poreme aj, poreme aj
koji je job uvijek dosta zanemaren i nedovoljno prepoznat.
U danabnje vrijeme se o OKP-u puno vibe zna nego li je to bio slu aj prije pa
se zato za etci kod osobe oboljele od OKP-a br~e i lakbe prepoznaju te pacijent prije
mo~e dobiti odgovaraju u dijagnozu i skrb. Kao i kod svake mentalne potebko e ili
bolesti pacijent je esto smatran druga ijim te je u estalo i odbacivanje od drubtva
bto je slu aj i kod OKP-a pa je va~na uloga medicinske sestre kao edukatora,
suportera i nekoga tko e biti uz pacijenta cijelim njegovim putem do izlje enja. Na
putu ka izlje enju va~na je i uloga obitelji jer je podrbka bliskih osoba ono bto
bolesniku najvibe zna i i koristi. Osobe koje pate od OKP-a tebko se ponekad nose
sa izazovima svakodnevice, a u ovom radu biti e opisane glavne zna ajke i problemi
s kojima se pacijenti s OKP-om svakodnevno susre u te kako se poreme aj lije i ili
stavlja pod kontrolu
Kontrola kvalitete linearnog akceleratora za radioterapiju - Uloga radiološkog tehnologa
No full textRadioterapija je dio medicine koji koristi velike doze ionizirajućeg zračenja kako bi sudjelovala u liječenjem malignih bolesti, a rjeđe i benignih. Može se primjenjivati samostalno ili u kombinaciji s drugim oblicima liječenja kao što su kemoterapija i kirurški zahvat. Cilj radioterapije je uništavanje i smrt tumorskih stanica, a da se pritom što više očuva okolno zdravo tkivo i organi. Najčešće se primjenjuje pet puta tjedno kroz nekoliko tjedana (1). Time se omogućuje postizanje zadane doze zračenja s kojom se planira uništiti tumor, a istovremeno okolnom zdravom tkivu daje dovoljno vremena za oporavak pa se takav postupak se naziva frakcioniranje. Može se primjenjivati kao kurativna terapija kojoj je cilj izlječenje bolesnika te se očekuje dugotrajno preživljenje bolesnika ili kao palijativna terapija kojoj je cilj ublažiti bol i nelagodu kod pacijenta kod kojeg se ne očekuje dugotrajno preživljenje. U kasnijim fazama liječenja može doći do nuspojava. One mogu biti blaže ili jače te ovise o veličini i lokaciji tumora, stadiju bolesti, općem zdravstvenom stanju i vrsti tretmana koja se primjenjuje. Prije terapije pacijent mora proći kroz snimanje drugim radiološkim tehnikama, a to je najčešće kompjuterizirana tomografija (CT). Dodatno, moguće je provesti i oslikavanje uređajima za magnetsku rezonancu (MR), pozitronsku emisijsku tomografiju (PET) ili jednofotonsku emisijsku kompjutoriziranu tomografija (SPECT) za dodatnu informaciju koja će pomoći u određivanju područja zračenja (ciljnih volumena), normalnog tkiva i organa na čiju zaštitu treba obratiti pažnju (organa rizika). Kod planiranja postoji cijeli multidisciplinarni tim koji ima cilj što efektivnije i preciznije obaviti cijeli proces radioterapije. U tome sudjeluju liječnik/ca specijalist radioterapije i onkologije, radiološki tehnolog/ica, medicinski fizičar/ka, i medicinske sestre/tehničari. Liječnici specijalisti radioterapije i onkologije odgovorni su za propisivanje doze pacijentima, konzultacije, praćenje terapije kao i nadzor nad liječenjem i pisanje izvještaja liječenja i procjena ishoda liječenja. Radiološki tehnolozi su zaduženi za isporuku doze koju liječnici propisuju tako da poštuju sve stavke u planu zračenja i prate stanje pacijenta tijekom zračenja te zapisuju eventualne znakove komplikacije i pogoršanje stanja pacijenta. Također upravljaju uređajima za radioterapiju i brinu se o njihovim dnevnim kontrolama kvalitete sukladno s postupcima i protokolima koje su medicinski fizičari zadali
Ravnoteža svakodnevnih okupacija i mentalno zdravlje roditelja djece u spektru autizma
No full textRavnoteža svakodnevnih okupacija igra ključnu ulogu u životima roditelja djece s poremećajem autističnog spektra (PSA), imajući značajan utjecaj na njihovo mentalno zdravlje i kvalitetu života. Roditelji se suočavaju s jedinstvenim izazovima u obavljanju brojnih uloga, uključujući skrb o djetetu, obavljanje kućanskih poslova te održavanje vlastitih karijera i društvenih aktivnosti. Ti zahtjevi mogu dovesti do neravnoteže u njihovim svakodnevnim aktivnostima, što može rezultirati stresom, anksioznošću i emocionalnom iscrpljenošću. Dugoročno, ovi izazovi mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje roditelja. Kroz razumijevanje i podršku, roditelji mogu pronaći strategije koje im pomažu da održe ravnotežu i poboljšaju kvalitetu svog života, pružajući tako bolju podršku svojoj djeci u njihovom razvoju i svakodnevnom funkcioniranju. U uvodnom dijelu rada će se prikazati pregled dosadašnjih istraživanja iz teme, a u drugom dijelu rezultati istraživanja okupacijske ravnoteže i mentalnog zdravlja roditelja djece iz spektra autizma
Fizioterapija kod djece s cerebralnom paralizom
No full textCerebralna paraliza je skupina trajnih poremećaja razvoja pokreta i držanja tijela, a posljedica je oštećenja mozga, koje nastaje u ranoj fazi razvoja djeteta i očituje se kao neprogresivni kronični poremećaj. Stanje kao takvo nema incidenciju daljnje progresije, ali je klinička slika promjenjiva, zbog sazrijevanja i plastičnosti mozga uz provedbu različitih terapijskih postupaka. Uzroci cerebralne paralize su heterogeni i multifaktorijalni, a mogu se podijeliti na prenatalne, perinatalne i postnatalne čimbenike. Iako cerebralnu paralizu nije moguće potpuno izliječiti, rano dijagnosticiranje i primjena različitih metoda rehabilitacije uz podršku multidisciplinarnog tima, mogu spriječiti daljnje komplikacije i poboljšati kvalitetu života djeteta. Simptomi se mogu uočiti u ranom djetinjstvu, a uključuju motorička, psihosocijalna i često kognitivna ograničenja. Fizioterapijska procjena je ključna u liječenju osoba s cerebralnom paralizom, jer pomaže u određivanju težine oštećenja, odabiru metoda fizioterapijske intervencije i ocjeni uspješnosti terapije, a uključuje subjektivnu i objektivnu procjenu. Subjektivna fizioterapijska procjena obuhvaća prikupljanje podataka o trudnoći, porodu i sve podatke o poteškoćama kod djeteta, od rođenja do početka terapije. Objektivni dio fizioterapijske procjene koristi različite testove, mjerenja, palpaciju i opservaciju djeteta, a procjenjuje se mišićni tonus, asimetrija u posturi tijela, opseg pokreta u zglobovima, prisutnost kompenzacija, refleksne aktivnosti i automatske posturalne reakcije Nakon fizioterapijske procjene slijedi primjena odabrane fizioterapijske intervencije. Najčešće primjenjivane fizioterapijske intervencije su Bobath koncept, Vojta koncept, hipoterapija i Halliwick koncept te druge metode koje su se pokazale tijekom vremena učinkovitim. Svako dijete s cerebralnom paralizom jedinstveno je i zahtijeva individualizirani pristup u terapiji
Prevencija, rano otkrivanje, dijagnostika i terapija karcinoma dojke
No full textMaligni tumor dojke najučestaliji je zloćudni tumor u žena. Važan je samopregled dojki
kod kojeg za vrijeme kupanja žena opipava dojke i pazuhe te tako može primijetiti čvorić.
Dokazano je da 80% žena samopregledom uoči promjene u dojci, a provedbom nacionalnog
programa ranog otkrivanja dojke nastoji se otkriti tumor u ranom stadiju, poboljšati i spasiti
što je više života moguće. Iako je rijedak kod muškaraca, kod žena se javlja u velikom broju
slučajeva, s milijunima novih dijagnoza svake godine. Uzroci karcinoma dojke nisu u
potpunosti razjašnjeni, ali poznato je da kombinacija genetskih, hormonalnih i okolišnih
čimbenika igra ključnu ulogu u razvoju bolesti. Nasljedne mutacije gena, poput BRCA1 i BRCA2,
značajno povećavaju rizik od razvoja karcinoma dojke, dok stil života, uključujući prehranu,
tjelesnu aktivnost i izloženost određenim kemikalijama, također mogu doprinijeti riziku. Rana
dijagnostika ključna je za uspješno liječenje karcinoma dojke. Redoviti pregledi, poput
mamografije, omogućuju otkrivanje tumora u ranim fazama, kada su mogućnosti liječenja
najuspješnije. Mamografija je zlatni standard u screeningu karcinoma dojke, dok se ultrazvuk
i magnetska rezonancija koriste za daljnju evaluaciju i preciziranje dijagnoze. Biopsija je
konačna metoda kojom se potvrđuje prisutnost malignih stanica i određuje vrsta tumora, što
je ključno za planiranje terapije.
Liječenje karcinoma dojke ovisi o stadiju bolesti, tipu tumora i općem zdravstvenom
stanju pacijentice. Kirurški zahvat, poput lumpektomije ili mastektomije, najčešće je prvi korak
u liječenju, često u kombinaciji s radioterapijom, kemoterapijom, hormonskom terapijom ili
ciljanom terapijom. Hormonska terapija koristi se kod tumora koji su hormonski ovisni, dok
ciljana terapija djeluje na specifične molekularne mete unutar tumora. Personalizirani pristup
liječenju, koji uzima u obzir individualne karakteristike tumora, postaje sve važniji u onkologiji.
Prevencija karcinoma dojke uključuje promicanje zdravog načina života, redovite
medicinske preglede te, u nekim slučajevima, kirurške zahvate ili kemoprevenciju za žene s
visokim rizikom. Unatoč napretku u liječenju, karcinom dojke ostaje vodeći uzrok smrti od raka
kod žena, što naglašava važnost kontinuiranih istraživanja i edukacije
Značaj medicinske dokumentacije
No full textOvaj rad obrađuje ključne aspekte medicinske dokumentacije i njezin značaj u modernom zdravstvenom sustavu. Medicinska dokumentacija je temeljna za pružanje kvalitetne i kontinuirane skrbi pacijentima, te je ključna za učinkovitu komunikaciju među zdravstvenim djelatnicima i pružanje pravne zaštite u slučaju sudskih sporova. Kroz povijesni pregled razvoja medicinskih zapisa, rad prikazuje prijelaz s papirnatih na elektroničke zdravstvene zapise ističući prednosti i izazove digitalne dokumentacije. Jedna od glavnih prednosti elektroničkih zdravstvenih zapisa je bolja dostupnost informacija, što omogućuje bržu reakciju u hitnim slučajevima i smanjuje rizik od medicinskih pogrešaka. Međutim, rad također ukazuje na izazove kao što su visoki troškovi implementacije, obuka osoblja i sigurnosni problemi vezani uz digitalizirane podatke. Dio rada posvećen je i etičkim i pravnim aspektima medicinske dokumentacije, uključujući pitanje povjerljivosti pacijenata i važnost točne evidencije u pravnim slučajevima. Rad naglašava važnost precizne i pravovremene dokumentacije u sprječavanju medicinskih pogrešaka. Nadalje, rad se osvrće na ulogu tehnologije, umjetne inteligencije i strojnog učenja u optimizaciji medicinske dokumentacije te njihov potencijal za budućnost. Zaključno, rad obrađuje ulogu medicinske dokumentacije u kliničkim istraživanjima i unapređenju zdravstvene prakse te naglašava važnost daljnjeg razvoja tehnologija poput telemedicine, interoperabilnosti sustava i personalizirane medicine, kako bi se osigurala kvalitetna, sigurna i učinkovita zdravstvena skrb u budućnosti
Čestično zračenje u radioterapiji - primjena danas i perspektiva u budućnosti
No full textČestična ili korpuskularna radioterapija nova je metoda u području radijacijske onkologije koja iskorištava specifična fizikalna i radiobiološka svojstva čestica u liječenju tumora. Primjenom radioterapije česticama, najčešće protonima i ugljikovim ionima, moguće je isporučiti vrlo preciznu dozu zračenja na točno određenoj dubini u tijelu pacijenta uz minimalnu dozu na okolna zdrava tkiva i organe od rizika. Čestice koje se koriste u radioterapiji imaju znatno viši linearni transfer energije - LET (engl. Linear Energy Transfer) u odnosu na fotone, što znači da maksimalnu količinu energije oslobađaju na točno određenoj dubini u tijelu pacijenta. Ovaj specifičan fenomen čestica naziva se Braggov vrh. Zbog visokog LET-a čestice, a osobito teški ugljikovi ioni posjeduju i visoku relativnu biološku efikasnost - RBE (engl. Relative Biological Effectiveness) što znači da su u usporedbi s konvencionalnom radioterapijom i učinkovitije u liječenju tumora što posebno dolazi do izražaja kod radiorezistentnih tumora. Tehnologija radioterapije česticama kontinuirano je u razvoju te se koriste razne metode isporuke zračenja poput Pencil Beam Scanning (PBS), Passively Scattered Proton Therapy (PSPT) i Carbon Ion Radiotherapy (CIRT). Postoje i nove, potencijalno naprednije metode poput FLASH terapije i Proton Arc Therapy (PAT) bazirane na terapiji protonima, kojima se postiže bolja distribucija doze i dodatno pošteđuju okolna tkiva i organi. S obzirom na to da su postrojenja za radioterapiju česticama izrazito velika i skupa, smanjena je dostupnost ovakve terapije, no zahvaljujući sve većem broju kliničkih istraživanja s pozitivnim rezultatima i kontinuiranom napretku tehnologije, centri za terapiju česticama postaju sve dostupniji.
Ključn
Deratizacija u urbanim sredinama
No full textGlodavci su najveći red sisavaca na svijetu te iako većina ne predstavlja prijetnju ljudima na bilo koji način, miševi i štakori se izdvajaju te se smatraju štetočinama zbog nepovoljnog zdravsvenog i ekonomskog utjecaja na ljude i zajednice. Rezervoar su raznih patogena pa prenose razne bolesti, koje ponekad mogu biti i smrtonosne. Također, svojim glodanjem stvaraju oštećenja i kontaminiraju okoliš. Širenje urbanih sredina povoljno utječe na povećanje populacije glodavaca zbog dostupnosti raznih resursa i njima pogodnih staništa, posebice u siromašnijim područjima s neadekvatnom infrastrukturom i nepoduzetim preventivnim mjerama. Shodno tome, javlja se potreba za kontrolom njihove populacije kako bi se njihov štetan utjecaj sveo na minimum. Deratizacijske mjere su različite, no najučinkovitija kontrola se postiže kombinacijom više različitih mjera, počevši od same edukacije o prevenciji infestacije