Sveznalica
Not a member yet
8895 research outputs found
Sort by
Uloga i važnost pravilnih prehrambenih obrazaca u trudnoći i dojenju
Ovaj rad opširno i detaljno donosi pregled poželjne prehrane majke prije, tijekom i nakon
trudnoće, postpartalno kroz period dojenja. Svrha ovog rada bila je sažeti literaturu o
fiziologiji trudnoće, mikrobioti, prehrani i suplementaciji tijekom trudnoće i perioda dojenja;
dopuniti nedostatke u znanju, promijeniti zablude o prehrani trudnica i pružiti dodatnu
literaturu zdravstvenim profesionalcima koji se bave edukacijom budućih majki. Sadrži prikaz
svih bitnih makronutrijenata i mikronutrijenata te njihov značaj za trudnicu i plod, važnost
suplementacije i poželjne dnevne količine unosa nutrijenata. Moduliranje unosa ugljikohidrata
putem konzumacije namirnica smanjenog glikemijskog indeksa može spriječiti gestacijski
dijabetes i prekomjernu porođajnu masu novorođenčadi. Određeni mikronutrijenti također su
vitalni za poboljšanje ishoda trudnoće, uključujući folnu kiselinu za sprječavanje oštećenja
neuralne cijevi i jod za sprječavanje kretenizma. Nedavno objavljena istraživanja podupiru
upotrebu nadomjestaka kalcija za sprječavanje hipertenzivnih poremećaja u trudnoći, osobito
u žena s visokim rizikom ili s niskim unosom kalcija hranom. Tijekom trudnoće treba
izbjegavati dijete koje rigorozno ograničavaju bilo koji makronutrijent. Dijete koje
promoviraju društvene mreže i popularan tisak su raširene i mogu biti posebno štetne tijekom
trudnoće zbog rezultirajuće neravnoteže hranjivih tvari i posljedično nedostatka hranjivih
tvari ili izazivanja stanja ketoze. Opisana je i fiziologija trudnoće, jer trudnoća i
postporođajno razdoblje praćeni su fiziološkim promjenama, povećanim energijskim
potrebama i promjenjivim zahtjevima za hranjivim tvarima ključnim za optimalan rast i
razvoj. Osim pitanja prehrane rad se dotiče i tjelovježbe te njezinih benefita na majku i plod, s
obzirom na to da njezinu veliku važnost kada je riječ o zdravoj trudnoći. Kroz rad su obrađene
i komplikacije do kojih može doći tijekom trudnoće, kao i hrana koja može imati neželjene
posljedice na trudnicu i plod i koju bi trebalo konzumirati s oprezom. Postoje tri specifična
rizika u prehrani koji mogu uzrokovati ozbiljne bolesti i u najgorim slučajevima smrt trudnice
ili fetusa: listerija, živa i toksoplazma. Osim ova tri rizika, trudnice moraju biti osobito
oprezne i kada je riječ o kofeinu, nekim biljnim čajevima i naročito alkohol
Radnoterapijska intervencija senzorne integracije kod djece s dispraksijom
Tema završnog rada je radnoterapijska intervencija senzorne integracije kod djece s dispraksijom. U radu su detaljno analizirani različiti oblici dispraksije, simptomi, uzroci, te njihova manifestacija u svakodnevnom životu djeteta. Također su istražene kognitivne i neurološke osnove praksije, uključujući funkcije zrcalnih neurona i njihovu ulogu u imitaciji i učenju. Naglasak u radu stavljen je na terapijski pristup senzorne integracije razvijen od strane dr. Anna Jean Ayres, koja istražuje kako disfunkcija senzorne integracije može negativno utjecati na motoričke sposobnosti, kao i na socijalni, emocionalni i kognitivni razvoj djeteta. Kroz prikaz modela ideacije u praksiji, naglašava se važnost osjetilne percepcije i unutarnjih reprezentacija u generiranju motoričkih radnji, što je ključno za razumijevanje i primjenu ovog terapijskog pristupa. Kroz različite teorijske modele, istraživanja i praktične primjere, rad se fokusira na važnost rane dijagnostike i intervencije, pokazujući kako pravilno usmjerene metode senzorne integracije mogu značajno poboljšati kvalitetu života djece s dispraksijom
Mediji i njihov utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje mladih
Društveni mediji je pojam koji se po prvi puta upotrijebio 1994. godine, a istovremeno su
razvijane prve platforme društvenih medija koje sada ĉine neizostavnu komponentu ţivota
ĉovjeka. Najĉešći razlozi korištenja društvenih medija su komunikacija s ĉlanovima obitelji,
prijateljima i javna interakcija s drugim korisnicima mreţe. Primjena i funkcija društvenih medija
je široka, no prvenstveno se povezuje s olakšavanjem socijalizacije izmeĊu svih korisnika.
Društveni mediji u kontekstu zdravlja definiraju se kao alat za zdravstvene intervencije,
kampanje, obrazovanje, uspostavljanje kontrole te promicanje zdravlja i promjene ponašanja.
Koriste se od strane pacijenata i zdravstvenih djelatnika. U korelaciji s porastom uĉestalosti
korištenja društvenih medija sve je izraţeniji njihov negativan utjecaj na fiziĉko i mentalno
zdravlje. Društveni mediji pomaţu jaĉanju odnosa, a svaka platforma nudi vlastiti skup praksi
interakcije koje se šire i razvijaju, a povezane su s društvenim i kulturnim kontekstima. Imaju
izravan utjecaj na zdravlje i dobrobit ljudi, koji se najĉešće povezuje s negativnim posljedicama
pretjeranog korištenja društvenih mreţa i naĉina na koji se koriste. Utjecaj društvenih medija na
mentalno zdravlje mladih povezuje se s utjecajem višestrukih ĉimbenika, ukljuĉujući koliĉinu
vremena koje provode na platformama, vrstu sadrţaja i interakcija te stupanj utjecaja korištenja
društvenih medija na svakodnevne aktivnosti. Negativni uĉinci društvenih medija povezani su s
poremećajem percepcije izgleda tijela, poremećajem ponašanja, strah od propuštanja objava,
smanjenom subjektivnom dobrobiti, smanjenim zadovoljstvom ţivotom i ovisnosti o društvenim
medijima. Korištenje društvenih medija povezano je s razvojem depresije i anksioznosti, niskim
samopoštovanjem i poremećajem svakodnevnog funkcioniranja Korištenje društvenih medija
razliĉito utjeĉe na svaku osobu, a razina negativnih utjecaja ovisi o njihovim individualnim
ranjivostima i vrijednostima, koje su oblikovane društvenim i kulturnim normama
Stavovi medicinskih sestara i tehničara prema pretilim osobama
Cilj istraţivanja bio je ispitati percepciju i stavove medicinskih sestara i tehniĉara prema
osobama s prekomjernom tjelesnom teţinom ili pretilošću. U online istraţivanju
sudjelovalo je 213 medicinskih sestara i tehniĉara. Osim prikupljenih demografskih
podataka rješavali su upitnike kojima su procijenjeni njihova percepcija i stavovi prema
pretilim osobama, percepcija uzroka pretilosti te uĉestalosti i kvaliteti socijalnog kontakta s
pretilim osobama. Rezultati pokazuju umjereno nepovoljne stavove prema pretilim
osobama. Uzroci pretilosti podjednako se pripisuju tjelesnim, društvenim i unutarnjim
faktorima. Percepcija pretilosti ukljuĉuje nepovoljne stavove prema samokontroli
prehrambenih navika i fiziĉkih karakteristika pretilih osoba. Ispitanici imaju razliĉite
razine kontakta s osobama s prekomjernom teţinom ili pretilošću, najĉešće s uţom obitelji
i kolegama. Većina izvještava o svakodnevnom kontaktu. Kvaliteta kontakta varira, ali
većina izvještava o kvalitetnom kontaktu s ĉlanovima uţe obitelji, rodbinom i kolegama.
Postoji statistiĉki znaĉajna razlika u indeksu tjelesne mase (ITM) izmeĊu muških i ţenskih
ispitanika, pri ĉemu su muški ispitanici teţi. ITM nema znaĉajnu povezanost s većinom
ispitivanih skala, ali postoji slaba, statistiĉki znaĉajna nepovoljna povezanost ITM-a s
percepcijom pretilih, sugerirajući da osobe s višim ITM-om mogu imati manje nepovoljnu
percepciju. Bolja kvaliteta socijalnog kontakta s pretilim osobama unutar obitelji, prijatelja
i kolega ukazuje da su bolji odnosi s pretilim osobama statistiĉki znaĉajno povezani s
manje nepovoljne stavove. Istraţivanje pruţa uvide u percepciju i stavove prema pretilosti
meĊu medicinskim sestrama i tehniĉarima, te naglašava potrebu za edukacijom
medicinskog osoblja o pretilosti, njenim uzrocima i posljedicama. Predlaţe se razvoj
edukacijskih programa koji naglašavaju empatiju, razumijevanje i nepristrani pristup
pretilim pacijentima, kao i smjernice za zdravstvene ustanove kako bi se stvorilo okruţenje
koje podrţava pretile pacijente i potiĉe zdravstvene djelatnike na pruţanje kvalitetne skrbi
bez stigme i predrasuda
Utjecaj tjelesne aktivnosti na kvalitetu života djece s cerebralnom paralizom
Cerebralnu paralizu karakterizira poremećaj pokreta i položaja uzrokovan
neprogresivnim oštećenjem nezrelog mozga. Uzroci cerebralne paralize mogu biti
prenatalni, perinatalni ili postnatalni. Od cerebralne paralize boluje 2-3/1000 djece, a
procjenjuje se da 650000 obitelji u Europi ima dijete sa cerebralnom paralizom. Postoji
više etioloških faktora zbog kojih dolazi do oštećenja mozga koja može uzrokovati
cerebralnu paralizu. Stanje je vezano uz poremećaj posture i pokreta, prate ga brojna
dodatna oštećenja i sekundarni problemi koji mogu imati veliki utjecaj na djetetov
zdravstveni status i kvalitetu svakodnevnog života. Također, cerebralna paraliza ne
predstavlja samo medicinski već psihološki i socijalni problem. Dijagnoza se postavlja
kada uočimo usporeni razvoj motorike koji je i potvrđen magnetskom rezonancom.
Terapija djece s cerebralnom paralizom usmjerena je ka ostvarenju zadanog cilja.
Terapiju je bitno započeti što ranije jer olakšava razvoj djeteta i pridonosi boljem ishodu
terapije i kvaliteti života. Rijetko kada se terapija oslanja na samo jedan sustav,
najčešće se kombiniraju terapijski postupci. Takav pristup omogućava individualizaciju
i fleksibilnost kako bi se ostvarili ciljevi postavljeni za dijete i obitelj.
Tjelesnu aktivnost kod djece i mladih s cerebralnom paralizom planira tim
stručnjaka poput fizioterapeuta, liječnika i kineziologa. Tjelesna aktivnost utječe na
promjene motoričkih, mišićnih i kardiovaskularnih sastavnica kod djece s cerebralnom
paralizom. Uvođenjem redovite tjelesne aktivnosti, dijete se priprema na zdraviji i
kvalitetniji život u pubertetu, ali i odrasloj dobi. Istraživanja su dokazala da djeca s
cerebralnom paralizom moraju održavati višu razinu tjelesne aktivnosti u odnosu na
zdravu populaciju, kako bi nadoknadili pad funkcija, ali i zbog slabosti mišića, spazma
te slabe pokretljivosti.
Kvaliteta života povezana sa zdravljem je osobna percepcija o tome kako čovjek
doživljava svoje fizičko, psihološko i socijalno zdravlje. Definira se kao stanje dobrobiti
koje uključuje dvije stvari. Sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti i samo
zadovoljstvo pojedinca obavljanjem tih aktivnosti, odnosno njegov stupanj
zadovoljstva. U poboljšanju kvalitete života veliku ulogu ima organizirani i profesionalni
tim. Dijete se tretira individualno sa svojima ograničenjima, potrebama i
mogućnostima. Ne promatra se samo trenutno, već se gleda njegov sadašnji ali i
budući život.
U radu će biti prikazani oblici tjelesne aktivnosti kao dodatak fizioterapijskoj
intervenciji djece s cerebralnom paralizom. Glavni cilj je omogućiti djetetu samostalno
i optimalno funkcioniranje u aktivnostima svakodnevnog života, poboljšati kvalitetu
života, a to ćemo najbolje učiniti zajedničkim snagama djeteta, roditelja i stručnog tima
Edukacija pacijentica s karcinomom dojke
SAŽETAK
Karcinom dojke širom svijeta predstavlja javnozdravstveni problem, svaka četvrta žena boluje od
njega, dok je u jedne od osam žena uzrokom smrti. S obzirom na morfološku i molekularnu
heterogenost u skupinu karcinoma dojke ubraja se više od 100 bolesti različitih bioloških
podtipova i s različitim molekularnim profilima i kliničko-patološkim značajkama. Prognostički
pokazatelji karcinoma dojke su: veličina karcinoma, status aksilarnih limfnih čvorova, histološki
tip i gradus karcinoma, prisutnost limfovaskularne invazije, status hormonskih receptora (ER i
PR), proliferacijski indeks, ekspresija HER2 i životna dob. Na osnovi istih, osim prognoziranja
ishoda bolesti, predlažu se različite metode individualizirane za svaku pojedinu pacijenticu.
Cilj ovog rada je prikazati osnovne spoznaje o karcinomu dojke, prognostičkim pokazateljima,
načinima liječenja te ulogu medicinskih sestara u informiranju, motiviranju i edukaciji oboljelih
od karcinoma dojke. Svrha rada je proširivanje spoznaja o karcinomu dojke i edukaciji oboljelih
od karcinoma dojke.
Oboljele moraju biti educirane kako bi mogle razumjeti vlastitu bolest, mogućnosti liječenja,
njegove dobrobiti i znati upravljati s mogućim neželjenim učincima pojedinih metoda liječenja.
Među glavnim zadacima medicinskih sestra koje skrbe o oboljelima od karcinoma dojke je
edukacija oboljelih o samoj bolesti, promjenjivim čimbenicima rizika, prognostičkim
pokazateljima, različitim metodama liječenja, njihovim dobrobitima i mogućim neželjeni
učincima i aktivnom upravljanju vlastitim zdravljem uz postizanje što više razine zdravlja i
kvalitete života. Sestrinske intervencije usmjerene edukaciji oboljelih moraju biti
individualizirane i prilagođene svakoj pojedinoj pacijentici, odnosno njenim potrebama. Problem
predstavlja sve manji broj bolničkih dana, sve veće količine znanja koja treba prenijeti oboljelima
i nedostatan broj specijaliziranih medicinskih sestra. Istraživanja ukazuju da medicinske sestre ne
posjeduju dovoljna znanja za kvalitetnu skrb o oboljelima od karcinoma dojke.
Neophodne su kontinuirane edukacije medicinskih sestra koje skrbe i provode edukacije oboljelih
od karcinoma dojke o samoj bolesti, komunikacijskim vještinama, emocionalnoj inteligenciji i
načinima komunikacije i edukacije korištenjem informacijsko komunikacijskih sustava
INDIKACIJE I NAJČEŠĆE KOMPLIKACIJE ERCP-a NA ZAVODU ZA GASTROENTEROLOGIJU KB DUBRAVA U PERIODU 2018-2023. GODINE S POSEBNIM OSVRTOM NA ULOGU VISOKO EDUCIRANE MEDICINSKE SESTRE/MEDICINSKOG TEHNIČARA U PRIPREMI I IZVOĐENJU ZAHVATA
Endoskopska retrogradna kolangiopankreatografija (ERCP) je dijagnostička
pretraga kombinirana od endoskopske i radiološke pretrage žučnih i pankreatičnih
vodova. Davanjem kontrastnog sredstva omogućuje se kvalitetnija radiološka
vizualizacija i uspješnija terapijska intervencija. Ovom se metodom omogućuje
otkrivanje različitih promjena uključujući anatomske varijacije, kamence, infekcija i
tumore. Kroz godine ERCP je u praksi značajno evoluirao i trenutno se najčešće
koristi kao terapijski postupak poput sfinkterotomije, postavljanja stenata te
ekstrakcije kamenaca iz pankreatiko-bilijarnih vodova što u konačnici predstavlja i
konačno, uspješno riješenje zdravstvenog problema bolesnika. U Zavodu za
gastroenterologiju, hepatologiju i kliničku prehranu Klinike za unutrašnje bolesti
Kliničke bolnice Dubrava 2006. osnovan i Referentni centar Ministarstva zdravstva
RH za bolesti pankreato-bilijarnog kanalnog sustava u kome je do sada učinjeno više
tisuća dijagnostičko-terapijskih postupaka ERCP-a. Glavne indikacije su pretežito bile
terapijski postupci gdje je na prvom mjestu bila ekstrakcija koledoholita kao uzrok
ikterusa i kolangitisa, potom stentiranja/biopsije stenotičnih procesa koji su značajnim
dijelom imale maligni potencijal. Među komplikacijama najčešća je bila pankreatitisi
nakon ERCP-a (PEP). Dobiveni rezultati su u skladu sa rezultatima navedenim u
svjetskoj stručnoj literaturi. Za vrijeme pandemije COVID-19 infekcije u periodu 2019-
2022. došlo je do redefiniranja indikacija za ERCP, isključivo na urgentna stanja kao
što su kolangitisi i stenotični procesi, a sve u cilju spriječavanja širenja infekcije
tijekom zahvata. To je dovelo do značajnijeg pada broja učinjenih intervencija. Radi
se o vrlo složenoj i zahtjevnoj proceduri koja zahtjeva timski rad u kojem visoko
educirana medicinska sestra/medicinski tehničar ima izuzetno važnu ulogu što
zahtjeva trajnu edukaciju u cilju savladavanja novih terapijskih potupaka u sklopu ove
endoskopske metode
Povezanost rizičnih faktora i moždanog udara u starijoj životnoj dobi
Moždani udar predstavlja ozbiljan zdravstveni problem među starijom populacijom, a
rizični faktori igraju ključnu ulogu u njegovom razvoju. Moždani udar, poznat i kao
cerebrovaskularni inzult, može uzrokovati ozbiljne posljedice, uključujući gubitak funkcija
mozga i invaliditet. Rizični faktori kao što su hipertenzija, dijabetes, tjelesna neaktivnost,
pušenje, pretilost i visoki kolesterol, povećavaju vjerojatnost moždanog udara. Starije osobe
često su podložnije tim faktorima, čime se povećava njihov rizik. Tjelesna aktivnost igra
ključnu ulogu u prevenciji moždanog udara i smanjenju rizičnih faktora. Aerobne vježbe
poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje, smanjuju krvni tlak i otkucaje srca u mirovanju,
smanjuju rizik od debljanja, poboljšavaju profile lipida. Vježbe s opterećenjem poboljšavaju
mišićnu snagu čime svaka aktivnost postaje lakša, povećavaju osnovni metabolizam, utječu na
smanjenje tjelesne masnoće, sprječavaju dijabetes tip 2, također utječu na smanjenje krvnog
tlaka u mirovanju te poboljšavaju profile lipida. Ovaj rad naglašava važnost razumijevanja
rizičnih faktora i promicanja tjelesne aktivnosti kod starijih osoba kao ključnih koraka u
prevenciji moždanog udara. Edukacija, rano otkrivanje rizičnih faktora i poticanje na zdrav
način života, uključujući redovito vježbanje, ključni su faktori u smanjenju rizika od ovog
ozbiljnog neurološkog poremećaja među starijom populacijom
Prikaz fizioterapijskih intervencija za poboljšanje hoda nakon moždanog udara
Moždani udar nastaje kao rezultat gubitka protoka krvi, hranjivih tvari i kisika u području
mozga i dovodi do oštećenja neurona i neurološkog deficita. Dijeli se na hemoragijski i ishemijski.
Najčešći čimbenici rizika uključuju hipertenziju, dijabetes, pušenje, pretilost, fibrilaciju atrija i
korištenje droga, a znakovi i simptomi ovise o lokalizaciji nastalog oštećenja. Trajne posljedice
imaju izrazito negativan utjecaj na život bolesnika koji se može smanjiti provođenjem programa
rehabilitacije usmjerenih na poboljšanje motoričke funkcije i povećanje samostalnosti. Moždani
udar dovodi do značajnih oštećenja i trajnih poteškoća s hodanjem, što je jedno je od najistaknutijih
pitanja u skrbi. Provođenje fizikalne terapije u ranoj fazi oporavka nakon moždanog udara i prema
strukturiranom protokolu rezultira značajnim poboljšanjem motoričkih funkcija kao što su hodanje,
sjedenje, stajanje, ležanje i prebacivanje s jedne vrste pokreta na drugu. Moždani udar uključuje
slabost, paralizu, probleme povezane s ravnotežom, koordinacijom, motoričkom i posturalnom
kontrolom, bolove, ukočenost i spasticitet. Razumijevanje oštećenja pomaže u razvoju učinkovitih
strategija vježbanja hoda. Sposobnost, kvaliteta i brzina hoda je određena spasticitetom i pasivnom
ukočenošću zglobova ekstenzora koljena ili plantarnih fleksora gležnja, stoga ih je potrebno
procijeniti prije donošenja odluke o terapijskom režimu. Prije donošenja odluke o strategijama
liječenja važno je identificirati potencijalne okolišne ili osobne čimbenike koji mogu olakšati ili
ometati cilj bolesnika u procesu poboljšanja sposobnosti hodanja. Metode fizikalne terapije koje se
provode kod nakon moždanog udara uključuju konvencionalne metode fizikalne terapije, Bobath
koncept, proprioceptivnu neuromuskularnu facilitaciju, pristup motoričkom učenju, funkcionalni
pristup, ortopedski pristup i robotsku potpomognutu fizioterapiju
Primjena radiologije u dentalnoj medicini
Glavni cilj ovog rada je detaljnije definirati ulogu radiologije u dentalnoj medicini.
Primarna svrha je opisati sve tehnike snimanje koje imaju ulogu u dentalnom liječenju i koje su
od velike pomoći pri dentalnim pregledima i zahvatima. Opisat će se kako se kroz povijest
razvila radiologija koju koristimo u današnjem suvremenom svijetu. Vrsta zračenja koja se
koristi u provođenju radioloških pretraga naziva se ionizirajuće zračenje. Bitno je znati provesti
pravilnu zaštitu od ionizirajućeg zračenja kako bi se zaštitio pacijent i sami radiološki tehnolog
koji provodi snimanje. Radiološki uređaji dentalne radiologije dijele se na analogne radiološke
uređaje i digitalne radiološke uređaje. Osnovne tehnike snimanja su 2D tehnike snimanja
odnosno dentalna radiografija, intraoralni radiogrami, radioviziografsko snimanje i
ekstraoralna snimanja. Najveću ulogu u današnjem suvremenom svijetu ima CBCT dijagnostika
zbog svojih velikih mogućnosti prikazivanja i napretka razvoja